DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 293 — Tamba kuri ili japonski kesten. (Castanea japonica). Godine 1890. dobio sam u ruke izvješće neke vinogradarske i voćarske škole francuske iz okolice Marseille, u kojem je bila mala raspravicu o japonskom kestenu, uz preporuku, kako bi bilo koristno, da se taj kesten, kao najveći i najtečniji od sviju jestivih kestena, u Francezkoj udomi. Ova ideja mi se veoma dopala kad sam pomislio, da nema osim gornje Italije možda druge zemlje, gdje bi kesten tako bujno i krasno uspjevao kao u Hrvatskoj i susjednoj joj Bosni, o čemu svjedoče već i mnoga topografska imena kao što su Kostajnica, Kostanjevac i Kostanj itd., te sara pisao na razne strane, da se dočepam nekoliko komada ploda od toga kestena i da ga udomim kod nas. Poslić dugog traženja doznao sam za jednu firmu (Simon Louis frcres) kod Metza koja je počela praviti pokuse sa aklimatizacijom ovoga kestena, uu prije nego što bih se bio mogao obratiti na ovu firmu, dobio sam posredovanjem botaničara F. Kleinnikla u Beču, direktno iz Japana tri komada ploda divno sačuvana. Ova tri komada posadio sam koncem ožujka 1891. u lonac u piesak, da puste klicu Sva tri su liepo proklijala, nu kad sam ih razsadjivao, ozliedio sam jednomu neznatno klicu i taj ja poginuo. Druga dva su nikla liepo. Jedan je rastao brzo, drugi polaganije, nu kad je bio nešto preko pedlja, opazio sam, da iz istoga zrna raste još jedno stabalce. Do jeseni narastao je taj samotan na kojih 60 cm., a od onih dvojaka jedan na kojih 50, drugi na kojih 30 cm. visine. Zima, koja je sliedila, bila je, kao što se još dobro pamti, jedna od najjačih, kakovih kod nas biva. Snjeg je zapao iznenada, a ja nisam mogao više, da moje mlade kestene zagrnem ili drugačije pred zimom zaštitim, te su ostali preko ciele zime nezaštićeni. Radost moja bila je velika, kad sam se u proljeću osvjedočio, da su kesteni zdravi, pa da nisu pozebli ni tanki zaperci, koji su bili izbili kasno poslie Ivanja. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 294 — Pošto se moja mala baščica u školskoj zgradi imala još iste godine kasirati, da se proširi dvorište za gombalište, presadio sam mlade Japance u vinograd moga sluge, te sam mladice, koje sam kod zasadjivanja obrezao, zakalamio u naš obični kesten. Mladice su se liepo prihvatile, a danas su već od njih stabla debela kao noga. Sliedećih godina sam opet kalamio po raznim vinogragradiraa i tako odgojio kojih 30 — 35 stabala ovog kestena. Prva tri stabla doniela su godine 1895. prvi plod. Nu kako je vinograd u kom stoje dosta udaljen od grada, a pošto plod za vrieme berbe još nije bio zrio, a iza toga je zavladala kiša, nisam našao više ploda, kad sam došao po nj, nego samo ljuske, zrna je pojeo valjda puh, jer je ježovka kod japonskog kestena veoma tanka, te se razpane kad padne na zemlju. Nu i te preostale ljuske su me zadovoljile, jer sam se osvjedočio, da se kesten nije pobastardio, čega sam se ozbiljno bojao, pošto ima na okolo svagdje puno našega običnoga kestena. Još iste godine nagovorio sam mog slugu, da posadi što više samoniklih mladih kestena u »školu», da ih možemo u proljeće kalamiti japonskim kestenom. Zakalamio sam ih oko 60, tako i sliedećih godina. Godine 1896. ponudio sam u »Narodnim Novinama» prijateljima voćarstva kalame, a sliedećih godina i ciepovv od tamba kuri-kestena. Nu zaliha je bila brzo izcrpljena. U to doba pošlo mi je za rukom nagovoriti još jednoga posjednika u Petrinji, da se lati kultivovanja ovoga novoga kulturnoga stabla, a laj je stvar prihvatio izdašnije. Usadio je oko 200 mladih kestena, te ih je sliedeće godine pokalamio. Danas stoji u njegovom vinogradu u redu oko 500 komada tro, dvo i godišnjih ciepova, od kojih najstarije prodaje, te ih je do sada već preko 100 komada što odpremljeno, što naručeno, te će se i ovi, čim bude bolje vrieme. odpremiti. Ovi ciepovi su 2 metra visoki dobro urešeni, te se šalju neobrezani, da svaki, tko ih naruči, može upotriebiti mladice, koje se moraju obrezati, za kalamljenje, i stoje ovdje 4 krune. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 295 — Obće je poznato, da Japan obiluje množinom posebnih stabala naročito voćaka, a kako je klima u Japanu, bar u srednjem, slična našoj, nema dvojbe, da se dadu japanske biljke kod nas lako aklimatizovati. Tako se lako aklimatizuje japanski ljiljan (Aralia japonica), kamelija (Aucuba) i japanska mušpulja (Eriobotrja japonica). Tako se može i kesten, koji zovu Japonci »tamba kuri», (Castanea japonica). Kesten tamba kuri je drvo srednje veličine, nu donosi plod već rano, dok ima lik ovećeg grma. U Japanu raste po šikarju na brežuljcima inače neplodnim i u cielim šumama uz drugo drveće. Oblikom je nalik našem kestenu, tjera bujne mladice i na 2 metra duljine nešto jedrije od naših. List mu je nešto veći od lista običnog kestena žućkasto-zelene boje. Tjera nešto kašnje od našeg, nu i lišće ostane dulje zeleno, a većina ostane lišća posušena preko zime na stablu. Tamba kuri cvate slično našem kestenu, nu bujnije. Ježovke nisu mnogo veće od ježovka našega kestena, nu puno su tanje, uslied toga je plod krupan. Najveći komad ploda, što sam ga dobio, imao je 5 cm. premjera u širini, 4 cm. u visini i SVa cm u debljini, te je vagao 53-/2 grama. Lanjske i preklanjske godine bili su plodovi manji, jer je vladala suša za vrieme razvoja ploda, nu važili su ipak popriečno 30—35 grama, a i najmanji komadi nadmašivali su talijanske izabrane marone svojom veličinom. U Japanu služi u mnogim predjelima tamba kuri kesten narodu više mjeseci za hranu. Suše ga u posebnim sušama ili prže na vatri, a onda pomelju na krupicu i brašno te priugotavljaju od toga neku vrst kaše i polente, pa peku i kruh, jer je ne samo veoma tečan nego i hraniv. Bez ljuske sadržava ovaj kesten l-T^/o mastnog ulja, 0´4´´/o sladora, (kad dulje stoji i puno više), 307o škroba, 3´2´´/o bjelančevine, 15"/o celuloze, l*4´´/o mineralnih cesti, a 48% vode. Uslied toga ima po prilici sličnu hranivost, što ju ima pečen krumpir s mljekom bez vrhnja. Kad uvažimo, da su maroni za Italiju i južnu Francuzku znamenito privredno vrelo, pitamo se i nehotice, zašto nebi se |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 40 <-- 40 --> PDF |
~ 296 — moglo isto vrelo privrede otvoriti narodu i kod nas ozbiljnom kultivacijom tamba kuri kestena, kad se dokazalo, da kod nas krasno uspieva? Voćarstvo kod nas slabo napreduje, akoprem se dosta nastojalo, da se udomi. Tko zna ne leži li uzrok slabomu napredovanju voćarstva u tome, što neuk narod ne zna baratati sa već gotovim plodom. On mu neda dozoriti, otrese ga, nema kud bi ga spremio, doveze i najljepše voće potučeno na vašar i tako ne zna se njim okoristiti. Plod od kestena nije tako osjetljiv, dade se lako transportovati, a pošto ne raste u hladnijim predjelima, ima lakše prodje nego n. pr. jabuke ili kruške. Sušenjem dade se kesten lako sačuvati, a prženjem dade se od njega praviti izvrstan surogat kave koji daleko nadmašuje surogat od cikorije, i ja se čudim, da nije tvornica cikorije u Zagrebu već davno pokušala praviti svoj surogat od našega običnoga kestena, kojega bi još u izobilju mogla dodati već sama II. banska imovna obćina. Kesten tamba kuri uspjeva najbolje na brežuljcima sa glinastom zemljom, gdje raste sama papradina. Takovih brežuljaka, koji su danas tako rekuć neplodni, te služe za slabe pašnjake, ima kod nas svugdje. Da se posade kestenom japonskim koliko bi mogli donieti koristi! Da ima naš seljak po šikarama u kolosjecima bar amo tamo po nekohko stabala tamba kuri, koliko bi mogao imati koristi od njih! Jer treba uvažiti, da kesten kasno tjera i kasno cvate, da mu dakle proljetni mrazovi rjedko naškode, da ima kesten razmjerno malo neprijatelja u prirodi, da bujno i brzo raste, a da tamba kuri već u trećoj godini počne radjati. Istina je, da treba više godina, dok stabla narastu tako, da mogu dati veću množinu ploda, nu kad narod goji orah, koji treba 16 godina, dok počne roditi, zašto nebi gojio japonski kesten, koji rodi već treće godine? Pošto je za sada još težko odgajati tamba kuri od ploda, jer ga u Evropi još ima veoma malo — "VVolfner & Weiss u Beču prodaje kilogram ploda po 16 krun a — s toga ga treba najprije razširiti kalamljeniem. Tamba kuri prihvaća se na naš |
| ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 297 — kesten veoma lako, napose kad se kalami pod koru, samo moramo paziti da budu kalami svježi, jer se ne dadu tako dugo držati kao n. pr. od jabuke, jer imadu šibke veliku srčiku, s toga brzo uvenu. S toga je najbolje, da si onaj, koji hoće gojiti i širiti u svom predjelu kesten tamba kuri, nabavi dva, tri cjepa, da suvišne šibe od njih pokalami i tako si osigura matičnjake za daljnji razplod. U Petrinji, dne 2. travnja 1900. Dr. Ivan ZocJi. Putni paušal, dnevnice, zamjeničke i selitbene pristojbe činovnikah imov. obćinah. Visoka kr. zem. vlada naredbom od 23./I- 1900. broj 30.844 ex 1899. pozvala je sve gosp. urede, da podnesu svoje mnienje ob osnovi sastavljenoj po kr. vlad. rač. uredu, na temelju čega bi se onda izdala obća naredba, kojom bi se uredile putne, povjerenstvene, zamjeničke i selitbene pristojbe činovnikah i urednikah imov. obćinah, načinom sličnim kako je to banskom naredbom od 10. travnja 1899. br. 1581 Pr. uredjeno za autonomne činovnike i službenike. U toj osnovi sadržani su propisi koji sada vriede, i po kojih se prema tome i postupa, pak su isti i u broju 3. »Šumar, lista« od o. g. odtisnuti bili. Uzev u razpravu to pitanje, koje u velike zasjeca n materijalno stanje šumarah, a s druge strane da se i nuždni stališki ugled podigne, navesti ćemo glavne ustanove iz gornje banske naredbe, da vidimo kako u tome pogledu stoje autonomni činovnici, i može li se ta naredba i na činovnike imov. obćina protegnuti. U §. 1. je odredjeno, da se nijedno povjerenstveno putovanje ne smije preduzeti bez posebnoga naloga predpostavljenoga, izuzam slučaj, ako je činovnik na kakovo putovanje obvezan već po svojem službenom naputku ili po svojoj službenoj duž |