DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 186 — ciena. U početku prodavalo se 1000 kom. do 300 for., a danas jedva po 40—60 for. Godišnja produkcija sirovih štapova iznosi sada u Hrvatskoj oko 8 milijuna komada, što predstavlja vriednost od 1 mil. K., dočim je izvoz u prijašnje vrieme iznosio oko 2 do 3 mil. K. na godinu. Divlja svinja. Pod ovim naslovom javljaju „N. N." iz Kraljevca u hrv. Zagorju ovo: dne 26 sliečnja ove godine opazili su seljaci u Kraljevcu neobičnog krmka, za kojega su odmah nekoji kazali, da nije pitom. Dadoše se za njim u potjeru sa sjekirama. Jedan mu se približi, da će ga zaustaviti, pa posegnuo za njegovim uhom, ali u zao čas po se, jer mu je ruku jakim svojim zubom razparao. Na to su dotrčali drugi i jedan ga udari oštrom sjekirom po hrbtu i razsieće ga, a drugi ga dotukoše. Bio je to vepar, pa bi se bio jamačno bolje branio, ali progonjen odasvud, umorio se je. Težina mu je bila oko 150 kila. Klatario se je već dulje po Štajerskoj uz hrvatsku medju pa je valjda utekao iz kojega zverinjaka, pa kako je ondje progonjen bio, preplivao je Sutlu i došao u taj kraj, gdje je vepar takova riedkost, jer nitko nezna reći, da ga je kada ondje vidio. Uzgoj bagrema (t. zv. akacije) sve se više preporučuje po Njemačkoj, gdje se tomu drvu dulje vremena nije posvećivala ona pomnja, koju to drvo svakako zaslužuje. Liepi rezultati, koji su se medjutim postigli na onih mjestih, gdje se je to drvo ipak gojilo, ponukali su njemačke šumarske stručnjake, navlastito prasku državnu šumarsku upravu, da se pitanjem o uzgoju akacije više bavi. To se pitanje s toga u novije vrieme mnogo u njemačkih stručnih listovih razpravlja, te osobito zagovara uzgoj sitnih bagremovih šuma na pjeskovitom nu duboko m tlu. Preporučuje se polag dosadanjeg izkustva 20 godišnja obhodnja, a glede kultivacije samo sadnja 3 godišnjih sadjenica. Mi smo o uzgoju bagrema donieli već liep članak g. kr. kot šumara Belamarića, na koji upućujemo ponovno onu gg. stručnjake, koji ga možda slučajno pročitali nisu. Tamanjenje škodljivih zareznika i domat^a živad. U časopisu „Zeitschrift fiir Pflanzenkrankheiten" upozoruje Eckstein na veliku krist koju čini domaća živad u mladih nasadih u kojih ima mnogo štetnih zareznika, pa preporučuje kao uspješno sredstvo, za tamanjenje zareznici zaraženih mladih šumskih nasada, ugon domaće živadi u takove. Na mnogih mjestih u Njemačkoj pokazalo se je to sredstvo vrlo dobrim, a potvrdjuje to Ecksteinu L o v i n k, koji veli, da je osobitih uspjeha imao ovim načinom tamanjenja škodljivih zareznika, a uz to da i sama živad dobiva od te hrane vanređno ugodan okus sličan onomu divljači; potvrdjuje to nadalje i šumarnik L i e b u s veleć, da je u mladim kulturama koje su mnogo stradale od Hjlobius abietisa ugonom domaće živadi očistio te kulture bolje nego svim drugim sredstvima. |