DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 238 —


raju biti previše vezani u svom dobru, koje su od svojih djedova
baštinili, te trudom i mukom tražiti pripomoći na drugim
stranama.


Kako da stanemo na put šumskim štetama, kod
imovnih obćina bivše Krajine.


Odazivljuć se želji, kako slav. uredničtva, tako i pisca
gornjega članka u broju 3. »Sum. lista» od ove godine, odlučio
sam, u ovom mom članku ne samo iznieti moje mnienje
oduosede se na to pitanje, nego činjenicami i brojevi pokazati,
da mi u obće nismo kadri nikako zapriečiti šumske štete, niti
ih kako reducirati.


Ovo dakako vriedi za imovnu obćinu Slunjsku, kod koje
ja službujem, a vriediti će tako dugo, dok stanje šuma t. j .
količina drva u njima ostane tolika, kolika je danas. (Odnosno
kako ćemo viditi, ona će se i umanjiti.) Da je to neoboriva
istina, tuj netreba puno mudrovati ni dokazivati. Jer ako nam
je godišnji etat neke šume 100 m´, kojega smijemo svake godine
uporabiti, pak ako imamo namiriti kompetenciju pravoužitnika
sa 150 m´, to će biti manjak od 50 m^ — kojega mi dati
ne možemo, jer etat niti možemo niti smijemo po načelih potrajnog
šum. gospodarenja prekoračiti, — pravoužitnici sami
si namiriti, i to praveć šumske štete.


Kazlažući ovo, ja se ograničujem na šumski kotar, kojim
imam čast upravljati, naime na kotarsku šumariju Vališselo,
jer za drugu šumariju Rakovac ne imam podataka; ali ni u
toj šumariji ne će stanje biti ništa povoljnije.


Za podlogu mojemu računu služiti će mi kataster pravoužitnika,
ušumljenih u šume moga šumskoga kotara.


Prema tomu katastru imade u tom šum. katastru ušumljenih
2994 pravoužitnih obitelji, ili još bolje ćemo reći 2994
kućnih brojeva.


Previše bi mi zadavalo posla, da sam sbrajao kompetenciju
tih pravoužitnih obitelji po broju ili veličini selišta.