DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 185 — Različite viesti i sitnice. f Dr. Bernard 41tum pozuati zoolog i profesor šumarske zoologije na kr. pruskoj šumarskoj akademiji u Eberswaldu, umro je početkom pr. mj. Dr. Altum bio je oduševljeni prirodoslovac, a to najbolje svjedoči okolnost, što se je već kao svršeni teolog i doktor teologije, i već zaredjen, posvetio prirodoslovnim znanostima. Rodjen g. 1824. djelovao je kao profesor od g. 1869. pa sve do svoje smrti na spomenutoj šumarskoj akademiji. Napisao je tečajem svojega dugoga vieka mnogo, a dobro je poznat u šumarskim krugovima svojimi djeli: die „Forstzoologie" i ,Wa]dbesch´adigungen durch Tliiere und Gegenmittel". Srbsko poljoprivredno družtvo u Beogradu slavilo je koncem pr. g. 30-godišnjicu svojega obstanka. Družtvu je svrha unapredjivati sve grane poljoprivrede pa i samo šumarstvo. Družtvo stoji pod pokroviteljstvom samoga kralja Aleksandra I , ima u zemlji podružnice i mnogo članova, izdaje nedjeljno i svoj organ „Težak", a uživa od države godišnju pripomoć u iznosu od 25 tisuća dinara. Družtvo steklo si mnogo zaluga za unapredjenje gospodarstva u Srbiji, a ima i svoju vlastitu e ^o nomiju u Sabcu. Industrija sirovihi štapova u Hrvatskoj. 0 ovoj industriji donosi „Hrvatski trgovac" sliedeće: Uz vrlo liepo razvijenu industriju gotovih štapova, postoji kod nas i posebna grana, koja se bavi proizvadjanjem sirovih štapova, poznatih u trgovačkom prometu pod imenom „Congo" štapova. Ova industrija porodila se je kod nas prije desetak godina, te se je naskoro vrlo živahno razmahala i postala unosan izvozni predmet, koji mnogim stotinama domaćih radnika pruža liepe privrede. U službi je ove industrije kestenovo drvo, kojega u našim šumama ima obilno. Produkcija je posve jednostavna. Kestenove mladice zarezu se koncem proljeća na zubove, pod jesen se usjeku, a onda se u radionicama nakon kratkog izvarivanja oguli kora, drvo izpravi, na kraju savije i po opredieljenoj duljini reže i sortira Taj sirovi materijal izvozi se u Ameriku, Austriju, Njemačku i Francezku, te se u tamošnjim tvornicama preradjuje u gotove žtapove i ina tokarska drva za razne svrhe. Najviše se sirovih štapova proizvadja u Karlovcu i Zagrebu, zatim u Krapini, Glini i dr. Središte je izvozne trgovine u Karlovcu, gdje je ujedno i kolievka te industrije kod nas. Nu pošto je Congo-štap počeo izlaziti iz mode, a produkcija mu je bila preobilna, počela je posliednjih dviju godina ciena rapidno opadati, tako, da se unosnost ovoga posla može danas smatrati već prošlom. Amerikanski i njemački agenti znali su prije nekoliko godina doći u Hrvatsku te pokupovati sve razpoložive zalihe, dočim sada leži kod nas mnogo nerazprodane robe unatoč jeftinih |
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 186 — ciena. U početku prodavalo se 1000 kom. do 300 for., a danas jedva po 40—60 for. Godišnja produkcija sirovih štapova iznosi sada u Hrvatskoj oko 8 milijuna komada, što predstavlja vriednost od 1 mil. K., dočim je izvoz u prijašnje vrieme iznosio oko 2 do 3 mil. K. na godinu. Divlja svinja. Pod ovim naslovom javljaju „N. N." iz Kraljevca u hrv. Zagorju ovo: dne 26 sliečnja ove godine opazili su seljaci u Kraljevcu neobičnog krmka, za kojega su odmah nekoji kazali, da nije pitom. Dadoše se za njim u potjeru sa sjekirama. Jedan mu se približi, da će ga zaustaviti, pa posegnuo za njegovim uhom, ali u zao čas po se, jer mu je ruku jakim svojim zubom razparao. Na to su dotrčali drugi i jedan ga udari oštrom sjekirom po hrbtu i razsieće ga, a drugi ga dotukoše. Bio je to vepar, pa bi se bio jamačno bolje branio, ali progonjen odasvud, umorio se je. Težina mu je bila oko 150 kila. Klatario se je već dulje po Štajerskoj uz hrvatsku medju pa je valjda utekao iz kojega zverinjaka, pa kako je ondje progonjen bio, preplivao je Sutlu i došao u taj kraj, gdje je vepar takova riedkost, jer nitko nezna reći, da ga je kada ondje vidio. Uzgoj bagrema (t. zv. akacije) sve se više preporučuje po Njemačkoj, gdje se tomu drvu dulje vremena nije posvećivala ona pomnja, koju to drvo svakako zaslužuje. Liepi rezultati, koji su se medjutim postigli na onih mjestih, gdje se je to drvo ipak gojilo, ponukali su njemačke šumarske stručnjake, navlastito prasku državnu šumarsku upravu, da se pitanjem o uzgoju akacije više bavi. To se pitanje s toga u novije vrieme mnogo u njemačkih stručnih listovih razpravlja, te osobito zagovara uzgoj sitnih bagremovih šuma na pjeskovitom nu duboko m tlu. Preporučuje se polag dosadanjeg izkustva 20 godišnja obhodnja, a glede kultivacije samo sadnja 3 godišnjih sadjenica. Mi smo o uzgoju bagrema donieli već liep članak g. kr. kot šumara Belamarića, na koji upućujemo ponovno onu gg. stručnjake, koji ga možda slučajno pročitali nisu. Tamanjenje škodljivih zareznika i domat^a živad. U časopisu „Zeitschrift fiir Pflanzenkrankheiten" upozoruje Eckstein na veliku krist koju čini domaća živad u mladih nasadih u kojih ima mnogo štetnih zareznika, pa preporučuje kao uspješno sredstvo, za tamanjenje zareznici zaraženih mladih šumskih nasada, ugon domaće živadi u takove. Na mnogih mjestih u Njemačkoj pokazalo se je to sredstvo vrlo dobrim, a potvrdjuje to Ecksteinu L o v i n k, koji veli, da je osobitih uspjeha imao ovim načinom tamanjenja škodljivih zareznika, a uz to da i sama živad dobiva od te hrane vanređno ugodan okus sličan onomu divljači; potvrdjuje to nadalje i šumarnik L i e b u s veleć, da je u mladim kulturama koje su mnogo stradale od Hjlobius abietisa ugonom domaće živadi očistio te kulture bolje nego svim drugim sredstvima. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 187 — Razdielbenik I. yrhu dopitanih biljkah iz biljevištah kr. nađzornižtva za pošumljenje Krasa u Senju temeljem oglasa od 81. prosinca 1899. br. 269 z. H 1 Oblast, ured stranka, kojim je dopitano Kr. kot. oblasti Sušak i to za: 03 O .a oS boO a CD M a 03 03 o3 a OJ 3 > 03 1 b)zemljištnu zajednicu Grobnik č) zem. zajednici Eušidselo (za e) za pošumljenje bujičnog po65000 13000 40000 40000 45000 10000 6000 20000 — — — — — 2 Kr. kot. oblasti Cirkvenica i to za : a) obćinu Grižane - Belgrad u svrhu pošumljenja vođoderi nah i bujidnog područja f) sbog razdiobe na žitelje 150000 1100 30300 10000 17500 7300 50000 — — — 20000 — 3 Kr. kot. oblasti Vrbovsko — 30000 1000 500 — — — 4 Kr. kot. oblasti Delnice 10000 30000 — 5 Kr. kot. oblasti Krapina za: c) „ „ Gjurraanec — 4000 4000 4000 3000 4000 — — — — — 6 Kr. kot. oblasti Novimarof — 50000 — — — — — 7 Kr. kot. oblasti Ivanec — 40000 — — — — — 8 Kr, kot. oblasti Čazma — 10000 — — — — — 9 — 15O0O — — — — — 10 — 10000 — — — — — 11 Obć. poglavarstvu Slunj 25000 30000 — — — — — 12 Obd. poglavarstvu Krnjak 20000 10000 — — 1000 — — 13 Obć. poglavarstvo Generalskistol 800 1000 500 500 500 — 50 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 188 Oblast, ured, stranke, kojim je o đopitano O a 14 Obd, pogl. Gerovo 2000 3000 15 Obć. pogl. Perušid 8000 10000 16 Obd. pogl. Međak 15000 100 500 17 Obć. pogl. Osik (kot. Gospić)« 14600 5000 5000 18 Obd. pogl. Cernik 12000 2000 19 Gosp. uredu I. banske imovne obdine Glina 20000 20 Gosp. uredu II. banske imovne obdine Petrinja 15000 21 Gosp. uredu ogulinskeobdine Ogulin imovne 40000 22 Obd. pogl Cerna (kot. Vinkovec) 400 23 Poglavarstvu grada Križevac 40O0 24 Vlast. dob. Mauševac-Calineo KalinovacMauševac kraj Varaždina 5000 500 25 Presv. gosp. Metelu bar. Ožegovidu kod Varaždina Bela 10000 2000 26 P. n. g. Hugu Kittneru vlast. Oerje Nebojse (Ivanec) 10000 6000 500 27 P. n. g. Vinku PescheuCerje Tužno vlast. 10000 500 28 P. n. g. Mirku Oerneku, posj. Dolidi (Krapina 4000 500 29 Presv. g. Ferd. grofu Brandisu vlast. Klenovnik (Ivanec) 10000 3000 30 P. n. g. Stjepanu Šnidaru posj. Čazma 4000 Sveukupno- 500000 600000 20000 2200 9500 20000 550 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 189 Razdielbenik II. vrhu naknadno još đopitanih presadnica u biljevištih kr. nadzorničtva za pošumljenje krasa u Senju, na temelju oglasa od 31. prosinca 1899. br. 2813. I. z. c6 O "5= Oblast, ured, stranka kojim su biljke N bC dopitane O 03 a a H 03 O 1 Upraviteljstvo prometa kr. ug. državnih željeznica u Zagrebau . 10000 5000 2 Vlastelinstvo Martijancekot Ludbreg — 10000 — 3 Gospodarstveni ured otočke imovne 100000 60000 — 4 Obć. poglavarstvo Fužine za: 5 — 10000 — 6 10000 10000 — j a 03 M ´—3 7 20000 20000 — , Q 8 Kr. kotarskoj oblasti čabar za pod— 45000 1400 .a 9 Obd. poglavarstvo Gornji Kosinj 30000 — — ´—> o 10 10000 10000 — o 11 30000 3000 — o 12 — 20000 500 03 13 Kr. kotarskoj oblati u Samoboru 20000 40000 — 03 a 14 Kr. kotarska oblast Križevac za pod— 22O0O — u o 15 Obćinsko poglavarstvo Otočac za 2000 2000 — 16 Obćinsko poglavarstvo Klanac za pašnjake (kot. Perušič) 10000 — — S5 o 17 Obćinsko poglavarstvo Gomirje za — 40000 — Ukupno 215000 297000 1900 14 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 190 — Za pošnmljeiije čretnih livada preporučuje „Mittheil. d. Vereines zur Forderung der Mooreultur" Thuju occidentalis koja ima liepo bielo i lagano drvo, koje se može vrlo dobro upotriebiti za daske, podvlake, vinogradarsko kolje i t. d. Ovo drvo na samo da vrlo dobro raste na močvarnom tlu, koje nije ni najmanje odvodnjivano, već podnosi i sušu, a i žegu i studen. Pošto ima kod nas bara dosta, moglo bi na zgodnih mjestih kultivacijom ovoga drva praviti pokuse. Šumsko sjemenje biti će ovoga proljeća skupo, jer je šumsko drveće slabo rodno bilo. Slabo je urodila smreka i ariš, pa će se moći samo prošlogodišnje, nu još dobro klicavo sjeme dobiti. Jelovo sjeme ove se godine ni ne prodaje, jer ga ne ima, a staro je sjeme već svoju klicavost izgubilo. Najbolje je urodio sjemenom obični bor pa će i ciena njegovog sjemena biti malo jeftinija, a dobro je urodio i crni bor. Slabo su urodile sjemenom i razne listače, pa se valja naručbami požuriti. Šumarsko školstvo u Austriji. Polag izvještaja austrij. ministarstva za poljodjelstvo bilo je školske godine 1898./9. u Austriji: 1 visoka šumarska škola (naime c. kr. visoka škola za zemljotežtvo u Beču), 8 srednje i 7 nižih šumarskih škola. Na bečkoj visokoj školi za zemljotežtvo bilo je u svemu 35.S slušatelja (šumara, gospodara i kulturnih tehničara) od toga 68 vanrednih slušatelja. U šum. učilištu u Bieloj (Weisswasser) u Ceskoj bilo je 107, morav. Bieloj crkvi (m. Weisskirchen) 75, u Lavovu 34 slušatelja šumarstva. Na nižih šumarskih škola (Waldbausehulen): u Aggsbachu u dolj. Austriji 29, u Piseku u Ceskoj 110, u morav. Bieloj crkvi ;J0, a u državnih lugarnicah (k. k. Porsterschulen) u tirol. Hallu 13, u Gusswerku 17, u Idriji 7 i u Bolechdvu 13 pitomaca. Pošumljivanje u združ. država sjev. Amerike. Kako B. Agoston „Agramer Llojdu" iz New-Yorka javlja, počimjju i u Americi velike površine prije izharaćenih šuma pošumljivati. Prve su započele željezničke uprave, koje su prigodom gradnje željeznica dobile i znatne komplekse zemljišta od države. Tako je već pred kojih 20 godina željeznička uprava željeznice City-Memphis počela uz svoju prugu kultivirati šume i kultivirala već do 1000 rali, od kojih već danas koristi ima. Kultivirati su počeli neku ,catalpa" vrst, koja već danas daje telegrafske stupove. I sama državna uprava posvećuje u novije vrieme šumogojstvu sve veću pažnju, pa kani kupiti veću površinu izharačenih privatnih šuma, koje će opet pošumiti. Stare puške naših žandara sistema Fruhwirth, ne će se moći nabaviti za šumsko i lovno čuvarsko osoblje, jer je vis. kr. zem. vlada odpisom od 29. prosinca br. 80.860. upravljenim na sve kr. žup. oblasti i gradska poglavarstva, zabranila uporabu toga oružja, jer je ono zbog svoje razantnosti doista previše pogibeljno, pa se jedino veoma pouzdanim |
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 191 — i agleđnim osobam nabava takovih pušaka dozvoliti može; jedino se takovim i prodavati smiju, pa i takove osobe smiju te puške samo tako rabiti, da život ljudski u pogibelj doći ne može. Prem se stare puške karabinke Werndlovog sustava priredjene za lov mnogo medju šumarskim, lugarskim i lovačkim osobljem u Austriji rabe, ipak se podpunoma slažemo s gornjom zabranom vis zem. vlade, jer je to oružje previše pogibeljno, a da se u takove svrhe rabi Dapače, u obee bi se morala prodaja sličnoga oružja u lovne svrhe zabraniti, tim vise, što je oružje, koje na kilometre daleko nosi, za lovca skroz suvišno. Spomenik Judeichu, blagopokojnom tajnom šumarskom nadsavjetniku i ravnatelju kr. saksonske šumarske akademije u Tharandtu a poznatom šumarskom stručnjaku odkriveu je dne 26. listopada prošle godine svečanim načinom u Tharandtu. Odkriću prisustvovali su ne samo profesorski zbor i slušatelji rečene akademije, već i mnogi izaslanici raznih njemačkih šumarskih družtava. Vinogradarstvo U Francuzkoj. U listu ,Feuille vinicole de la Gironde" čitamo da u Francuzkoj vinogradi zapremaju površinu od 1 miliun 697.734 hektara. Od g. 1850.—1899 bilo je francuzko vinogradarstvo izvrženo raznim nepogodam, koje su bile uzrokom, da je prirod koji je još g. 1850. iznosio 45 milijuna hektolitara, već g. 1854. uslied zaraza trsne pliesni (oidiuma) pao na 10 mil, hektl. Postepeno oporavljali su se vinogradi, prirod se dizao i dosegnuo g. 1875. svoj maksimum sa blizu 90 mil. hektl. Uslied zaraze po filokseri počeo je prirod rapidno padati, te od g. 1879.—1889 iznosi oko 20—30 mil. hektolitara. Nakon toga počeli su se vinogradi svojski regenerirati i braniti proti ovom pogibeljnom neprijatelju, te se je povodom toga stao i prirod dizati. Ipak ne stoji tvrdnja, koja se i kod nas češće čuje, da imaju Francuzi sada toliko vina koliko i prije zaraze po filokseri. U zadajem deceniju bila je najbolja berba u Francuzkoj g. 1893. sa ,50 mil. kl i prošle god. 1899. sa 47 mil. hektl. Popriečni prirod ipak iznosi za zadnje deset godište samo kojih 40 milijuna hektolitara. Ovo je i za naše šumarstvo od važnosti, jer se iz toga vidi, da Francuzi danas više toliko dužice ne trebaju kao šesdesetih i sedamdesetih godina. Nu i druga jedna okolnost očito govori, da francuzki drvni trg toliku množinu dužice više ne treba kao prije, a to je, što iz sliedećega diagrama o izvozu vina iz Francuzke od god. 1895.—1899. vidimo, da taj rapidno a konstantno pada. Od blizu 4 mil. hektl. pao je 1—2 milijuna, te je prošle godine iznosio samo l^/.j milijuna hektolitara. Ne ima stoga nade, da bi se ciena francuzke dužice u dogledno vrieme osobito dići mogla. Servitut paše Dalmatinaca u Bosnoj ograničila je bosanska vlada znatno, te je toga radi zastupnik u carevinskom vieeu dr. Bulat stavio |
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 192 — interpelaciju. Povodom toga obrazložio je g. ministar Kallaj, da je ograničenje tih servituta bilo od preke nužde, jer da inače za 10—15 godina ne bi bilo u tih krajevih ni šume ni paše; ipak da ne misli taj servitut paše sasvim dokinuti, prem bi to, veli, po zakonu mogao. U kojem razmaku valja saditi šumske biljke razpravljao je potanko dvor. savjet, prof. Guttenberg na skupštini u Wolfsbergu u Koruškoj pr. g., pa se zauzimlje za razsadjivanje u znatno većih razmacih, nego je to do sele običajno. Sadanji način razsadjivanja, veli on, preskup je, a donekle i suvišno je rabiti toliko biljka, kojim bi se brojem i 2—3 puta veća površina kultivirati mogla. Dokazao je nadalje, da takove preguste kulture i s toga dobre nisu, jer kad se doskora sklope, te jedna biljka drugu u rastu smeta, to prirast takove mlade šume pada, pa je manji, nego onih mladih šuma, koje su iz redjih kultura proizašle. Preporučuje s toga uzgoj takovih mladih kultura, gdje će se kojih 2500—3000—4000 kom. biljka po hektaru kod sadnje upotriebiti. Prema tomu zagovara on sadnju biljka u razmaku od kojih 2 metra. Molba. Jugoslavenska akademija kani pristupiti izdavanju hrvatske faune. Ta fauna obuhvatat će Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, kao što ja bilo sa „flora croatica". U tu svrhu nuždno je pribilježiti sve vrsti životinja, sa svim nalazištima u domovini. Odbor jugoslavenske akademije za hrvatsku faunu moli sve prijatelje prirode, da ga u tom poslu podupru, pa da mu u tu svrhu priobće sve podatke, što su ih u tom smjeru sakupili, ili što će ih vremenom pribrati. Svi ti podatci neka se šalju dru. Augustu Langhofferu , profesoru kr. gornjogradske gimnazije u Zagrebu, koji daje takodjer sve uputa. Dopisnica uredničtva. Gr. J. A. U G. odgovarajući Vam na upit glede potvrdjivanja poslovnih dnevnika, reći nam je, da polag dobivenih informacija, kod držav. šumske uprave vriedi isto, što je i kod imovne obćina, samo kod zem. šum. stručnjaka kod političke uprave potvrdjuju iste odnosne kr. kot. oblasti. Naredbu za imovne obćine o tomu donosimo u ovom broju medju članci. G. 3. G. u V. za sada ne ima drugoga obrazca po kojem bi se šumarsko osoblje privatnih posjednika kod političkih oblasti zaprisizalo, do onoga polag §. 52. š. z.; promjenit se to ne može, van da se zakon mnienja, jer je obrazac, za prisegu sadržan u samom zakonu, a nije naredbenim putem ustanovljen. G. M. P. u Gara Cifliku u Bugarskoj. Vama se list redovito šalje, čudimo se s toga, da ga u redu ne dobivate. Reklamirane brojeve poslali smo Vam, Uredjuje Ivan Partaš, prof. šum. akademije u Zagrebu Tiskara C. AIbrecht (J. TTIttasek.) |