DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 182 — Weinzierl, iiber die Zusammenstellung und den Anbau der Grassamenmischungen. Treće izdanje. Ciena 1 kruna. Berlepseh, der gesammte Vogelschutz, seine Begriindung und Ausflihrung. Ova je brošura ujedno izašla na engleskom, francuskom, talijanskom i švedskom jezika. Ciena 1 kruna 20 fil. Promet i trgovina. Na drvarskom trgu nije se desilo zadnje vrieme nikakovih promjena. Za šumske prodaje možemo reći da su zaključene, pa su drvotržci samo zabavljeni izradjivanjem robe, a i prodajom iste u koliko ju već prije prodali nisu. Drvni je trg predhodno snabdjeven potrebitom suroviuom, što najbolje pokazuje slabo zanimanje za neke naknadne prodaje, te su čak i kod treće dražbe neke čestice neprodanima ostale. Ostale razloge tomu već smo u našem zadnjem izvještaju spomenuli, pak bi ih bilo suvišno opetovati. Eksportna trgovina sveudilj je vrlo živahna, pak sada, gdje je točna bilanca izvozne i uvozne trgovine čitave monarhije za prošlu godinu poznata, razabire se iz nje, da je izvoz prošle godine znatno ponarasao, nasuprot uvoz drva pao Prirast izvoza tiče se gotovo svih vrsti drvne robe. Iz ciele monarhije izvezeno je drva: 397.750 vagona u vriednosti od 115,612 886 for., uvezeno je pako drva samo 19.064 vagona u vriednosti od 3,464.011 for. Prema tomu pokazuje se activum od preko 110 milijuna forinti. Toliku množinu i vriednost nije eksport drva dosele još nigda dosegnuo. U ukupnoj bilanci monarhije drvo je izmedju 50 artikela carinskih, artikel, koji najveću vriednost ima, s toga i na prvo mjesto spada. Aktivnost čitave trgovačke bilance odlučuje veliki eksport drva. Šume i šumarstvo zaslužuju dakle punim pravom u našoj monarkiji, da im državna vlast najveću pažnju posveti, a vriedi to u još većoj mjeri za našu domovinu, u kojoj je narodno blagostanje u najužoj svezi sa šumami i šumarstvom. Uz sjajnu eksportnu trgovinu ipak je unutarnja trgovina sa drvom slaba, a zadnjih je godina nazadovala. Navlastito g. 1899. bila je ona vrlo slaba, sbog obćenite stagnacije, poimence u graditeljstvu. Ta se je stagnacija osobito opažala u Ugarskoj i Hrvatskoj, zemljama agrikulturnima, a uvjetovana je raznimi nedaćami našega gospodarstva zadnjih godina, kao što su: pošast medju rogatim blagom i svinjami, nerodica, skup novac i t. d. |