DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 249 —


mora, ponajpaSe u susjednoj Italiji. Nije s toga čudo, da su se inozemne
talijanske tvrdke stale za te prodaje zanimati.


Stranu konkurenciju osjetit će dakle i naši domaći drvotržci u
tim krajevima, i morat će s tim faktorom računati, kako su se već od
dugo godina morali na to priučiti naši domaći drvotržci n hrvatskih
hrasticih. Nu još dugo ne će ta strana utakmica u tih krajevih biti toli
mnogobrojna, kao što je u hrasticih, što je sasvim i razumljivo, jer dok
obzirom na hrastove, navlastito slavonske hrastove, šume može donekle o
nekoj vrsti naravnoga monopola govora biti, ne vriedi to za naše čamone
šume, jer srednja a još više sjeverna Europa izvrstnom čamovinom
obiluje.


Bukovina, ta pepeljuga drvarskog tržišta, svagdje se teško unovčuje
pa je sasvim razumljiva tendencija šumskih veleposjednika, da etate bukovine
nastoje prodati samo u savezu sa čamovinom. Kad bi se čamovina
napose prodavala, ne bi se bukovina sama prodati mogla, a upravo
je šumskim upravama u prvom redu do toga stalo, da se već iz čisto
šumogojstvenih razloga bukovine rieše, kako se ne bi mješovite čamove
i bukove šume u čiste bukvike pretvorile.


Što se ciene razne drvne robe tiče, možemo reći, da promjena na
drvnom trgu u tome pogledu ne ima. Bilo bi samo za želiti, da se već
jednoć konzum drvne robe u samom tuzemstvu digne, pa da bar donekle
usporedno koracati stane unutarnja trgovina sa šumskimi proizvodi sa
eksportnom trgovinom. Medjutim kao da nagoveštaju neki znaci, da bi
u tom pogledu na bolje krenuti moglo, a kao najsigurniji znak može se
smatrati pojeftinenje novca, što dokazuje niži kamatnjak. Tada bi se opet
više gradilo, a kad cvate graditeljski obrt, tad je i prodja drva znamenita.


Kako razabiremo iz mnogih izvještaja sa drvarskih tržišta, povoljna
je prodja raznoj šumskoj robi, a vriedi to i za naše glavno tržište Rieku.


Različite viesti i sitnice.


Pucanje na oblake kojih se je bojati da će iz njih padati led (tuča,
grad) pokazalo se je vrlo uspješnim. Zadnjih godina počeli su u susjednoj
južnoj Štajerskoj, gdje ima mnogo vinograda,-a koji su često od tuče
postradali, pucati proti oblacima iz velikih mužara Pošto se je to sredstvo
pokazalo vrlo uspješnim, to su ga počeli kušati i u Italiji, te je
danas u tamošnjih vinorodnih predjelih doista već mnogo takovih postaja
osnovano. Prva takova postaja osnovana je kod nas na vlastelinstvu
braće Turkovića u Kutjevu u Slavoniji, pa je prošloga mjeseca obdržavan




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 60     <-- 60 -->        PDF

- 250 —
svezanim načinom pokus, kojemu su pozvani bili svi domaći vinogradari
Tako dakle ipak vriedi i ona narodna, da je moći pucanjem padanje
tuce prepriečiti, pa nema sumnje da će se vremenom i više takovih postaja
kod nas osnovati.


Prošla zima bila je većinom povoljna po divljač, jer i opet nije većinom
bilo toliko sniega niti velike studeni. Veće je štete naniela studen, koja
je početkom prošloga mjeseca zavladala, dakle već u oči samoga proljeća
Dakako, da je to bilo i na korist grabežljive zvjeradi, koju sada što
bolje tamaniti treba. Navlastito valja iskapanju lisica — kada dodje
vrierae — posvetiti što veću skrb, jer je to onaj grabežljivac, koji našemu
lovu najviše štete pravi.


Šumsko sjemenje za raznoga položaja mnogo upliva na rast
mladih biljka, pa je s toga od važnosti znati, iz kojih krajeva potiče
sjeme, koje će se za šumske sjetve upotriebiti. Pokusi, koje je tečajem
dvanajst godina pravio dr, Cieslar u šumskom pokušalištu u Maria-brunnu,
dokazuje to. Iz tih pokusa proizlazi, da se mora osobito paziti na nadmirsku
visinu šuma iz kojih se sjeme za sjetvu upotriebiti hoće. Najbolje
uspjevaju one biljke, koje su nikle iz sjemena sakupljenog u šumah ist e
nadmorske visine. Valja dakle rabiti za visoke položaje sjeme iz visokih,
a za niže položaje iz nižih položaja, pa i na to po mogućnosti kod nabave
sjemena paziti. Za niže položaje neka se rabi svakako sjeme samo
iz nižih položaja, jer ovakove biljke mnogo brže rastu, pa će se puno
brže oteti korovu kojega u nižih položajih mnogo ima, a i jači je.


Za smrekove biljke veli dr. Cieslar, da je pronašao, da su biljke
iz sjemena, koje potiče iz šumah do poprilici 60(J met. nadmorske visine,
porasle oko 15, one iz sjemena oko 1000 met, samo 10 cm., a one iz
sjemena koje iz najviših planina potiče (oko 1500 met.) samo 4 cm. u
jednakoj dobi na godinu.


Izložba rogOTlja u Zagrebu obdržavati će se dne 15—17 travnja


o. g. u družtvenih prostorijah u ,Šumarskom domu"- Ovo je već evo
drugu izložba koju naše revno „obće hrvatsko družtvo za gojenje lova
i ribarstva´ priredjuje. Zadnjih godina ušlo je u običaj, da ovakova
družtva svake godine takove izložbe priredjuju, pa se tom sgodom konstatovati
može, kako lovstvo u nekoj zemlji napreduje. Kod te izložbe
u Zagrebu mogu i nečlanovi sudjelovati. Nadamo se, da će i naša gg.
članovi kod te izložbe sudjelovati, u koliko im je lovna sreća poslužila,
pa su mogli do liepog rogovlja doći.
Sumar-inžinir. U Austriji radi se, da politehnike mogu davati
svojim absolventom akademički stupanj „inžinir", a u Njemačkoj „doktorinžinir"
dozvoljen, to se je pokrenula živahna agitacija od strane
sadanjih i bivših djaka visoke škole za zemljotežtvo u Beču, da i oni




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 251 —


do akademižkoga naslova doći mogu, koji bi „šumar-inžinir" odnosno
„gospodar inžinir" glasio, jer da su i to tehničke nauke.


Dosudjene i uplaćene šumske odštete koncem godine 1898.
kao i tečajem godine 1898. prijavljene šumske štete po šumarijama
kod brodske imovne obćine.


Pojedince Ukupno


Razlaganje for. for.
Šumske štete od godine 1897. preostale . . . 113.112´61
Dosudjeno tečajem godine 1898. . . . . 19.780.90


Ukupni primitak 152.893 60 132.893-60


Uplaćeno u gotovom a) prije odsude . . . 4´95
1)) nakon odsude . . . 4.413´19
ej nakon ovrhe . . . 4.638´88
d) odpisano 1.321´36


Ukupna odplata sa odpisom bez uplate ad a] . 10.373´33
Ostatak šumske štete koncem god. 1898^ ´. ´. 122.520-27
Na temelju prijavnica prijavljeno:


po I. šumariji u Trnjanima 8.697-91
„ II. ., „ Cerni 9.081-68
, III. , „ Vinkovcima 4.958-87
, IV. „ „ Rajevuselu 2.949^71
„ V. „ ,. Otoku . . 2.424-59


Ukupno prijavljeno 28.112-76


M. S.
Nova gospodarstvena osnova za šume biskupije djakovačke
odobrena je, kako s pouzdane strane čujemo, po vis. kr. zemalj. vladi.
U savezu s ovom osnovom reorganizovat će se i sama šumska uprava
ovoga velikoga vlastelinstva, naime, namjestiti i potrebito šumarsko
osoblje, kako bi bilo osjegurano točno gospodarenje u smislu sastavljene
osnove. Ovo je glavno, jer što hasne i najbolje osnove, ako ne ima dosta
osoblja, koje bi doista polag osnove gospodarilo pak ona ostaje — samo
na papiru.


Bosanske šume i njiliova gospodarstvena važnost. Pod ovim
naslovom donosi „Hrvatski trgovac" ovu razpravu: 0 herceg.-bosanskim
državnim šumama šire se često u više ili manje čestitoj namjeri neizpravni
podatci glede njihovog obsega, stanja i vriednosti. Nije s toga
suvišno da na temelju autentičnih ubavjesti objasnimo pravo stanje stvari,
tim više, što šumarstvo i rudarstvo zauzimlje znamenito poglavje kulturnogospodarstvenog
razvitka Hereeg-Bosne. Mnogo toga što se od vremena
do vremena o tom predmetu piše, bilo je i prošlo, te su se odnošaji u
obće posvema promijenili, naročito o vriednosti i ekonomskoj važnosti šuma.




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 62     <-- 62 -->        PDF

-2b2 —
Sto se prije svega tiče obsega šuma, to se može reći, da one obuhvaćaju
jednu petinu do jedne četvrtine ciele površine zemlje. Pretežni
dio istih leži u Bosni i to u iztočnim predjelima do srbske medje. Šume
tvore većinom velike savezne gromade, koje obuhvaćaju prostor do 10,
dapače 15 i 20 četvornih milja. U početku zaposjednuća bijaše i izoliranih
partija od nekoliko tisuća jutara, nu te su prije desetak godina
većinom razprodane manjim poduzetnicima, koji su medjutim šume izsjekli
te ih ponajviše već pretvorili u oranice. Ovim maleni šumski dielovi izčezavali
su ali prama silnim gromadama kompaktnih šuma.


Potonje su s početka okupacije bile dobrim dielom u vrlo zapuštenom
stanju, jer za turskoga gospodstva o kakvom šumskom gospodstvu, o
nadzoru ili kakvom sustavnom šumskom gospodsrtvu — nije u obće bilo
ni govora. I u tom pogledu postojaše pravi „turski" odnošaji. Tako je n
pr. u blizini mjesta i naselbina na krajevima velikih šuma u širini do
dvie milje, postojala samo neka vrst grmlja, a bijaše krajeva koji su se
upotrebljavali kao pašnjaci. To stanje nastalo je tečajem stoljeća s toga,
što su žitelji bez ikakva nadzora ili ograničenja sjekli drvo dielom za
gorivo i za gradnju kuća, a dielom su na šumskim krajevima pasli ovce
i koze, glede kojih potonjih je obće poznato, kako ljuto šume uništavaju.


Danas je sve drugačije. Nekadanja šumska zemljišta, koja ukupno
iznašaju više četvornih milja, nakon što im bijahu uredjeni vrlo nejasni
ili zamršeni pravni odnošaji, pretsroriše ne samo urodjenici u izvrstne
oranice, već je dapače i sama državna vlast znatne dielove ovih zemljišta
poklonila doseljenicima iz Tirola, Italije i Njemačke Prvotno više ili
manje pustare, radjaju danas ta zemljišta krasnim i obilnim plodom
svake vrste.


Daleko teže bijaše državnoj vlasti uredjenje velikih šumskih gromada,
jer je tu trebalo da se urede ne samo odnošaji vlastničtva, već nadzor
i uprava, rječju, da se stvori novi sustav šumskog gospodarstva, kojem
za turske vlade ne bijaše ni spomena. Po obćenitom pravnom shvaćaaju
i dosljednosti činjenica, smatrala se je država t. j . habsburžka monarkija,
kao zastupnik Sultana, vlastnikom. Ali sa više drugih strana podigoše
se zahtjevi na pravo vlastničtva i to u prvom redu zastupnici muhamedovskog
bogoštovlja. Ovi su zahtjevi odmah i pripoznati, te je jedan dio
šuma pretvoren u vakufska (vjerska) dobra, te predan vakufskim povjerenstvima.
Teže je bilo izpitati i urediti ostale zahtjeve vlastničtva i suvlastaičtva,
koje podigoše ne samo obćine i posjednici (begovi), već i
zakupnici zemljišta (kmetovi). Svi ovi izvršavahu naime od pamtivieka
pravo užitka šumskog drva i paše. Nu nakon mnogogodišnjeg trada
pošlo je i to za rukom, te su danas pravni odnošaji tako uredjeni, da
je konačno država postala jedinim i neosporivim vlastnikom najpretežnijeg
diela šuma.




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 253 —


Dok je vlada riešavala pitanje vlastničtva, radile su upravne oblasti
neumorno na tom, da se s jedne strane uvede racionalno šumsko gospodarstvo,
a s druge da se sustavno unovSuje neizmjerno bogatstvo drva
u šumama, što nije laliak posao.


Kad je uveden strogi šumski nadzor i ukinuto samovoljno i nepromišljeno
uništavanje šuma, stvorene su prometne ceste i putevi, da se
omogući izvoz drva, na čemu se i sada još radi.


Začudno je, što u početku ni tuzemni ni strani veliki kapital nije
mario za projekte bosanskih šuma, jamačno zato, jer je vlada po mnienju
spekulanta odviše stroge uvjete stavljala u pogledu šumske sječe i izradjivanja
drva. Povodom žalostnog izkustva, što no je u ono doba doživljeno
glede šuma u Hrvatskoj, nije vlada dakako bila sklona da poduzetnicima
udieli dalekosežaih prava Konačno se je ipak našlo kapitalom
snabdjevenih poduzetnika, austro-ugarskih i stranih, koji u Bosni od
nekoliko vremena prave vrlo dobrih poslova, jer ne samo što se cestovna
mreža sve više upodpunjuje, nego je i želječkom svezom iz Sarajeva
k moru, stvorena mogućnost, da se šumski posao podigne do lukrativnog
izvoza.


Obseg državnih šuma u Herc.-Bosni iznaša više od 50 četvornih
milja, a to je šumska gromada vanredne gospodarstvo važnosti. Šume
ove sačinjava doduše bjelogorica i crnogorica, ali je prva pretežnija
te izkazuje najljepše i najprostanije površine hrastovine, bukovine i
orahovine. Sve su ove vrsti drva upravo vanredno prikladne za proizvadjanje
svakojakog gradjevnog drva, kao duge, željezničke podvale,
podnice, daske i šindru. To je baš ono gradjevno drvo, koje se u silnim
množinama izvozi, a naročito u Englezkoj radi izvrstne kakvoće rado
kupuje.


Radi silne prostranosti šuma, u veliko se sada sječe drvo u Bosni,
tim više, što su za turskog gospodstva šume zapuštene te nisu izrabljivane.


Odstranjenje ovog starog drva uvjetuje jednako šumska kultura kao
što i šumsko gospodarstvo. U prvim godinama dobiveno je iz šuma preko
2 mil. kub. m. drva svake godine, što predstavlja vriednost od 13—16
mil. kruna, a to je dokaz, da se u poslove mogu upuštati samo poduzetnici,
koji razpolažu sa velikim glavnicama Kad sve staro drvo bude
izsječeno, težko je točno ustanoviti, koliko će iznašati normalna sječa,
nu svakako malo manje od 2 mil. kub. m. gradjevnog i gorivog drva,
tako da će država moći računati na prosječni godišnji dohodak od 10—12
mil. K. iz šuma, za kojim velika poduzetnička glavnica sve više teži.


Iz svega se navedenoga može lahko razabrati od kolike su gospodarstvene
važnosti hereeg.-bosanske šume, koje su u mnogom pogledu
nepresahnjivo vrelo bogatstva, jer u njima leže nebrojeni milijuni blaga.




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 254 —


lledjunarođnl šumarski kongres za Trieme izložbe u Parizu.
Francuzki šumari odlučili su održati taj kongres sa sliedećim programom:


I. Odsjek. Š umska privreda. 1. Uredjivanje žamovib šumš,;
pretvaranje nizkili šuma ležećih u gorskim predjelima sa malim donosom
u Samove šume. 2. Fizioložke i kulturalne posliedice proredjivanja šuma.
3. Korist kultiviranja tla na sječinama (oranje plugom, kopanje budakom
sa ili bez vještačkog sijanja). 4. Uredjivanje srednjih šuma u svrhu povećanja
proizvodnje tvorivnog đrveta. 5. Manjak ili višak šumske proizvodnje
u raznim krajevima svieta; proučavanje gibanja uvoza i izvoza.
6. Zakonodavstvo za gorske položaje, medjunarodno zakoaodavstvo.
7. Obćenito izpitivanje šumskih sastojinah exotičmh aklimatiziranih
ili naturaliziranih vrstih drveća. 8. Postaje za izpitivanje, pokušavanje i
obavještavanje; korist, program i rezultati istih.
II. Odsjek. Upliv šuma na održavanje tla, na stanje
voda i meteoroložke pojave. 1. Šumska meteorologija. 2. Upliv
šuma na podzemne vode u ravnih krajevih. 3. Zašumljivanje gora i
ukroćavanje bujica. 4. Poslovi u svrhu zaštite protiv lavinah i obranbene
mjere protiv šteta, prouzročenih u nizini ležećim posjedima od
voda, koje direktno dolaze sa sniežnikah (primjer katastrofa kod Saint-
Gervaisa). 5. Poboljšice pašnjačke i voćarske; reguliranje popašah. 6.
Obrana protiv podlokavanja obala oceana; putevi za izvoz u šumah na
živom piesku. 7. Pretvorba izcrpljenih zemljišta i parloga u vriednije
tlo pomoću zašumljivanja. 8. Obrana protiv požara.
III. Odsjek. Primjena naukah u šumskoj privrieđi.
1. Medjunarodno izjednačenje mjera za kubiranje tvorivnog drveta; geometrički
oblik debla kod stabala; postupci kod kubiranja. 2. Upoređna
korist drveta i željeza (trajnost, konzerviranje i odpor). 3. Izrabljivanje
odpadakah kod exploatacije; peći sa sporim gorenjem : destilacija,
fabrikacija alkohola; tiesta za papir 4. Šumska tla; botaničkošumske
karte. 5. Olakšavanje šumskog transportiranja.
Kongres će trajati 4 dana (od 4—7 lipnja 1900,), ne računajuć
ovamo vrieme za eventualne izlete u šume. Članom kongresa može biti
onaj, koji se najavi kod glavnog sekretara priredjivačkog povjerenstva


(M. Oharlemagne, conservateur des eaux et forets en retraite, 15, rue
P^araday, a Pariš) prije otvaranja kongresa, a i oni, koji se upišu u
vrieme samog zasjedanja, te koji polože iznos od 20 franaka u ruke
gosp. Arthura Thezarda, tresorier, 10, rue Cauchois u Parizu. Članovi
kongresa dobiti će u ime toga prinosa jednu kartu od priredjivačkog
odbora (našto?), osim toga dobiti će bezplatno sve publikacije, potičuće
sa kongresa. Podnesci za razpravu imadu se do 1. ožujka 1900. godine
uručiti spomenutom glavnom sekretaru priredjivačkog odbora, koji će
ih predati odboru dotičnog odsjeka. P. B.