DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1900 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 221 —


e) na zemljišta različitih crkvenih korporacija;
f) na zemljišta kućnih zadruga«.
Pošto sada znamo, na što se sve proteže i ne proteže


zakon o uredjenju zemljištnih zajednica, možemo sada priedi na


I. Obćeniti dio.
Od prve seobe Hrvatah u današnje krajeve, pak sve do
danas, uzdržan jeste karakter zadružnog života kod nas. Zadrugarstvo
ili zajednica porodice i imovine, jeste glavno obilježje
Hrvatah t. j . pojtim obdeg ili zadružnog imetka, jeste u nas
od pamtivieka razvijen.
Svaka obitelj ili pleme živila je združeno ; više onakovih
zadruga sačinjavalo je »naselje«, te su tako nastala prva pojedina
selišta; a iz više selištah — sela, mjesta i t. d.
Još u vrieme dolazka Hrvatah, bilo je u svim krajevima
dosta šuma. Jedino oko gradovah i tvrdjavah bile su šume
izkrčene; dočim po prostranim krajevima krčene su šume, za
vrieme razvoja i selitbe naroda t. j . za pojedina »naselja«, od
kuda su se sve dalje, kako rekosmo, razvijala sela, mjesta i t. d.
Naš narod bavio se je od vajkada, pa i danas, stočarstvom
i ratarstvom. U prvom ali redu bilo je stočarstvo glavna
grana privrede starih Hrvata. Po prastarim šumama širila su
se stada, a razštrkane kolebice po šumah, bile su prvo utočište
naših pradjedova. Stada su pasla većinom zajednički, kao što
je to i danas običaj!
Još za vrieme Rimljanah bila je u Hrvatskoj cestovna
mreža razvijena; ona je presjecala šume i spajala razne gradove
kao Castaviu, Tersatum, Tergestum, Sisciu, Celeu, Sirmium,
Mursu, Salonu i t. d.
Ta cestovna mreža pridržana je i kasnije, dapače uzdržala
se u glavnom i do danas, uz nju su se većinom i podizali gradovi,
tvrdje, sela i slična »naselja«. Dakako da je toga mnogo
razštrkano bilo i po šUmah. Ceste su jedino prekidale sklop i
Buvislost šumah. Kada se je ali počelo razvijati stočarstvo i
ratarstvo, tada je odpoČelo i prvo krčenje šuma. Od hrvatskog