DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 320 —


Osim toga valja proti obojici postupati i disciplinarno.
U svakom slučaju imade zastupani ginovnik, koji je mjesto zastupnika
morao nadoknaditi štetu, regres prema potonjemu.


U ostalom imade gospodarstveni ured svake imovne obćine strogo
bditi nad tim, da činovnici, koji su ovlašteni voditi blagajničku manipulaciju
i kojim je ista stalno povjerena, ne predaju taj važni posao bez
temeljitih razlogah drugim urednikom.


Prema tomu poziva se gospodarstveni ured tamošnje imovne obćine
da u roku od dva mjeseca ovamo izviesti, da li su svi tamo namješteni
činovnici, koji su po ovoj okružnici dužni položiti jamčevinu, istu položili,
te da podjedno, ako imade činovnikah, koji toj dužnosti nisu dosele
udovoljili, navede njihova imena uz naznaku svotah, koje imadu jošter
platiti.


Dodaje se, da činovnici promaknuti u višu plaću, imadu i jamčevinu
prema povišici plaće nadopuniti do njezinoga jednogodišnjega
iznosa.


Promet i trgovina.


Prodaje se u brdskim šumama nastavljaju. Dne´2?:>. pr. mj. imala
se je prodati druga veća partija čamovih i bukovih stabala kod kr. drž.
šumarskog ureda u Otočcu, 20. travnja pako kod kr. drž. šumarskog
ravnateljstva u Zagrebu redoviti etati i prištednje u šumah kr. šumarija :
Ravnagora, Jasenak, Fužine i Ivanska, a 8. svibnja prodavat će se u
šumah ogulinske imov, obć. takova stabla, dočim če se 10. svibnja obdržavati
dražba vrhu znatne množine bukovih i grabovih stabala iz šumah
državne šumarije u Vranovini. Te prodaje ne imaju ipak ni iz daleka
tolike važnosti, kao prodaje u hrasticih, što najbolje dokazuju niske procjenbene
svote, uz koje se te šume prodavaju. Ove su ciene uslied pomanjkanja
domaće veće industrije, a često i prometila nekoji puta tako
neznatne, da primjerice izklična ciena po m^ u šumah oko Vranovine
samo 90 filira iznosi. Ovakove nizke ciene, koje se za bukovinu polučuju,
moraju s toga ponukati svakoga šumara, da se uzgoju mješovitih šuma
što veća pomnja posveti, jer je kod nas čistih ili skoro čistih bukovih
šuma previše, a kraj mnogih loših tehničkih svojstva bukovine ne ima
nade, da bi se ona i u buduće u cieni osobito dići mogla. Ne mislimo
time, da bi valjalo bukvu sasvim izkorjeniti, jer smo s druge strane o
njezinoj važnosti po samo šumsko tlo podpuno osvjedočeni.


Što se prodje razne šumske robe tiče, to ne ima na drvarskomu
tržištu znatnijih promjena. Exportna trgovina sveudilj je živahna, a i u
tuzemstvu se prodja drva nešto diže. Da se vidi kako se sudi o toj trgovini u iz