DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 320 — Osim toga valja proti obojici postupati i disciplinarno. U svakom slučaju imade zastupani ginovnik, koji je mjesto zastupnika morao nadoknaditi štetu, regres prema potonjemu. U ostalom imade gospodarstveni ured svake imovne obćine strogo bditi nad tim, da činovnici, koji su ovlašteni voditi blagajničku manipulaciju i kojim je ista stalno povjerena, ne predaju taj važni posao bez temeljitih razlogah drugim urednikom. Prema tomu poziva se gospodarstveni ured tamošnje imovne obćine da u roku od dva mjeseca ovamo izviesti, da li su svi tamo namješteni činovnici, koji su po ovoj okružnici dužni položiti jamčevinu, istu položili, te da podjedno, ako imade činovnikah, koji toj dužnosti nisu dosele udovoljili, navede njihova imena uz naznaku svotah, koje imadu jošter platiti. Dodaje se, da činovnici promaknuti u višu plaću, imadu i jamčevinu prema povišici plaće nadopuniti do njezinoga jednogodišnjega iznosa. Promet i trgovina. Prodaje se u brdskim šumama nastavljaju. Dne´2?:>. pr. mj. imala se je prodati druga veća partija čamovih i bukovih stabala kod kr. drž. šumarskog ureda u Otočcu, 20. travnja pako kod kr. drž. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu redoviti etati i prištednje u šumah kr. šumarija : Ravnagora, Jasenak, Fužine i Ivanska, a 8. svibnja prodavat će se u šumah ogulinske imov, obć. takova stabla, dočim če se 10. svibnja obdržavati dražba vrhu znatne množine bukovih i grabovih stabala iz šumah državne šumarije u Vranovini. Te prodaje ne imaju ipak ni iz daleka tolike važnosti, kao prodaje u hrasticih, što najbolje dokazuju niske procjenbene svote, uz koje se te šume prodavaju. Ove su ciene uslied pomanjkanja domaće veće industrije, a često i prometila nekoji puta tako neznatne, da primjerice izklična ciena po m^ u šumah oko Vranovine samo 90 filira iznosi. Ovakove nizke ciene, koje se za bukovinu polučuju, moraju s toga ponukati svakoga šumara, da se uzgoju mješovitih šuma što veća pomnja posveti, jer je kod nas čistih ili skoro čistih bukovih šuma previše, a kraj mnogih loših tehničkih svojstva bukovine ne ima nade, da bi se ona i u buduće u cieni osobito dići mogla. Ne mislimo time, da bi valjalo bukvu sasvim izkorjeniti, jer smo s druge strane o njezinoj važnosti po samo šumsko tlo podpuno osvjedočeni. Što se prodje razne šumske robe tiče, to ne ima na drvarskomu tržištu znatnijih promjena. Exportna trgovina sveudilj je živahna, a i u tuzemstvu se prodja drva nešto diže. Da se vidi kako se sudi o toj trgovini u iz |