DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1900 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 293 — Tamba kuri ili japonski kesten. (Castanea japonica). Godine 1890. dobio sam u ruke izvješće neke vinogradarske i voćarske škole francuske iz okolice Marseille, u kojem je bila mala raspravicu o japonskom kestenu, uz preporuku, kako bi bilo koristno, da se taj kesten, kao najveći i najtečniji od sviju jestivih kestena, u Francezkoj udomi. Ova ideja mi se veoma dopala kad sam pomislio, da nema osim gornje Italije možda druge zemlje, gdje bi kesten tako bujno i krasno uspjevao kao u Hrvatskoj i susjednoj joj Bosni, o čemu svjedoče već i mnoga topografska imena kao što su Kostajnica, Kostanjevac i Kostanj itd., te sara pisao na razne strane, da se dočepam nekoliko komada ploda od toga kestena i da ga udomim kod nas. Poslić dugog traženja doznao sam za jednu firmu (Simon Louis frcres) kod Metza koja je počela praviti pokuse sa aklimatizacijom ovoga kestena, uu prije nego što bih se bio mogao obratiti na ovu firmu, dobio sam posredovanjem botaničara F. Kleinnikla u Beču, direktno iz Japana tri komada ploda divno sačuvana. Ova tri komada posadio sam koncem ožujka 1891. u lonac u piesak, da puste klicu Sva tri su liepo proklijala, nu kad sam ih razsadjivao, ozliedio sam jednomu neznatno klicu i taj ja poginuo. Druga dva su nikla liepo. Jedan je rastao brzo, drugi polaganije, nu kad je bio nešto preko pedlja, opazio sam, da iz istoga zrna raste još jedno stabalce. Do jeseni narastao je taj samotan na kojih 60 cm., a od onih dvojaka jedan na kojih 50, drugi na kojih 30 cm. visine. Zima, koja je sliedila, bila je, kao što se još dobro pamti, jedna od najjačih, kakovih kod nas biva. Snjeg je zapao iznenada, a ja nisam mogao više, da moje mlade kestene zagrnem ili drugačije pred zimom zaštitim, te su ostali preko ciele zime nezaštićeni. Radost moja bila je velika, kad sam se u proljeću osvjedočio, da su kesteni zdravi, pa da nisu pozebli ni tanki zaperci, koji su bili izbili kasno poslie Ivanja. ^ |