DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 230 — §. 9. »Suma, koja po propisih ovih odciepljena bude na korist bivših podložnika, ima se smatrati kao šuma obdins k a i treba pod nadzorom vlastih političkih nastojati oko nje i obradjivati ju polag propisah, koji za takove šume obdinske jurve postoje ili koji još izdani budu. Šumski dielovi odciepljeni duhovnim pastirom i učiteljem, imadu se uzeti k šumi obćinskoj«. §. 10. odredjuje . . . »da će se uživanje primjerenim načinom proračunati, a tako isto ustanovit će se, kako , gdj e i u koje će doba bivši podložnici tu stalnu godišnju količinu drva dobivati«. §. 11. odredjuje glede uživanja trske . . . »Gdje je stanovit dio trstita budi obćinam budi pojedinim podložnikom polag selištah njihovih doznačen bio iznad pristojećih im zemaljah urbarskih, i za izklopnu njihovu porabu, postaje ta pod- puna vlastnina njihova«. Napredkom kulture, jesu već danas mnogi »trstici« odvodnjeni i posušeni, pak sada služe kao pašnjaci, s kojima su od vajkada u suvislosti i bili. To se jako liepo opaža u cieloj Podravini. Usljed segregacije izlučeni »pašnjaci, šume i trstici« sačinjavaju danas u bivšem provincijalu imovinu urediti se imajućih zemlj. zajednicah. Segregacija provedena je kod nas putem nagode ili putem dugoljetnih parnica. Gdje je nagoda uspjela, tu su brzo odnošaji uredjeni. Tako primjerice provedena je segregacija većinom putem dobrovoljne nagode god. 1860. i 1861, u »Valpovštini« (prije vlastelinstvo blagopokojnog baruna Prandau*), konačno dovršene su tamo segregacije »putem nagode« do god. 1866. Tamo su odmah nakon izdanog carskog patenta sve radnje preduzete, da je dobrovoljna nagoda glede »izlučenih šumah« uspjela. Pašnjaci su ali na mnogim mjestima mnogo prije izlučeni i to već prigodom »zemljarinskog uredjenja«. Gdje su ali parnice * Vidi »Šumar list« za mjesec siečanj g´ 1898. strana 11—28. |