DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 246 — Dokle demo tako doći s našim šumama ? Šume se posječe svake godine pravljenjem šteta i redovitom godišnjom sječom mnogo više, nego li iznosi godišnji etat; pristojbe za drva se ne plaćaju; šumske odštete se ne utjeruju Od kuda dakle demo podmiriti za sva vremena svoje pravoužitnike drvom, od kuda namiriti troškove uprave i čuvanja, i kako kraj takovih okolnosti možemo misliti na umanjenje šumskih šteta? Mogao bi doduše o tom važnom pitanju još mnogo što šta napisati, ali držim, da sam i ovim barem u glavnih crta i predočio najvažnije uzroke šumskih šteta, a i jedine možda načine (barem u ovom kraju) kako bi ih na najmanju mjeru dovesti mogli, a to su : 1. morali bi najprije imati dosta šume, t. j . toliko da bi sve pravoužitnike, bez da takaemo »u šumsku glavnicu» namiriti mogli; 2. utjerivati tad a redovito šumske odštete. Vj. Stuhlić. Peritelus familiaris Boheman. Rado se odazivljem, dozvolom g. urednika, želji, što ju je izrazio g. V. Ftiksa u našem »Šumarskom listu», da ob ovom kornjašu što priopčim. Taj kornjaš je pipa 8—4-5 mm. duga Tijelo je tomu kornjašu sivo, a kako sliči sjemenu konoplje, prozvali su ga Madžari »Kendermagbogar» što znači kornjaša kao sjeme konoplje. Rilce mu je kratko, nadvratnjak je dulji, nego što je širok, a i pokrilje dulje nego što je široko. Pojavljuje se u pjeskuljastim vinogiadima već u travnju, a znade ga biti još i u lipnju. Najviše štete počini u travnju, kad ozledi nabubrene pupove loze, pa ih izgrize, i to gornje, dočim u donje plodne ne dira. Navaljuje na voćne mladice, i na drugo bilje, što raste na pjeskovitom tlu. Domaća perad uništi ga na niskoj lozi. Pojavljuje se u četama, a kad je iza parenja jedna četa |