DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 230 —


§. 9.


»Suma, koja po propisih ovih odciepljena bude na korist
bivših podložnika, ima se smatrati kao šuma obdins
k a i treba pod nadzorom vlastih političkih nastojati oko nje
i obradjivati ju polag propisah, koji za takove šume obdinske
jurve postoje ili koji još izdani budu. Šumski dielovi
odciepljeni duhovnim pastirom i učiteljem, imadu se uzeti
k šumi obćinskoj«.


§. 10. odredjuje . . . »da će se uživanje primjerenim načinom
proračunati, a tako isto ustanovit će se, kako , gdj e
i u koje će doba bivši podložnici tu stalnu godišnju
količinu drva dobivati«.


§. 11. odredjuje glede uživanja trske . . . »Gdje je stanovit
dio trstita budi obćinam budi pojedinim podložnikom polag
selištah njihovih doznačen bio iznad pristojećih im zemaljah
urbarskih, i za izklopnu njihovu porabu, postaje ta pod-
puna vlastnina njihova«.


Napredkom kulture, jesu već danas mnogi »trstici« odvodnjeni
i posušeni, pak sada služe kao pašnjaci, s kojima su
od vajkada u suvislosti i bili. To se jako liepo opaža u cieloj
Podravini. Usljed segregacije izlučeni »pašnjaci, šume i trstici«
sačinjavaju danas u bivšem provincijalu imovinu urediti se imajućih
zemlj. zajednicah. Segregacija provedena je kod nas
putem nagode ili putem dugoljetnih parnica. Gdje je nagoda
uspjela, tu su brzo odnošaji uredjeni.


Tako primjerice provedena je segregacija većinom putem
dobrovoljne nagode god. 1860. i 1861, u »Valpovštini« (prije
vlastelinstvo blagopokojnog baruna Prandau*), konačno dovršene
su tamo segregacije »putem nagode« do god. 1866. Tamo
su odmah nakon izdanog carskog patenta sve radnje preduzete,
da je dobrovoljna nagoda glede »izlučenih šumah« uspjela.
Pašnjaci su ali na mnogim mjestima mnogo prije izlučeni i to
već prigodom »zemljarinskog uredjenja«. Gdje su ali parnice


* Vidi »Šumar list« za mjesec siečanj g´ 1898. strana 11—28.