DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 223 — Tako se je to od vajkada razvijalo, sve do u XVIII. i XIX. stoljeće. Od to doba, postaje nam slika šumskog gospodarstva i vlastničtva sve jasnijom, a naročito glede zajedničke imovine. Razvojem političkih prilika u našoj domovini, te usljed neprestanih ratovah i mienjanjemprava i ustava, postali su u t. zv. provincijalu vlastelini, plemići, biskupije i t. d. vlastnicima svijuh šumah, a u bivšoj Krajini država. Za uredjenje posjedovnih odnošajah, izdavani su i u starije doba zakonici, statuti i naredbe. Spomenuti ćemo njekoje. God. 1214. zakon krčki. » 1280. zakon vinodolski. > 1388. krčki statut o sječenju drva. « 1325. Istarski razvodnik posjeda. » 1514. »Tripartitum« od Verbocziusa, uredjuje od nošaje i sječu u šumah, te pašu. » 1452. »Reservatno pravo« za vrieme mljetačke republike, koje se je protezalo na hrv. Primorje i Istru. » 1452. »Obći šumski red« upodpunjen g. 1475. 1771., 1777. Tako smo eto u kratko promotrili i predočili prvobitno gtanje šumah i uživanje istih, kao i razvoj (zajedničke) imovine. Usljed raznih razprah, nesuglasicah izmedju vlastelina i kmeta, bila je država prisiljena, da posjedovne odnošaje i način uživanja zemljišta uredi. S toga ćemo početi razmatrati: II. Prvo zakonito uredjenje. Od neprocienjive je važnosti »urbarium« blagopokojne carice Marije Terezija od god. 1755. U IX. poglavjah ovoga zakona, uredjeni su odnošaji izmedju vlastelina i njegovih podanika. Idemo, da promotrimo one ustanove, što se odnose na našu razpravu. |