DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 253 — Dok je vlada riešavala pitanje vlastničtva, radile su upravne oblasti neumorno na tom, da se s jedne strane uvede racionalno šumsko gospodarstvo, a s druge da se sustavno unovSuje neizmjerno bogatstvo drva u šumama, što nije laliak posao. Kad je uveden strogi šumski nadzor i ukinuto samovoljno i nepromišljeno uništavanje šuma, stvorene su prometne ceste i putevi, da se omogući izvoz drva, na čemu se i sada još radi. Začudno je, što u početku ni tuzemni ni strani veliki kapital nije mario za projekte bosanskih šuma, jamačno zato, jer je vlada po mnienju spekulanta odviše stroge uvjete stavljala u pogledu šumske sječe i izradjivanja drva. Povodom žalostnog izkustva, što no je u ono doba doživljeno glede šuma u Hrvatskoj, nije vlada dakako bila sklona da poduzetnicima udieli dalekosežaih prava Konačno se je ipak našlo kapitalom snabdjevenih poduzetnika, austro-ugarskih i stranih, koji u Bosni od nekoliko vremena prave vrlo dobrih poslova, jer ne samo što se cestovna mreža sve više upodpunjuje, nego je i želječkom svezom iz Sarajeva k moru, stvorena mogućnost, da se šumski posao podigne do lukrativnog izvoza. Obseg državnih šuma u Herc.-Bosni iznaša više od 50 četvornih milja, a to je šumska gromada vanredne gospodarstvo važnosti. Šume ove sačinjava doduše bjelogorica i crnogorica, ali je prva pretežnija te izkazuje najljepše i najprostanije površine hrastovine, bukovine i orahovine. Sve su ove vrsti drva upravo vanredno prikladne za proizvadjanje svakojakog gradjevnog drva, kao duge, željezničke podvale, podnice, daske i šindru. To je baš ono gradjevno drvo, koje se u silnim množinama izvozi, a naročito u Englezkoj radi izvrstne kakvoće rado kupuje. Radi silne prostranosti šuma, u veliko se sada sječe drvo u Bosni, tim više, što su za turskog gospodstva šume zapuštene te nisu izrabljivane. Odstranjenje ovog starog drva uvjetuje jednako šumska kultura kao što i šumsko gospodarstvo. U prvim godinama dobiveno je iz šuma preko 2 mil. kub. m. drva svake godine, što predstavlja vriednost od 13—16 mil. kruna, a to je dokaz, da se u poslove mogu upuštati samo poduzetnici, koji razpolažu sa velikim glavnicama Kad sve staro drvo bude izsječeno, težko je točno ustanoviti, koliko će iznašati normalna sječa, nu svakako malo manje od 2 mil. kub. m. gradjevnog i gorivog drva, tako da će država moći računati na prosječni godišnji dohodak od 10—12 mil. K. iz šuma, za kojim velika poduzetnička glavnica sve više teži. Iz svega se navedenoga može lahko razabrati od kolike su gospodarstvene važnosti hereeg.-bosanske šume, koje su u mnogom pogledu nepresahnjivo vrelo bogatstva, jer u njima leže nebrojeni milijuni blaga. |