DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 246 —


Dokle demo tako doći s našim šumama ?


Šume se posječe svake godine pravljenjem šteta i redovitom
godišnjom sječom mnogo više, nego li iznosi godišnji etat;
pristojbe za drva se ne plaćaju; šumske odštete se ne utjeruju
Od kuda dakle demo podmiriti za sva vremena svoje pravoužitnike
drvom, od kuda namiriti troškove uprave i čuvanja,
i kako kraj takovih okolnosti možemo misliti na umanjenje
šumskih šteta?


Mogao bi doduše o tom važnom pitanju još mnogo što
šta napisati, ali držim, da sam i ovim barem u glavnih crta i
predočio najvažnije uzroke šumskih šteta, a i jedine možda načine
(barem u ovom kraju) kako bi ih na najmanju mjeru dovesti
mogli, a to su :


1. morali bi najprije imati dosta šume, t. j . toliko da bi
sve pravoužitnike, bez da takaemo »u šumsku glavnicu» namiriti
mogli;
2. utjerivati tad a redovito šumske odštete.
Vj. Stuhlić.


Peritelus familiaris Boheman.


Rado se odazivljem, dozvolom g. urednika, želji, što ju
je izrazio g. V. Ftiksa u našem »Šumarskom listu», da ob
ovom kornjašu što priopčim.


Taj kornjaš je pipa 8—4-5 mm. duga Tijelo je tomu
kornjašu sivo, a kako sliči sjemenu konoplje, prozvali su ga
Madžari »Kendermagbogar» što znači kornjaša kao sjeme konoplje.
Rilce mu je kratko, nadvratnjak je dulji, nego što je
širok, a i pokrilje dulje nego što je široko. Pojavljuje se u
pjeskuljastim vinogiadima već u travnju, a znade ga biti još i
u lipnju. Najviše štete počini u travnju, kad ozledi nabubrene
pupove loze, pa ih izgrize, i to gornje, dočim u donje plodne
ne dira. Navaljuje na voćne mladice, i na drugo bilje, što
raste na pjeskovitom tlu. Domaća perad uništi ga na niskoj
lozi. Pojavljuje se u četama, a kad je iza parenja jedna četa




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 247 —


isčeznula, pojavi se druga četa. Po danu se razidju, po noći
saberu se u kup i pare. Uz njega dolazi na pjeskuljastim mjestima
često i 4—7-5 mm. dugi. P. sphaeroides Germ-griseus 01.


Dr. Aug. Langhoffer.


HIISTJ^K:.


Osobne viesti.


Imenovanja. Kr. ugar. ministar za poljodjelstvo obnašao je imenovati
kr. šumarima u 3. stepenu X plaćenog razreda r. šumarske
kandidate i to Krstu Peterman a u području kr. šumarskog ureda u
Otočcu, Julija Pfeiffer a u području kr. nadšumarskog ureda u
Vinkovcima ter Ivana Zwickelsdorfera u području kr. šumarskog
ravnateljstva u Zagrebu.


Družtvene viesti.


P. n. gg. elanovom.
Kr. hr.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove,
odobrila je visokim odpisom od 13. ožujka 1900. broj 9942. nova družtvena
pravila.
Povodom toga umoljavaju se gg. članovi koji su u zaostatku sa
uplatom članarine, da se u smislu § 7. družtvenih pravila izvole dužnu
članarinu što prije priposlati družtvenom predsjedničtvu.
Podjedno se umoljavaju gg. članovi II. razreda, da izvole priobćiti
družtvenom predsjedničtvu, — u koliko to dosada učinili nisu, da li žele
u buduće dobivati „Šumarski list" i „Lugarski viesnik" ili samo „Lugarski
Viestnik", da se prema tomu može konačno ustanoviti tiskovna
naklada ovih.
U Zagrebu mjeseca ožujka 1900.
Pr edsj edničtvo hrv.-slavonskoga šumarskoga družtva.


Šumarsl

Novo izašlo:


A. Boroši(5 i đr. A. Goglia, zbirka šumskih zakona i naredaba.
Izašlo ovih dana nakladom knjižare Kugli i Deutsch u Zagrebu. Nismo
djelo još primili i neznamo mu joŠ ciene.