DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 154 — Propisi 0 putnim, povjerenstvenim, zamjeničkim i selitbenim pristojbama činovnikah i službenikah te članovah gospodarstvenoga odbora i zastupstva krajiških imovnih obćina. U zadnje vrieme pojavljuju se u »S. l.» važna pitanja glede zaračunavanja pristojaba, spadajudih činovnicima i službenicima krajiških imov. obćina. Ka ta pitanja davalo je uredničtvo odgovor u granicama dotičnog konkretnog slučaja. Time se je riešavalo prieporno pitanje, ali ipak nije se pružao čitatelju i onomu, koji se je specialno za to pitanje zanimao, podpuni pregled materije na koju se odnosni predmet odnaša. Da se tomu doskoči, evo odnosnih propisa sakupljenih u jednu cjelinu: A) Rangiranje činovnikah. V Činovnici imovnih obdina rangiraju se: a) VIII. dnevni razred sa placom od 1400, 1600 i 1800 for. godišnjih, šumarni k kao upravitelj gospodarstvenoga ureda; b) IX. dnevni razred sa placom od 1100, 1200, i 1300 for. godišnjih, nadšuma r kao upravitelj gospodarstvenoga ureda, nadšumar kontrolni, nadšumar procienitelj, nadšumar blagajnik, nadšumar kao upravitelj šumarije i gradjevni mjernik imovne obćine; c) X. dnevni razred sa plaćom od 800, 900 i 1000 for. godišnjih, šumarski procienitelj, protustavnik, šumar kao upravitelj šumarije, računarski oficijal i pisarnički oficijal; d) XI. dnevni razred sa plaćom od 500, 600 i 700 for. godišnjih, šumarski pristav, blagajnički pristav, računarski pristav, oficijal i akcesista. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 155 — Šumarsk i vježbenici, nisu uvršteni u nijedan dnevni razred, te uživaju godišnju pripomoć od 400 i 500 for. (J^aredba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 30. travnja 1896. br. 24.355). B) Putne I povjerenstveiie pristojbe činovnikali. 1. Za redovita službena putovanja, obavljena unutar granicali njihovog službenog kotara pripadaju činovnikom imov. obćina, u koliko ne uživaju stalni putni paušal, sliedede putne pristojbe, i to: paušal za uzdržavanje službenih konja i povrh toga sistemizirane dnevnice. Paušal uživajući činovnici obvezani su uzdržavati i to: upravitelj gospodarstvenoga ureda dva odnosno jednog za službenu porabu dovoljno kriepkoga konja, a procienitelj i šumar po jednoga konja. Od ove obveze za uzdržavanje konjah može se odriešiti samo u slučaju osobito važnih razlogah i posebnom vladinom dozvolom, i to imenito u krašovitom velegorju, u kojemu se s nestašice obdilah s koli ili s konjem u šume težko dođi može. — U ovih iznimnih slučajevih slobodno je dotičnomu šumaru, da se posluži s najmljenimi koli ili konjem ili da djelomice pješke put prevali. Oni činovnici, koji su od obveze za uzdržavanje konjah odriešeni, imaju pravo na 70% gore rečenoga paušala i na paušalnu dnevnicu. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 28. srpnja 1885. br. 28.983). 2. Činovnici, koji uživaju paušal za uzdržavanje konjah, smiju zaračunavati kod izletah u redovitoj službi dnevnice u onom iznosu, u kojem pripadaju državno-šumskom osoblju prema dnevnom razredu u smislu naredbe kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu (sada ministarstva za poljodjelstvo) od 9. srpnja 1885. br. 35.650. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 156 — Ove dnevnice iznose: a) za činovnike gospodarstvenoga ureda imovne obdine po točki 15. rečene naredbe, nu samo s tom preinakom, da imaju za obračunanje mjerilom služiti stegnute dnevnice, koje su ustanovljene za činovnike autonomne kr. zemaljske uprave, i to : za VIII. dnevni razred sa 3 for. 50 nč ( = 7 K.); » IX. » » 3 » — » (= 6 K.); » X, » » 2 » 50 » (= 5 K.); » XI. » » 2 » 50 » (= 5 K); » XII. » » 2 » — » (= 4 K.). b) Izvanjsko manipulaciono osoblje imovne obćine, namješteno kod područnib kot. šumarijah, ima uživati kod službenih izletah po točki 16. ministarske naredbe od 9. srpnja 1885. br. 35.650 polovicu podpunih dnevnica, pripadajućih mu po službenom činu, kada putuju dalje od 16 kilometara, a četvrtinu podpunih dnevnicah po činu pripadajućih, kada putuje preko 8, a manje od 16 kilometara, napokon pako polovicu podpunih dnevnicah, kada se ima prenoćiti izvan sjedišta bez obzira na daljinu. Podpune dnevnice suglasne su za autonomne činovnike kr. zemaljske vlade s onimi ustanovljenimi u točki 2. pomenute naredbe kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 9. srpnja 1885. br. 35.650 i to: za VIII. dnevni razred sa 5 for — nč. (= 10 K.); » IX. » » » 4 » — » (= 8 K.); » X. » » » 3 » .50 » (= 7 K.); » XI. » » » 3 » —-» (= 6 K.); » XII. » » » 2 » _ » (= 4 K.); pa pošto su podpune dnevnice jednake za državno šumsko osoblje i za autonomne činovnike, to ne ima zaprieke glede zaračunavanja izmjere dnevnicah označenih pod slovom b. (Naredb a kr. zemalj. vlade, odjela unutarnjeg, od 14rujna 1891. broj 12.219). 3. Šumarski pristavi i vježbenici spadaju medju manipulaciono osoblje imovne obdine, te pripada kod službenih |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 157 — putovanja šumarskim pristavima dnevnica XI. dnevnog razreda, a šumarskim vježbenicima dnevnica XII. dnevnog razreda. (E i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 4. travnja 1892. broj 14.000). 4. Šumarskim pristavima i vježbenicima, koji ne uživaju putnoga paušala, pripadaju za slučaj obavljanja vanjske službe, sliedeće pristojbe: a) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora putovati zajedno sa kotarskim šumarom ili s kojim drugim šumarskim činovnikom u šumu sbog zajedničko g obavljanja većih, šumskih poslova, tad mu pripada samo dnevnica opredieljena naredbom kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 14. rujna 1891. br. 12.219. bez prava na zaračunanje kilometrine. h) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora zastupati šumara u vanjskoj službi, te u slučaju šumareve bolesti ili dopusta, dužan mu je dotični šumar, jer uživa putni paušal, dati o vlastitom trošku podvoz. Osim toga pripada u tom slučaju šum. pristavu ili vježbeniku dnevnica napomenuta pod a) c) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora putovati sbog obavljanja vanjske službe sam za sebe s toga, što primje ric e nije mogao kot. šumar to sam izvršiti, jer je bio u kojem drugom šumskom predjelu neodgodivim vanjskim poslom zapriečen, tad mu pripada pravo na zaračunavanje kilometrine po obstojećih propisih. Osim toga pripada i u tom slučaju šum. pristavu ili vježbeniku dnevnica napomenuta pod a). Razumieva se samo po sebi, da u slučaju pod c) ne pri pad a šumarskom pristavu ili vježbeniku, kad obavljaju vanjsko poslovanje, nikakova posebna odšteta za kretanje, t. j . za hodanje (h odar ina), po šumi s razloga, što hodanjem po šumi vrši dotičnik onaj službeni posao, koji spada u njegov redoviti poslovni djelokrug, i za koji posao dobiva svoju plaću i dnevnice. Ovo potonj e vried i i za upravitelj a gospodar stvenog a ured a i za sve šumare . 12 |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 158 — (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. srpnja 1892. br. 10.075). 5. Za obredjenje paušalne dnevnice prema naredbi kralj, zem. vlade od 14. rujna 1891. br. 12219 ima kod osoblja koje uživa putni paušal za uzdržavanje konja, prigodom obavljanja redovito g službovanja služiti mjerilom faktično prevaljena daljina od uredovnog sjedišta, pak sve do najudaljenije odnosno poslednje točke isti dan obavljenoga uredovanja bez obzira na to, da li je put prevaljen po šumskim srezovima ili izvan istih. Za proučavanje udaljenosti pako ima uvjek i bezuvjetno služiti podlogom po gospod. uredu sastavljeni i kod istoga, kao i kod računarskog ureda kr. zem. vlade nalazeći se tloris i kilometrički krajobraz. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 23. srpnja 1896. br. 24.461 alineja 1. i 2.). 6. Šumar imade cielu povjerenu mu šumariju smatrati kao svoj vlastiti kotar, makar u periferiji istog leži i državna šuma. — U slučaju pako, kad bi u takovoj državnoj šumi preuzimao drva ili inače komisionirao, ne pripada mu nikakov posebni putni trošak (valja razumievati kilometrinu), jer za takova putovanja, koja leže u njegovom vlastitom kotaru, uživa paušal za uzdržavanje konja. (Naredb a kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove od 23. studenoga 1893. br. 51.560). 7. činovnici imovnih obćina, koji uživaju paušal za uzdržavanje konjah, smiju kod putovanjah u redovitoj službi zaračunavati dnevnice u onom iznosu, u kojem pripadaju državnom šumskom osoblju u smislu naredbe kr. ug, ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 9. srpnja 1885. br. 35.650. Prema točki 14. te naredbe pripada kod službenih putovanja u kotaru predpostavljene šumske oblasti, pak i izvan toga kotara na daljinu od 16 kilometara, samo ograničena (stegnuta) dnevnica. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 37 <-- 37 --> PDF |
~ 159 — Ako dakle činovnici gospodarstvenoga ureda putuju u redovito j službi, za koji uživaju paušal za uzdržavanje konjah, to im pripadaju za to putovanje samo sistemizirane stegnute dnevnice. U slučaju pako kada su putovali izva n obsega imovne občine, prek o 16 kilometara, pripada im podpun a dnevnica. U smislu normativne naredbe kr. zem. vlade od 23. studenoga 1893. br. 51.560 pripada im kilometrin a u svakom slučaju bez obzira na udaljenost mjesta, kad putuju izvan medje imovne obćine, i to od medje imovne obdine do mjesta službovanja. Činovnikom kod šumarija h pripada za službena putovanja u njihovom kotaru prema okružnici kr. zem. vlade od 14. rujna 1891. br. 12.219 za udaljenost preko 8 kilometara ´U, a preko 16 kilom. V2 podpunih dnevnicah. Za putovanje izvan njihovog kotara, ali u obsegu imov. obćine, pripada im stegnuta dnevnica i kilometrina od medje njihovog šumskog kotara do mjesta službovanja. Samo u onom slučaju, kad bi se odnosno putovanje pro-, tezalo prek o medje imovne občine viš e od 16 kilometara onda im pripada, kao i činovnikom gospodarstvenoga ureda, podpuna dnevnica i kilometrina od medje njihovog šumskog kotara do mjesta službovanja (Načelna riešitba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 1. rujna 1895. br. 13.718). 8. šuraarsko-tehničkim dnevničarima pripada za službena putovanja isti putni trošak kao i šumarskim vježbenicima. (Riešitb a kr. zem. vlade, odjela za unut poslove, od 17. prosinca 1895. br. 63.597). 9. Prigodom obavljanja vanrednih službovanja, nespadajućih u redoviti djelokrug dotičnog činovnika, u kojih dakle slučajevih imadu paušal uživajuči činovnici pravo na zaračunavanje podpune dnevnice i kilometrine, ima se ova potonja odmjeriti samo prema prevaljenom putu od uredovnog sjedišta činovnika do šumskog sreza i dalje prema |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 160 — udaljenostima izmedju pojedinih srezova, dočimsez a put^ prevaljen kroz šumske srezove, ne ima zaračunati kilometrina. , (Naredba kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove, od 23. srpnja 1^96 broj 24.461 zadnja alineja). a) U naredbi od 23. srpnja 1893. br. 24.461 ima se pod navedenom podpunom dnevnicom razumjevati »podpun a stegnuta dnevnica« za razliku od paušaliranih dnevnica. Prema tomu imadu činovnici imovnih obdina, dok putuju makar i u izvanrednom službovanju unutar obsega predpostavljene šumske oblasti, pak i izvan istoga na daljinu do 16 kilometara, pravo na zaračunavanje samo stegnutih dnevnica. Samo u onom slučaju, kad bi činovnik imovne obeine granicu iste za 16 kilometara putujuć u službi prekoračio, imao bi pravo na zaračunavanje »podpune dnevnice* prema postojećim obdim propisima. (Riešitb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 10. ožujka 1897. br. 49.786 ex 1896.). h) Zaračunavanje kilometrine od uredovnog sjedišta do mjesta službovanja, odnosno do medje šumskog sreza, dozvoljeno je prema naredbi kr. zem. vlade od 23. srpnja 1896, br. 24.461 samo za službovanja, koja nespadaj u u redoviti službeni djelokrug dotičnog činovnika. Činovnikom, koji uživaju paušal, pripada za redovit a službovanja, makar i izvan službenog kotara, kilometrina samo od medje dotičnog kotara dalje. (Riešitba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 10. ožujka 1897. br. 46.401). 10. Gospodarskim činovnicima vlastelinstva brodske imovne obdine Pleternica Velika, dok putuju u teritoriju toga vlastelinstva, ne pripadaju nikakove dnevnice za obavljanje vanjskih poslova. (Riešitb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 16. siečnja 1895. br. 2.200). |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 161 — C) Zamjeuičke pristojbe činovuikali. 1. Šumarskim pristavom i šumarskim vježbenikom imov. nih obćinah, kada budu opredieljeni, da dulje od mjesec dana izva n svoga uredovnoga sjedišta koje službovno mjesto zamjenjuju, uz redovita njihova beriva ne imaju se izpladivati nikakove ine zamjeničke pristojbe osim selitbenih troškova i službom skopčanih paušalah te propisanih putnih troškova za vanjska službovanja. Ako zamjenjivanje službenog mjesta izvan uredovnoga sjedišta potraje samo mjesec dana ili manje, tada se imaju rečenim urednicima dopitati uz njihova redovita beriva još i stegnute dnevnice prema njihovom dnevnom razredu bez selitbenih troškova, a za one dane, kada vanjsku službu obavljaju, kilometrina u smislu naredbe kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 16. srpnja 1892. br. 10.075, odnosno paušal za konja prema naredbi kr. zem. vlade od 18. veljače 1886 br. 4.370. Kod onih imovnih obćinah, gdje je sa službovnim mjestom, koje se zamjenjuje, skopčan putni paušal umjesto paušala za uzdržavanje konja, imadu se u putnom paušalu sadržane dnevnice odbiti od iznosa dotičniku za vrieme zamjene pripadajućih stegnutih dnevnica. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 27. veljače 1897. br. 73.972 ex 1986). 2. Ako činovnik, koji uživa paušal za uzdržavanje konja, odnosno putni paušal, dobije dopust preko tri mjeseca odnosno oboli, to on ostaje u užitku rečenih paušalija od dana, kada je dopust nastupio, još na tri mjeseca, nu dužan je svojemu zamjeniku kroz ta 3 mjeseca nastavše komisionalne troškove nadoknaditi, dočim mu se iza izminuća toga vremena, dok svoju službu opet ne primi, izplata njegovih paušalija obustaviti i njegovom nasljedniku izplatiti ima (Naredb a kr. zem. vlade, odjel unut poslova, od 18. veljače 1886. br. 4.370). |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 162 — D) Selitbeiie pristojbe činoviiikah. Ako činovnik imovne obćine bude iz službenih obzira premješten sa jedne postaje u drugu, a da time nij e in utili ili honorifice što dobio, to se obzirom na to, što upitno premještenje može uzsliediti samo u obsegu dotične imovne obćine, mogu sliedeće selitbene pristojbe zaračunati: U ime odštete za pokudtvo pripada neoženjenom Činovniku polovica mjesečne plače, oženjenom bez djece i do dvoje djece jedna mjesečna, a koji ima više od dvoje djece jedna i pol mjesečna plača. Nadalje može zaračunati neoženjen i oženjen činovnik bez djece ili s jednim djetetom kilometrinu za jedna kola, oženjen s više djece dvoja kola, a kod putovanja pako na željeznici ili na parobroda treba zaračunati one pristojbe, koje pripadaju kr. zeni. činovnikom i stegnute dnevnice. Kod promaknuća dotičnog činovnika u viši čin, kojim što dobiva in utili ili honorifice, a bude isti ujedno premješten na drugu postaju, ne pripadaju dotičniku nikakovi selitbeni troškovi. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 25. ožujka 1891. broj 36.679. ex 1889.). E) Pristojbe šumsko-paziteljiiog osoblja. I. Svjedočke pristojbe. 1. Buduć je opaženo, da kr. kotarske oblasti prigodom vodjenih razpravah šumskih šteta nejednako dopituju lugarom troškove razpravnog postupka na teret štetočinitelja to nalazi kr. zera. vlada, odjel za unutarnje poslove, odrediti jednakog postupanja radi, da se lugarom u ime svjedočkih pristojba kod razpravah prijavljenih šumskih kvarova dopitati ima u ime hranarine 84 nč. na dan, te u ime hodarine 14 nč., po kilometru i to ova potonja pristojba u slučaju, ako je lugarevo prebivalište preko 7 kilometarah od sjedišta kotarske oblasti udaljeno. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 11. srpnja 1892. br. 4.123.). |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 163 — 2. Naknadno k ovdašnjoj naredbi od 11. srpnja 18!)2. br. 4123. glede dopitanja troškovah lugarom kod razpravah prijavljenih šum. kvarova na teret šietočiniteljah nalazi kr. zem. vlada, odjel za unut. poslove, razjašnjenja i budućeg ravnanja radi sliedeće odrediti. Gornjom naredbom lugarom dopitana hranovina od 84 nč. na dan i kilometrina od 14 nč. po kilometru može zaračunati za putovanja kot. oblastim na razpravu prijavljenih šum. kvarovah samo paziteljno osoblje krajiških imovnih 0 bćina. Hodarina, koja je po gornjoj naredbi za putovanja lugarah do sjedišta upravne oblasti sa 14 nč. po kilometru ustanovljena ima se zaračunati bez uračunanja 7 kilometarah za put amo i natrag. Primjerice ako daljina od lugarevog prebivališta do sjedišta kot. oblasti iznaša 15 kiL, ima se pasirati samo za 8 kilometarah tamo i toliko natrag po 14 nč. dakle bez zaračunanja prvih 7 kilometarah tamo i isto toliko natrag, jer za prvih 7 kilometara absolutno ništa ne pripada lugarom za putovanja bud tamo, bud natrag. Prema gore rečenom stavlja se naredba od 3. studenoga 1874. br. 16204. po kojoj je do sad pripadala hranovina lugarom bez razlike razreda sa 88 nč. a kilometrina od svakog kilometra sa 2V3 nč izvan krieposti za šumsko - paziteljno osoblje krajiških imovnih obćina, dočim propis ugar. minist. za poljodjelstvo od 9./7. 1885. br. 35650., kojim je ustanovljena hranovina lugarom prema razredu sa 84 nč., 63 nč., 56 nč. i 42 nč. ter 9 nč. od kilometra kod udaljenosti od 16 kil. vriedi i nadalje za lugarsko osoblje drž. šumsk e uprav e i za putovanja u interesu državnog šumskog erara. (Naredb a kr. zem vlade, odjel za unutranje poslove, od 9. siečnja 1893. br. 44.266. ex 1892.). 3. Pošto je od strane kr. kotarskih oblastih u mnogo slučajeva veoma razno i krivo shvaćena pred posljednja alineja ovovladne naredbe od 9. siečnja 1S93. br. 44266. glede zaračunavanja svjedočkih pristojba lugarima krajiških imovnih obćina. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 164 — to se ovime, radi jednolikog postupanja i propisnog uredovanja gornja odredba nadopunjuje, odnosno preinacuje kako sliedi: Svjedočbe pristojbe lugarima dopituje razpravn a (kr. kotarska) oblast, te imade ista dotične iznose u rubrici VIII. kaznenog registra točno označiti, i to u ime hranarine 84 nč. na dan, U ime hodarine pako prema udaljenosti sjedišta lugarevog, od sjedišta razpravna oblasti, koju udaljenost potonja ureda radi ustanovljuje, te prema ustanovi ovovladne naredbe od 11. srpnja 1892. br, 4123. Odpada dakle u takovih slučajevili svako pridonašanje po šumsko-gospodarstvenim uredima obredjenih troškovnika, i potvrda prisutnosti na istima. Ako prijavljenik bude presudjen radi prijavljenog čina, mora se presuditi i na razmjerno nošenje postupovnog troška, u koji spada i svjedočka pristojba lugarima. Ako pak prijavljenik bude riešen od prijave, onda se naravno ne može ni na nošenje postupovnog troška presuditi. Po presuđjenoj stranci dobrovoljno uplaćene ili pak ovršno utjerane pravomoćno dopitane svjedočke lugarske pristojbe imaju se šumsko-gospodarstvenim uredima priposlati, koji će ih dotičnim lugarima uz prijamnice izdavati. Ako pak pojedini lugari ne bi bili u stanju dulje vremena Čekati na izplatu dosudjenih im pristojba, to se imovne obćine ovlaštuju, da pravomoćno dosudjene, a po stranci još neuplaćene svjedočke pristojbe, mogu dotičnim lugarima predujmice izplatiti. Pristojbe pak, koje se od na iste presudjene stranke utjerati ne mogu, imadu imovne obćine lugarima izplatiti, jer se ne može zalitjevati, da lugari o svom trošku kod dotičnih razprava kao svjedoci prisustvuju. Za podmirenje rečenih predujmičnih izplata a naročito za namirenje onih lugarskih svjedočkih pristojba, koje se od pojedinih stranaka nebi mogle utjerati, imadu imovne obćine u svoje godišnje proračune primjerene svote uvršćivati. (Karedb a kr. zera. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. siečnja 1896. br. 60346. ex 1895.). |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 165 — 4. Glede dopitanja svjedočke pristojbe lugara prigodom prisustvovanja istih kod razprava šumskih šteta pre d kr. kot. sudov i — odpisuje se. da gospodarstveni ured imovne obdine lugarom za prisustvovanje kod razprava šumskih šteta kod redovitih sudovah u buduće dopita one iste putne troškove, koji se putni troškovi dopita ju lugarom kod političkih oblastih i koji su ustanovljeni naredbom od 9. siečnja 1893. broj 44 266 ex 1892. Kod sudova manje izplaćeni i dotičnim lugarom uru čeni troškovi na teret stranaka imaju se od cielokupnih zaračimanih putnih troškova odbiti, te odnosn a razlik a dotični m lugaro m iz blagajn e imovn e obćin e na knaditi. Isto tako imade blagajna imovne občine izplatiti lugarima cielokupne putne troškove u onom slučaju, kad se isti od stranke siromaštva radi utjerati ne mogu, buduć se niti u jednom niti u drugom slučaju ne može od dotičnih lugara zahtjevati, da glede pripadajućih im putnih troškova makar i djelomično prikraćeni budu, posto po kaznenom zakonu, kad su pozvani kao svjedoci, razpravi prisustvovati moraju. (Riešitba kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 10. listopada 1896. br. 48.598.). II. Zamjeničke pristojbe lugarah. Ako lugar zamienjuje mjesto šumarskog vježbenika, tad se ima na istoga uporaviti naredba kr. zem. vlade odjel za unut. poslove, od 27. veljače 1897. br. 73.972. ex 1896. (Vidi napred C/i). Umjesto dnevnice pripada u tom slučaju lugaru dnevna hranovina od 84 nč. (1 K. 38 f.) i kilometrina od 14 nč. (28 f.). U pogledu dopitanja hranovine i kilometrine imaju se uporaviti naredbe kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 14. rujna 1891. br. 12.219. i naredbe od 16. srpnja 1892. br. 10.075. od 27. veljače 1897. br. 73.972. ex 1896. (Ovo tumačenje temelji se na riešitbi kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 7. studenoga 1896. br. 44.152.). |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 166 — III. Selitbene pristojbe lugar ah Lugarom i inom pomoćnom osoblju kod imovnih obdina ima se prigodom premještanja na drugo službovno mjesto, ako im u to ime pripada odšteta, u buduće dopitati osim propisane hranovine od 84 novč. na dan. kako je ustanovljena i za državne lugare, kojih plaća iznaša 300—400 for. na godinu, još i maksimalni paušal od 42 for. u ime naknade troškovah za kiriju ^podvoz), buduc se u smislu §. 221. sbirke službenih propisa i podvornikom i inim osobam, koje ne spadaju u red Činovnikah, ako se premjeste na drugo mjesto, a da na plaći ne dobiju, dopitati može osim propisane hranovine još i gore rečeni paušal u ime naknade za podvoz. Kod ustanovljenja paušala, koji ne smije prekoračiti maksimalni paušal od 42 for., ima se obzir uzeti na daljinu mjesta premještaja, na obćila, na plaću premještenoga, a osobito na onu okolnost, putuje li dotičnik do mjesta svog premještaja svojom obitelju i iz koliko članovah mu obitelj sastoji S toga će imati gospodarstveni ured imovne obćine, kojemu su mjestni odnošaji najbolje poznati, u pojedinih slučajevih takova premještaja u govoru stojeći paušal u ime naknade troškovah za podvoz ustanoviti prema gore rečenim okolnostim, te odlučiti za koliko danah pripada hranovina dotičniku lizev u obzir daljinu puta, dakle za putovanje potrebnih broj danah. Odnosni paušal i hranovina ima se po propisu blagajničkog rukovanja izplatiti uz namiru premještenog lugara, biljegovanu prema iznosu hranovine. Prema tomu ne će trebati u buduće troškovnike lugarah odnosno pomoćnog osoblja prigodom premještenja na drugo službovno mjesto obredjenja radi predlagati kr. zem. vladi, ali će se imati strogo bditi nad tim, da se troškovi premještivanja lugarah točno u smislu ove naredbe ustanovljuju. (Naredb a kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 4. rujna 1889. br. 28.829.). |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 167 — F) PosloTiii i putni dnevnici činovnikali. 1. Za obavljeno službeno putovanje imaju šumski činovnici imov. obćina voditi »poslovni dnevnik«. Taj poslovni dnevnik ima se svaki dan prigodom putovanja voditi, te u njemu izkazati potreba putovanja odnosno potreba prenodivanja, nadalje prigodom putovanja sbilja obavljeni posao i napokon ima se takov poslovni dnevnik prigodom putovanja na licu mjesta još po dnevnom suodgovornom lugaru, a dnevnik upravitelja gospodarstvenoga ureda po dotičnom suodgovornom šumaru potvrditi. Lugari imaju službeno poslovanje svojih predpostavljenili u svoju službenu knjižicu upisati. Ako nije moguće, da se poslovni dnevnik po suodgovornom šumaru ili lugaru supodpiše odnosno potvrdi s toga, što su isti odsutni, onda se ima ovo u poslovnom dnevniku temeljito dokazati. Poslovni dnevnici imaju se osobito savjestno voditi. Svaka ma kakova zla poraba tog dnevnika žigosati če se kao prevara, te će se dotični činovnik odnosno dotični supodpisatelj odpustom od službe kazniti. Na temelju ovili poslovnih dnevnika, koji se svaki mjesec zaključiti imaju, ima gospod. ured dotičniku zasluženu dnevninu izplatiti. (Naredb a kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove, od 28. srpnja 1885. br. 28.983.). 2. U svakom poslovnom dnevniku o redovitom službovanju imade biti točno naznačeno: «) do koje je šume računopoložitelj putovao i b) daljina prevaljenoga puta u kilometrih. Potrebu prenoćenja ima gospodarstveni ured prosuditi i prema tomu na putnom dnevniku potvrditi. Za pravovaljano obredjenje poslovnih dnevnika odgovoran je osobno protustavnik, odnosno gospodarstveni ured. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 168 — Proti obredjenju poslovnog dnevnika po gospodarstvenom uredu može dotičnik u roku od 14 dana uložiti utok na kr. zem. vladu, odjel za unutarnje poslove (Naredb a kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 14 rujna 1889. br. 10.386.). 3. Za podlogu obredjenja provaljenih udaljenosti imaju se upotrebiti kilometričke karte i tlorisi, u tu svrhu posebice po gospodar, uredu sastavljeni. (Naredb a kr. zemalj. vlade, odjela za unut. poslove, od 23. siečnja 1894. br. 2586. i od 23. srpnja 1896.br. 24.461.). 4. Prema naredbi kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 23. srpnja 1896. br. 24461. imade za obredjenje paušalni h dnevnica činovnikah krajiških imovnih obćina, koji uživaju paušal za uzdržavanje konja, prigodom obavljanja njihovog redovitog službovanja služiti mjerilom faktično provaljena daljina od uredovnog sjedišta pak do najudaljenije odnosno posljednje točke isti dan obavljenog uredovanja; dakle do one najudaljenije točke, do koje je službujući šumarski činovnik isti dan putujuč dopro, nipošto pako do najudaljenije točke sreza u kojem je taj dan službovao, odnosno ako je isti dan u više srezova službu vršio do najdalje točke najudaljenijeg mjesta. Razumije se samo po sebi, da time prestaje dosadanje zaračunanje, odnosno odmjerenje paušalnih dnevnicah prema udaljenosti do sredine, odnosno do medje sreza. (Eiešitb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 27. veljače 1897. br. 64.004.). 5. Gospodarstveni ured imovne obcine ima shodne odredbe učiniti, da imovno-obćinska blagajna šumarskom Činovničtvu bez iznimke smije dati u buduće predujam na račun paušalnih dnevnica samo u Va aproksimativno proračunatih troškova za redovita putovanja, koja dotični činovnik preduzimlje u jednom te isto m m j esec u, a takav činovnilc dužan je bezuvjetno koncem svakoga mjeseca poslovni dnevnik sastaviti, koji protustavnik gospodarstvenoga ureda bez odvlake obrediti ima. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 169 — Eventualni p r e u ž i t c i imaju se odma h imovno-obćinskoj blagajni povratiti. Razumjeva se samo po sebi. da se partikulari za izvan redn a putovanja obredjenja radi kr. zem. vladi predložiti imaju. Proti upravitelju gospodarstvenoga ureda, koji bi na imovnoobdinsku blagajnu izdao doznaku za podignuće većega predujma, nego što je gore ustanovljevo, odnosno proti protustavniku gospodarstvenoga ureda, koji bi takove doznake obistinio, postupati će se po propisih o karnostnom postupku proti urednicih i služacih. (Naredb a kr zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 3. lipnja 1892. br. 25639. ex 1891.). 6. Mjesečni poslovni dnevnici šumarskih činovnika glede paušalnih dnevnica nije potrebito, da se u buduće predlažu na uvid kr. zem. vladi i to s razloga, što je naredbom od 28. srpnja 1885. br. 28983. (ova naredba preinačena je naredbom od 14. rujna 1891. br. 12219. vidi napred B-2) točno odredjeno: kolike, komu i kada paušalne dnevnice pripadaju bez prenoćenja ili uz potrebu prenoćenja, a naredbom od 14. rujna 1889. br. 10386. odredjeno je, kako se imaju sastavljati poslovni dnevnici, tko potrebu putovanja potvrditi i dnevnice obrediti ima. Neka se dakle upravitelj gospodarstvenoga ureda i protustavnik, odnosno njihovi zamjenici, strogo drže ustanovah, sadržanih u prednavedenih naredaba, tim će se paušalne dnevnice prije izplate točno obrediti moći, pa baš s toga nije nuždno predlagati mjesečne poslovne dnevnike o paušalnih dnevnica , izuzam jedino slučaj, predvidjen u naredbi od 14. rujna 1889. pr. 10.386., na ime da ili upravitelj gospodarstvenoga ureda, ili dotični šumar proti obredjenju poslovnog dnevnika u tok na kr. zem. vladuurokuod 14 dana uložiti može. Razumije se konačno samo po sebi, da će se imati putni partikulari za ina putovanja kao i do sele od slučaja do slučaja na obredjenje kr. zem. vladi podnašati. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 170 — (ISI^aredba kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove, od 7 lipnja 1890. br, 3330.). 7. Kod izvanredni h putovanjah ne smije gospodarstveni ured konačne putne tražbine urednika i službenika tak o dug o izplatiti, dokleni god po kr. zem. vladi obredjeni putni troškovnici ne prispiju. Opaža se podjedno, da se pi´igodom takovih izvanrednih putovanja urednikom i službenikom primjereni preduja m dati smije. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 28. travnje 1893. br. 20.141.). 8. Poslovne odnosno putne dnevnike šumarskih pristava i šumarskih vježbenika ima obredjivati gospod. ured imovne obćine, a za točno obredjenje odgovara upravitelj gospodarstvenoga ureda i protustavnik; te se samo dozvola za pokriće troškova od slučaja do slučaja od kr. zem. vlade izhoditi ima. U slučaju, da šum. pristav ili vježbenik putuje sbog obavljanja vanjske službe sam za sebe, tad im i gospodarstveni ured odnosne poslovne dnevnike istih uz predhodno izpitanje potrebe izaslanja i konstatiranja kilometrine po protustavniku imovne občine potvrdom providiti u svrhu da je posebno izaslanje potrebito bilo i da je izaslanik vanjsko službovanje obavljao, što sa na temelju šumskih izvještaja i posebnih dnevnika šumarevih konstatovati dade. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. srpuja 1892. br. 10.075.). G) Putne pristojbe članovah gospodarstvenoga odbora i zastupstvah imovnih obcina. Članovi gospodarstvenoga odbora i zastupstvah imovnih obcina uživaju putne pristojbe: 1. Otočka imovna obćina: dnevnice 2 for. (4 K.) i kilometrine a 10 nč. (20 f.) za odbornike i zastupnike. (Naredb a gl. zapovj. od 5./7. 1879. br. 2406 i kr. zem. vlede, odjela za uiiut. poslove, od24./10. 1883. br. 39.380). |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 171 — 2. Ogulinska imovna ob dina: dnevnica 2 for. (4K.), kilometrina a 10 nč. (20 f.) za odbornike i zastupnike. (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 28 veljače 1883. br 6379). 3. Slunj ska imovna obćina: dnevnica 2 for. (4 K.), kilometrina a 14 nč. (28 f.) za odbornike i zastupnike. (Naredb a kr. zem vlade, odjela unut., od 11. ožujka 1882. 3992). 4. I banska imovna obćina: dnevnica 2 for. (4 K.), kilometrina 7 nč. (14 f.) 5. II. banska imovna obćina: dnevnica 2 for. (4 K.), kilometrina 18. nč. (36 f.) (Odredb a c. kr. okružnog upraviteljstva u Petrinji od 22. siečnja 1879. br. 11). 6. Gradiška imovna obćina: dnevnica 3 for. (6 K.). kilometrina 18 nč. (36 f.) (Naredb a kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 30. siečnja 1886 br 3733. 7. Brodska imovna obćina: dnevnica 3 for. (6 K.), kilometrina 18 nč. (36 f.) (Naredb a glavnog zapovjedničtva u Zagrebu od 12. studenoga 1876. broj 395). 8. Petrovaradinska imovna obćina: zastupnikom dnevnica od 3 for. (6 K.), odbornikom dnevnica od 4 for. (8 K.), obim konakovina od 1 for. 2 K.), i obim kilometrina a 13-2 nč. (26-4 f.) (Naredb a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 16 travnja 1882. br. 17.494). 9. Križevačka imovna obćina: dnevnica 2 for. (3 K.), kilometrina 14 nč. (28 f.) zastupnikom i odbornikom. (Naredb a gl. voj. zapovjedničtva u Zagrebu od 10. kolovoza 1874) 10. Gjurgjevačka imovna obćina: dnevnica 2 for. (4 K.), konakovina 1 for. (2 K.), kilometrina 14 nč. (28 f.) za odbornike i zastupnike. |
ŠUMARSKI LIST 3/1900 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 172 — U koliko napred navedenim posebnim propisima inače odredjeno nije, vriede za činovnike i službenike krajiških imov. obćina obći putni propisi, stojeći u krieposti za kr. zemalj. urednike i službenike. A. B. Kako da stanemo na put šumskim štetama kod krajiških imovnih obćina? Napisao Manojlo Dirjak. Komu god su poznate ustanove zakona za krajiške imovne obćine, kako se imadu uživati prihodi iz imovnih šumah, a napose ona ustanova što izrično kaže, da pravoužitnik ne smije drvo prodati, posuditi niti pokloniti; nadalje, komu je poznato, da u naša krajiška sela dolaze svakim danom stranci i tamo se stalno nastanjuju, a dionici imovnih šuma postati ne mogu, mora se zapitati, odakle ti ljudi dolaze do neobhodno potrebnoga im drva Položaj naših imovnih obćina takav je, da se malo gdje u blizini njihovoj nalaze šume privatnih posjednika, iz kojih bi mogao ovakov doseljenik nabaviti si potrebno mu drvo. Iz šumah imovne obćine ne može ga nikako dobiti, a ono malo izvala, što dolaze na javnu dražbu, kupe većim dielom starosjedioci a siromašni doseljenik ostaje opet bez drva. Pa što preostaje ovim ljudima drugo, nego da drvo kradu iz šumah imovnih obćina; no oni to vrlo riedko čine, jer radi kradje budu od sudbenih oblasti strogo kažnjeni. Oni namiruju svoje potrebe na drvu na taj način, da plate stanovitu svotu siromašnijem pravoužitniku, koji na svoje ime štetu pravi i doseljenicima drvo vozi, a radi siromaštva imovnoj obćini štete nikada ne plaća. Pa tko je god imao prilike, da prolista očevidnike šumskih šteta naših imovnih obćina, i bar približno sumirao dugujuće svote, taj se je morao preneraziti čitajući one ogromne brojke, što na hiljade i hiljade kruna iznašaju. |