DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 249 — mora, ponajpaSe u susjednoj Italiji. Nije s toga čudo, da su se inozemne talijanske tvrdke stale za te prodaje zanimati. Stranu konkurenciju osjetit će dakle i naši domaći drvotržci u tim krajevima, i morat će s tim faktorom računati, kako su se već od dugo godina morali na to priučiti naši domaći drvotržci n hrvatskih hrasticih. Nu još dugo ne će ta strana utakmica u tih krajevih biti toli mnogobrojna, kao što je u hrasticih, što je sasvim i razumljivo, jer dok obzirom na hrastove, navlastito slavonske hrastove, šume može donekle o nekoj vrsti naravnoga monopola govora biti, ne vriedi to za naše čamone šume, jer srednja a još više sjeverna Europa izvrstnom čamovinom obiluje. Bukovina, ta pepeljuga drvarskog tržišta, svagdje se teško unovčuje pa je sasvim razumljiva tendencija šumskih veleposjednika, da etate bukovine nastoje prodati samo u savezu sa čamovinom. Kad bi se čamovina napose prodavala, ne bi se bukovina sama prodati mogla, a upravo je šumskim upravama u prvom redu do toga stalo, da se već iz čisto šumogojstvenih razloga bukovine rieše, kako se ne bi mješovite čamove i bukove šume u čiste bukvike pretvorile. Što se ciene razne drvne robe tiče, možemo reći, da promjena na drvnom trgu u tome pogledu ne ima. Bilo bi samo za želiti, da se već jednoć konzum drvne robe u samom tuzemstvu digne, pa da bar donekle usporedno koracati stane unutarnja trgovina sa šumskimi proizvodi sa eksportnom trgovinom. Medjutim kao da nagoveštaju neki znaci, da bi u tom pogledu na bolje krenuti moglo, a kao najsigurniji znak može se smatrati pojeftinenje novca, što dokazuje niži kamatnjak. Tada bi se opet više gradilo, a kad cvate graditeljski obrt, tad je i prodja drva znamenita. Kako razabiremo iz mnogih izvještaja sa drvarskih tržišta, povoljna je prodja raznoj šumskoj robi, a vriedi to i za naše glavno tržište Rieku. Različite viesti i sitnice. Pucanje na oblake kojih se je bojati da će iz njih padati led (tuča, grad) pokazalo se je vrlo uspješnim. Zadnjih godina počeli su u susjednoj južnoj Štajerskoj, gdje ima mnogo vinograda,-a koji su često od tuče postradali, pucati proti oblacima iz velikih mužara Pošto se je to sredstvo pokazalo vrlo uspješnim, to su ga počeli kušati i u Italiji, te je danas u tamošnjih vinorodnih predjelih doista već mnogo takovih postaja osnovano. Prva takova postaja osnovana je kod nas na vlastelinstvu braće Turkovića u Kutjevu u Slavoniji, pa je prošloga mjeseca obdržavan |
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 60 <-- 60 --> PDF |
- 250 — svezanim načinom pokus, kojemu su pozvani bili svi domaći vinogradari Tako dakle ipak vriedi i ona narodna, da je moći pucanjem padanje tuce prepriečiti, pa nema sumnje da će se vremenom i više takovih postaja kod nas osnovati. Prošla zima bila je većinom povoljna po divljač, jer i opet nije većinom bilo toliko sniega niti velike studeni. Veće je štete naniela studen, koja je početkom prošloga mjeseca zavladala, dakle već u oči samoga proljeća Dakako, da je to bilo i na korist grabežljive zvjeradi, koju sada što bolje tamaniti treba. Navlastito valja iskapanju lisica — kada dodje vrierae — posvetiti što veću skrb, jer je to onaj grabežljivac, koji našemu lovu najviše štete pravi. Šumsko sjemenje za raznoga položaja mnogo upliva na rast mladih biljka, pa je s toga od važnosti znati, iz kojih krajeva potiče sjeme, koje će se za šumske sjetve upotriebiti. Pokusi, koje je tečajem dvanajst godina pravio dr, Cieslar u šumskom pokušalištu u Maria-brunnu, dokazuje to. Iz tih pokusa proizlazi, da se mora osobito paziti na nadmirsku visinu šuma iz kojih se sjeme za sjetvu upotriebiti hoće. Najbolje uspjevaju one biljke, koje su nikle iz sjemena sakupljenog u šumah ist e nadmorske visine. Valja dakle rabiti za visoke položaje sjeme iz visokih, a za niže položaje iz nižih položaja, pa i na to po mogućnosti kod nabave sjemena paziti. Za niže položaje neka se rabi svakako sjeme samo iz nižih položaja, jer ovakove biljke mnogo brže rastu, pa će se puno brže oteti korovu kojega u nižih položajih mnogo ima, a i jači je. Za smrekove biljke veli dr. Cieslar, da je pronašao, da su biljke iz sjemena, koje potiče iz šumah do poprilici 60(J met. nadmorske visine, porasle oko 15, one iz sjemena oko 1000 met, samo 10 cm., a one iz sjemena koje iz najviših planina potiče (oko 1500 met.) samo 4 cm. u jednakoj dobi na godinu. Izložba rogOTlja u Zagrebu obdržavati će se dne 15—17 travnja o. g. u družtvenih prostorijah u ,Šumarskom domu"- Ovo je već evo drugu izložba koju naše revno „obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva´ priredjuje. Zadnjih godina ušlo je u običaj, da ovakova družtva svake godine takove izložbe priredjuju, pa se tom sgodom konstatovati može, kako lovstvo u nekoj zemlji napreduje. Kod te izložbe u Zagrebu mogu i nečlanovi sudjelovati. Nadamo se, da će i naša gg. članovi kod te izložbe sudjelovati, u koliko im je lovna sreća poslužila, pa su mogli do liepog rogovlja doći. Sumar-inžinir. U Austriji radi se, da politehnike mogu davati svojim absolventom akademički stupanj „inžinir", a u Njemačkoj „doktorinžinir" dozvoljen, to se je pokrenula živahna agitacija od strane sadanjih i bivših djaka visoke škole za zemljotežtvo u Beču, da i oni |
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 251 — do akademižkoga naslova doći mogu, koji bi „šumar-inžinir" odnosno „gospodar inžinir" glasio, jer da su i to tehničke nauke. Dosudjene i uplaćene šumske odštete koncem godine 1898. kao i tečajem godine 1898. prijavljene šumske štete po šumarijama kod brodske imovne obćine. Pojedince Ukupno Razlaganje for. for. Šumske štete od godine 1897. preostale . . . 113.112´61 Dosudjeno tečajem godine 1898. . . . . 19.780.90 Ukupni primitak 152.893 60 132.893-60 Uplaćeno u gotovom a) prije odsude . . . 4´95 1)) nakon odsude . . . 4.413´19 ej nakon ovrhe . . . 4.638´88 d) odpisano 1.321´36 Ukupna odplata sa odpisom bez uplate ad a] . 10.373´33 Ostatak šumske štete koncem god. 1898^ ´. ´. 122.520-27 Na temelju prijavnica prijavljeno: po I. šumariji u Trnjanima 8.697-91 „ II. ., „ Cerni 9.081-68 , III. , „ Vinkovcima 4.958-87 , IV. „ „ Rajevuselu 2.949^71 „ V. „ ,. Otoku . . 2.424-59 Ukupno prijavljeno 28.112-76 M. S. Nova gospodarstvena osnova za šume biskupije djakovačke odobrena je, kako s pouzdane strane čujemo, po vis. kr. zemalj. vladi. U savezu s ovom osnovom reorganizovat će se i sama šumska uprava ovoga velikoga vlastelinstva, naime, namjestiti i potrebito šumarsko osoblje, kako bi bilo osjegurano točno gospodarenje u smislu sastavljene osnove. Ovo je glavno, jer što hasne i najbolje osnove, ako ne ima dosta osoblja, koje bi doista polag osnove gospodarilo pak ona ostaje — samo na papiru. Bosanske šume i njiliova gospodarstvena važnost. Pod ovim naslovom donosi „Hrvatski trgovac" ovu razpravu: 0 herceg.-bosanskim državnim šumama šire se često u više ili manje čestitoj namjeri neizpravni podatci glede njihovog obsega, stanja i vriednosti. Nije s toga suvišno da na temelju autentičnih ubavjesti objasnimo pravo stanje stvari, tim više, što šumarstvo i rudarstvo zauzimlje znamenito poglavje kulturnogospodarstvenog razvitka Hereeg-Bosne. Mnogo toga što se od vremena do vremena o tom predmetu piše, bilo je i prošlo, te su se odnošaji u obće posvema promijenili, naročito o vriednosti i ekonomskoj važnosti šuma. |
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 62 <-- 62 --> PDF |
-2b2 — Sto se prije svega tiče obsega šuma, to se može reći, da one obuhvaćaju jednu petinu do jedne četvrtine ciele površine zemlje. Pretežni dio istih leži u Bosni i to u iztočnim predjelima do srbske medje. Šume tvore većinom velike savezne gromade, koje obuhvaćaju prostor do 10, dapače 15 i 20 četvornih milja. U početku zaposjednuća bijaše i izoliranih partija od nekoliko tisuća jutara, nu te su prije desetak godina većinom razprodane manjim poduzetnicima, koji su medjutim šume izsjekli te ih ponajviše već pretvorili u oranice. Ovim maleni šumski dielovi izčezavali su ali prama silnim gromadama kompaktnih šuma. Potonje su s početka okupacije bile dobrim dielom u vrlo zapuštenom stanju, jer za turskoga gospodstva o kakvom šumskom gospodstvu, o nadzoru ili kakvom sustavnom šumskom gospodsrtvu — nije u obće bilo ni govora. I u tom pogledu postojaše pravi „turski" odnošaji. Tako je n pr. u blizini mjesta i naselbina na krajevima velikih šuma u širini do dvie milje, postojala samo neka vrst grmlja, a bijaše krajeva koji su se upotrebljavali kao pašnjaci. To stanje nastalo je tečajem stoljeća s toga, što su žitelji bez ikakva nadzora ili ograničenja sjekli drvo dielom za gorivo i za gradnju kuća, a dielom su na šumskim krajevima pasli ovce i koze, glede kojih potonjih je obće poznato, kako ljuto šume uništavaju. Danas je sve drugačije. Nekadanja šumska zemljišta, koja ukupno iznašaju više četvornih milja, nakon što im bijahu uredjeni vrlo nejasni ili zamršeni pravni odnošaji, pretsroriše ne samo urodjenici u izvrstne oranice, već je dapače i sama državna vlast znatne dielove ovih zemljišta poklonila doseljenicima iz Tirola, Italije i Njemačke Prvotno više ili manje pustare, radjaju danas ta zemljišta krasnim i obilnim plodom svake vrste. Daleko teže bijaše državnoj vlasti uredjenje velikih šumskih gromada, jer je tu trebalo da se urede ne samo odnošaji vlastničtva, već nadzor i uprava, rječju, da se stvori novi sustav šumskog gospodarstva, kojem za turske vlade ne bijaše ni spomena. Po obćenitom pravnom shvaćaaju i dosljednosti činjenica, smatrala se je država t. j . habsburžka monarkija, kao zastupnik Sultana, vlastnikom. Ali sa više drugih strana podigoše se zahtjevi na pravo vlastničtva i to u prvom redu zastupnici muhamedovskog bogoštovlja. Ovi su zahtjevi odmah i pripoznati, te je jedan dio šuma pretvoren u vakufska (vjerska) dobra, te predan vakufskim povjerenstvima. Teže je bilo izpitati i urediti ostale zahtjeve vlastničtva i suvlastaičtva, koje podigoše ne samo obćine i posjednici (begovi), već i zakupnici zemljišta (kmetovi). Svi ovi izvršavahu naime od pamtivieka pravo užitka šumskog drva i paše. Nu nakon mnogogodišnjeg trada pošlo je i to za rukom, te su danas pravni odnošaji tako uredjeni, da je konačno država postala jedinim i neosporivim vlastnikom najpretežnijeg diela šuma. |
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 253 — Dok je vlada riešavala pitanje vlastničtva, radile su upravne oblasti neumorno na tom, da se s jedne strane uvede racionalno šumsko gospodarstvo, a s druge da se sustavno unovSuje neizmjerno bogatstvo drva u šumama, što nije laliak posao. Kad je uveden strogi šumski nadzor i ukinuto samovoljno i nepromišljeno uništavanje šuma, stvorene su prometne ceste i putevi, da se omogući izvoz drva, na čemu se i sada još radi. Začudno je, što u početku ni tuzemni ni strani veliki kapital nije mario za projekte bosanskih šuma, jamačno zato, jer je vlada po mnienju spekulanta odviše stroge uvjete stavljala u pogledu šumske sječe i izradjivanja drva. Povodom žalostnog izkustva, što no je u ono doba doživljeno glede šuma u Hrvatskoj, nije vlada dakako bila sklona da poduzetnicima udieli dalekosežaih prava Konačno se je ipak našlo kapitalom snabdjevenih poduzetnika, austro-ugarskih i stranih, koji u Bosni od nekoliko vremena prave vrlo dobrih poslova, jer ne samo što se cestovna mreža sve više upodpunjuje, nego je i želječkom svezom iz Sarajeva k moru, stvorena mogućnost, da se šumski posao podigne do lukrativnog izvoza. Obseg državnih šuma u Herc.-Bosni iznaša više od 50 četvornih milja, a to je šumska gromada vanredne gospodarstvo važnosti. Šume ove sačinjava doduše bjelogorica i crnogorica, ali je prva pretežnija te izkazuje najljepše i najprostanije površine hrastovine, bukovine i orahovine. Sve su ove vrsti drva upravo vanredno prikladne za proizvadjanje svakojakog gradjevnog drva, kao duge, željezničke podvale, podnice, daske i šindru. To je baš ono gradjevno drvo, koje se u silnim množinama izvozi, a naročito u Englezkoj radi izvrstne kakvoće rado kupuje. Radi silne prostranosti šuma, u veliko se sada sječe drvo u Bosni, tim više, što su za turskog gospodstva šume zapuštene te nisu izrabljivane. Odstranjenje ovog starog drva uvjetuje jednako šumska kultura kao što i šumsko gospodarstvo. U prvim godinama dobiveno je iz šuma preko 2 mil. kub. m. drva svake godine, što predstavlja vriednost od 13—16 mil. kruna, a to je dokaz, da se u poslove mogu upuštati samo poduzetnici, koji razpolažu sa velikim glavnicama Kad sve staro drvo bude izsječeno, težko je točno ustanoviti, koliko će iznašati normalna sječa, nu svakako malo manje od 2 mil. kub. m. gradjevnog i gorivog drva, tako da će država moći računati na prosječni godišnji dohodak od 10—12 mil. K. iz šuma, za kojim velika poduzetnička glavnica sve više teži. Iz svega se navedenoga može lahko razabrati od kolike su gospodarstvene važnosti hereeg.-bosanske šume, koje su u mnogom pogledu nepresahnjivo vrelo bogatstva, jer u njima leže nebrojeni milijuni blaga. |
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 254 — lledjunarođnl šumarski kongres za Trieme izložbe u Parizu. Francuzki šumari odlučili su održati taj kongres sa sliedećim programom: I. Odsjek. Š umska privreda. 1. Uredjivanje žamovib šumš,; pretvaranje nizkili šuma ležećih u gorskim predjelima sa malim donosom u Samove šume. 2. Fizioložke i kulturalne posliedice proredjivanja šuma. 3. Korist kultiviranja tla na sječinama (oranje plugom, kopanje budakom sa ili bez vještačkog sijanja). 4. Uredjivanje srednjih šuma u svrhu povećanja proizvodnje tvorivnog đrveta. 5. Manjak ili višak šumske proizvodnje u raznim krajevima svieta; proučavanje gibanja uvoza i izvoza. 6. Zakonodavstvo za gorske položaje, medjunarodno zakoaodavstvo. 7. Obćenito izpitivanje šumskih sastojinah exotičmh aklimatiziranih ili naturaliziranih vrstih drveća. 8. Postaje za izpitivanje, pokušavanje i obavještavanje; korist, program i rezultati istih. II. Odsjek. Upliv šuma na održavanje tla, na stanje voda i meteoroložke pojave. 1. Šumska meteorologija. 2. Upliv šuma na podzemne vode u ravnih krajevih. 3. Zašumljivanje gora i ukroćavanje bujica. 4. Poslovi u svrhu zaštite protiv lavinah i obranbene mjere protiv šteta, prouzročenih u nizini ležećim posjedima od voda, koje direktno dolaze sa sniežnikah (primjer katastrofa kod Saint- Gervaisa). 5. Poboljšice pašnjačke i voćarske; reguliranje popašah. 6. Obrana protiv podlokavanja obala oceana; putevi za izvoz u šumah na živom piesku. 7. Pretvorba izcrpljenih zemljišta i parloga u vriednije tlo pomoću zašumljivanja. 8. Obrana protiv požara. III. Odsjek. Primjena naukah u šumskoj privrieđi. 1. Medjunarodno izjednačenje mjera za kubiranje tvorivnog drveta; geometrički oblik debla kod stabala; postupci kod kubiranja. 2. Upoređna korist drveta i željeza (trajnost, konzerviranje i odpor). 3. Izrabljivanje odpadakah kod exploatacije; peći sa sporim gorenjem : destilacija, fabrikacija alkohola; tiesta za papir 4. Šumska tla; botaničkošumske karte. 5. Olakšavanje šumskog transportiranja. Kongres će trajati 4 dana (od 4—7 lipnja 1900,), ne računajuć ovamo vrieme za eventualne izlete u šume. Članom kongresa može biti onaj, koji se najavi kod glavnog sekretara priredjivačkog povjerenstva (M. Oharlemagne, conservateur des eaux et forets en retraite, 15, rue P^araday, a Pariš) prije otvaranja kongresa, a i oni, koji se upišu u vrieme samog zasjedanja, te koji polože iznos od 20 franaka u ruke gosp. Arthura Thezarda, tresorier, 10, rue Cauchois u Parizu. Članovi kongresa dobiti će u ime toga prinosa jednu kartu od priredjivačkog odbora (našto?), osim toga dobiti će bezplatno sve publikacije, potičuće sa kongresa. Podnesci za razpravu imadu se do 1. ožujka 1900. godine uručiti spomenutom glavnom sekretaru priredjivačkog odbora, koji će ih predati odboru dotičnog odsjeka. P. B. |