DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 222 —


mora ovamo, počela se je zemlja sve više napuČivati (?), a to
je i prvi korak krčenju šumah i osnivanju selah.


Uživanje šume, bilo je tada slobodno, zaoto demo spomenuti
onu poznatu: »koliko bi komu drva trebalo, toliko bi si
po volji i po izboru u susjednih šumah posjekao i izradio. Ta
šuma je rasla, dok je čovjek spavao, a narod ju smatraše
obcim darom božjim, poput vode«.


Uz drvo davahu šuma djedovom našim ipak još i ine koristi,
a to prije svega žirovinu i pašu. Buduć pako, da je
u zatvorenih šumah slaba paša, to si je narod prebirajudi
sječom šume na daleko po malo stvarao žirovnjake,
pašnjake i livade«.


Usljed raznih zgoda i nezgoda u Hrvatskoj, ako se i jesu
mienjale političke prilike, narod se u svom životu, radu i
čuvstvu i t. d. nije promjenio sve do danas.


Istina Bog, sa kulturom krede naprvo sve u životu. Tako
je u ratarstvu i stočarstvu. Nu u glavnom kako je u početku
bilo, tako je i danas. Bez šumah i pašnjakah ne ima zajedničkog
uživanja drva, paše, žirovine i t. d. Bez krčenja šumskoga
tla ne povedava se površina tla oranice, pašnjake i livade
i t. d. To je prije bilo, a i danas. Oboje, naime stočarstvo
i ratarstvo ima dakle izvor u šumi i na
šumištu . Razvojem političkih odnošajah u narodu, razvijali
su se i razni stališki odnošaji. Kraljevi darivali bi mnoge
šume vlasteli i plemićima t. j . odličnim porodicama, te su tako
postala vlastela, plemidi vlastnici zemaljah, a ovim opet bili su
seljaci podložnici ili kmeti, a to je od vajkada seljak-ratar i
bio. Dakako, kako gore iztaknusmo, pravo vlastnosti šuma
mienjalo se je razvojem ratne srede i političkih odnošajah. ali
potrebe ratara-seljaka, u stočarstvu i ratarstvu — ne! Sve je
danas, kao i prije! Zaposjednute komade oranica, livada i
šumah, omedjašivali su si posjednici i zadrugari; dočim je
zajednička imovina više zadrugah, selah, mjestah i t. d. bila slobodna
za uživati dotičnim pripadnicima »naselja«, sela, mjesta
. obdine.