DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 176 —


Omogućimo dakle narodu, da može na pravedan način do
drva doći, pa 6e i štetočinaca nestati.


Opazka uredničtva. Vrlo nam je drago, što se u
ovom članku razpravlja jedno od gorućih pitanja našega šumarstva,
pa će nam biti vrlo milo, ako i sa drugih krajeva
domovine dobijemo članke, koji će o istom predmetu razprav-
Ijati, jer u svih krajevih nije povod šumskim štetam isti, dakle
bi i sredstva da se iste preprieče morala biti druga.


Još nješto 0 bagremovom crvcu (Lecanium robiniarum
Dougl).


Piše Dr. Aug. Langhoffer.


Povodom članaka, što su priopćeni o bagremu u našem
»Šumarskom listu» spomenuo je g. Fuksa i štetnika, crvca, o
kom držim, da nije suvišno, ako ja još koju dodam na temelju
rasprave dra. G. Horvath-a.


Kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo izaslalo je naime g.
1890. usljed višestranih tužaba na bagremovog crvca posebno
povjerenstvo u predjele medju Dunavom i Tisom, a u tomu
povjerenstvu sudjelovao je i dr. G. Horvath kao tadanji predstojnik
kr. ug. entomološke postaje u Budapešti, koji je tada
već bio proučio razvoj i način života tog crvca. Povjerenstvo
podnjelo je izvješće ministarstvu, a ovo je izdalo okružnicu,
koja je priopćena i u našem »Šumarskom ]istu» 1891. strana
184 — 186. Okružnica sadržaje podatke, što ih je dr. G. Horvath
priopćio u vijestniku madžarske akademije (Mathematikai es
termeszettudomanyi ertesito IX 1891.) str. 156.—164. U toj
raspravi veli dr. G. Horvath, da je on poslao ženku tog crvca
engleskom strukovnjaku I. W. Douglasu, a ovaj je opisao
ženku g, 1890. kao novu vrst, dočim nije poznavao ni razvoj
tog crvca, a ni mužjaka, kojega je dr. G. Horvath prvi puta
našao 26. travnja 1890. Prema iskustvu dra. G. Horvath-a




ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 177 —


i povjerenstva ne bi se bilo bojati tog crvca, te je mislim dovoljno,
ako upozorim gg. strukovnjake na dotičnu okružnicu u
našem »Šumarskom list» od g. 1891. To bi sve lijepo bilo,
da je svagdje tako. Izvrsno djelo Judeieh-a i Nitsche-a »Lehrbuch
der mittel-europaischen Forstinsektenkunde» ima u II.
svezku, Berlin 1895. na str. 1262. primjedbu, koja je ozbiljnija.
Tamo se veli da poznati Altum tvrdi, na temelju opažanja
Stahl-a kod Saarlouis-a, da je bagremov crvac napao na
bagremu sve grane, koje još nisu imale hrapavog luba, a to
da potvrdjuje i Suđen. Stabla, koja su bila jako napadnuta,
slabo su imala lišća, poboljevala su, obamrla počam od vršaka,
osušile su se grane, a poginula su cak i nekoja 15 godišnja
stabalca.


Nije mi poznato, da li ima bagremovog crvca kod nas
Ja sam ga dobio iz Bellye-a od g. kand. prof. E. Rossler-a,
ali revni tajnik slavnonskog gospodarskog družtva g. Gj. pl.
Ilid, koji me je lanjske godine Ijubezno upozorio bio na neke
štetnike, pisao mi je, da on tog crvca još nije našao u svom
području.


Svakako valja biti na oprezu.


Novi neprijatelj javora (Phyllotoma aceris Kltb,).


u 5. svezku prošlogodišnjeg šumar lista »Erdeszeti lapok«
upozoruje g. P. Feher na jednu vrst šiškara, koja napada javor,
vrst mlieč (platanoides) i koju je opazio prvi put prošle godine
u biljevištu grada Požuna. Taj šiškar nije kod nas još opažen,
bar nije o tom nitko ništa javio, a najnovije djelo, što ga imam
pri ruci »Lehrbuch der mittel-europaischen Forstinsektenkunde«
od Judeicha i Nitschea (1895.), vrlo obsežno djelo, spominje
ga, da je po Ritzema Bos-u samo u Holandiji opažen, odakle
je došao preko Njemačke Ugarsku. A kad je došao u Ugarsku,
lahko će i do nas doći, pa je vriedno, da znamo u slučaju zaraze
uzrok i obranu, da se barem ne širi.