DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 227 —


do 1821.; dočim je stalni uveden god. 1849. Obnovljena je


g. 1860.—1864. katastralna izmjera i procjena zemalja; dočim
je procjena još nadopunjena zak. čl. VII. od god. 1875.
Usljed ovog »zemljarinskog uredjenja«, izlučeni su zajednički
objekti, koji su vlastnost urb, obćinah, selah, mjestah.
i t d. Naročito godine 1840—1845. izlučeni su tada pašnjaci
u Slavoniji, obrašteni većinom raznim drvom, a ponajviše cienjenim
hrastovim, (ti su hrastovi kašnjeliep dohodak dali). Nizine
pako kraj selah sačinjavale su močvare, trstike, bereke i t. d.
a većinom vlastnici su istih urb. obćine, odnosno bližnja sela.
To mi je poznato iz prakse, naročito dok sam u Podravini
službovao (Dol. Miholjac, Osiek). S toga podpunim pravom
tvrditi možemo, da su na mnogim mjestima pašnjaci
mnogo prije izlučeni, nego li je provedena segregacija
šum ah. To se je dogodilo prigodom »zemljar. uredjenja«.


I tu leži postanak mnogih zemljištu ih zajedn
i c a h. Cim je prije koje vlastelinstvo svoj posjed i posjed seljakakmeta
uredilo, tim su bili bolje uredjeni pravni odnošaji, a
odnosna urb. obćina, selo i t. d. moglo je nesmetano uživati i
uredjivati svoj zajednički posjed, pašnjak ili šumu.


Spomenuti moramo saborske zaključke od god. 1848., koji
su mnogo doprinieli, da su se odnošaji izmedju vlastelina i
kmeta-ratara uredili.


Zak. čl. XXVII. ukida robotu. Zak. čl. XXVIII. uredjuje
prava drvarine, pašarine i žirovine, kao i shodna glede uzgoja i
uzdržavanja šumah. Saborski zaključci od g. 1848. u mnogom
su poboljšali stanje seljaka-ratara! Iz cieloga ovoga razlaganja
proizlazi, da je obći zajednički posjed već više stotina godinah
prije postojao na mnogim mjestima.


c) Segregacija šumah i pašnjakah.
Provedenjem segregacije izmedju vlastelina i seljaka, odštećuje
se seljak za sva podavanja »zemaljskom gosponu« (ili
inim vlastnicima zemljišta), to jest izlučenim djelovima
same šume ili šume i pašnjaka, odštećen je on za »pravo služ