DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 116 -
Uspjesi dražba. Dne 29. prosinca pr. g. obdržavala se je ponovna


dražba kod brodske imovne obćine vrhu onih Šumskih čestica, koje su kod


dražbe 20. studena neprodane ostale od kojih je prodano:


jčunjevci " s procjenom od 82"300 for. tvrdki: Gotthardi i Lie


berman iz Siska za 88.388 for.


,Desi6evo", s procienom od 914 for. tvrdki: Ferdinand Galeta


iz Vinkovaca za 951 for.


„Krivsko-Ostrovo", s procienom od 25.708 for. tvrdki: A.


Berger iz Zagreba za 28.379 for.


,Slavir", s procienom od 21.650 for. tvrdki; L. Blažie iz Siska


za 23.811 for.


Dne
25. siežnja 1900. bude izniet ostatak neprodanih sje6a od


29.
prosinca 1899. i prodadoše se ove sječe:
„Banovdol", s procienom od 76142 K. tvrdki N. Gamiršek iz
Mitrovice za 78.900 K.
,Ripača" , s procienom od .31.604 K. tvrdki Union-Bank iz Beča
za 32.210 K.; dočim sječe: „Trizlovi" i „Radiševo" ostadoše i ovaj
put neprodane.


Različite viesti i sitnice.


Tvornica drvne robe u Vrbovskom izgorjela je početkom prošlog
mjeseca za kratko vrieme sasvim. TJ ovoj velikoj tvornici radilo je do
500 Ijadi, stoga taj požar znači veliki gubitak za čitav tamošnji kraj.
Odlučeno je medjutim, da se tvornica što prije opet podigne, dapače i
proširi. Tom zgodom izgorjeli su, kako s mjerodavne strane čusmo, izložei
pripravljeni za parižku izložbu od strane kr. šumskoga erara, a sigurno
i oni, koje je našem đružtvenom muzeju tvorničko ravnateljstvo obećalo
i ubaviestilo nas, da ih za nas priredjuje.


Hrvatsko šumarstvo u parižkoj izložbi biti će liepo zastupano,
ako mu i jest prostor, opredieljen u samom paviljonu, dosta malen. Na
tom malenom prostoru predočit će se po mogućnosti šumarstvo čitave
zemlje, navlastito onih imovnih obćina, koje su u tu svrhu najviše pri
doniele. Upotriebiti će se mnogo predmeta iz družtvenog šumarskog muzeja,
nu mnogi će se objekti morati smanjiti, jer preveliki prostor zapremaju.
Tako će tvrdka Mosinger i Brejer priugotoviti kolorirani snimak
velike relief-karte Hrvatske i Slavonije; a umanjit se mora i kolekcija
predočenja prirasta naših glavnih vrsti drveća. Liepa hrastova roba, koja
će biti izložena pred paviljonom, već je većinom stigla u Zagreb, pa se
odma dalje odprema. Odpremni troškovi biti će uza sve polakšice, koje
koje su izložiteljem zajamčene, ipak vrlo znatne. Arrangement povjeren




ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 117 —


je g. prof. F. KesterSaneku. Nadamo se, da će naše šumarstvo, ako


skromno, ipak biti dostojno zastupano na velikoj i dosele najvećoj svjet


skoj izložbi u obee, koja će zaključkom ovoga stoljeća znaćajno prikazati
orijaSki razvoj svih grana materialne kulture svega čovjećanstva.


Lovište na zemaij. dobru u Božjakoviui uredit će se, da bude
moglo kao demonstrativni objekt služiti slušateljem šumarstva kr. šumar,
akademije zagrebačke. Ovakova lovišta posjeduju u svojih t. z. „naučnih
šumskih revirih´ njemačke šumarske akademije, a od nekoliko godina
natrag imadu i slušatelji šumarstva na sveučilištu u Giessenu svoj ,akademički"
lovni revir. Izkustvo je naime dokazalo, da poduka u lovstvu
bez prakse ne vriedi, tu je praksa glavno a teorija nuzgredno. Ujedno
se mogu budući šumari bolje upoznati ugodnostima i neugodnostima
budućeg života, a dolaze povodom toga više u prirodu tu pravu učiteljicu
svakog čovjeka navlastito šumara, pa se mogu za nju i bolje oduševiti.
Sasvim je razumljivo, da će se i u ovom lovištu moći slušatelji samo uz
stegu i ograničenje — kao i drugdje — praktički upućivati u lovstvo.


Pitanje o kolonizaciji u Ugarskoj smatra se veoma važnim, pa
mu se posvećuje osobita pomnja. Ne ima sumnje, da su ozbiljnom razmatranju
toga pitanja mnogo doprinieli nemiri agrarnih socialista prošlih
godina, a koji su samo posliedica loših posjedovnih odnošaja baš u najplodnijih
predjelih Ugarske, gdje ima silnih latifundija, a malo pravoga
seljačkoga življa. Ti gospodarski radnici, koji te latifundije obradjuju, a
koji ne imaju svoga posjeda, predjoše u velikoj mjeri u tabor agrarnih
socialista i zadaše svojim nemirima državi velikih briga. Želi se sada u
tih predjelih, da se otvori jak seljački živalj. pa se je počelo obćenito
ozbiljno brinuti, da se takav živalj parcelacijom i kolonizacijom latifundija
stvori. Tako je grad Bekes-Czaba kupio — kako ugarski listovi
javiše — od grofa Trauttmannsdorffa dobro od 11.000 rali, koje će
parcelirati na male gospodare.


Pošto se sa dojakošnjimi uspjesi kolonizacije i parcelacije nisu svagdje
postigli povoljni rezultati, to je preuzv. gosp. ministar za poljodjelstvo
Dr. Darany odlučio, da se ovo važno gospodarsko pitanje što bolje prouči
i pretrese, kako bi se to pitanje što svrsi shodnije riešilo. Pozvao je toga
radi u enquetne sjednice do 100 članova, te će se to pitanje u tim sjednicama
temeljito pretresti, a državna vlast dobiti valjanih savjeta, kojim
joj je putem u riešenju toga važnoga pitanja poći. Bilo bi dobro, da i
naši gospodarski listovi a i druga javna glasila rad tih sjednica pomno prate,
jer ne ima sumnje, da su posjedovni odnošaji i u mnogih predjelih naše
domovine takovi, da je narod zemljišta potreban, pa bi takova i rado
kupio, da nisu uvjeti pretežki. Najbolje to pokazuju mnoge parcelacije,
kod kojih su i sami poduzetnici mnogo zaslužili. Shodnom parcelacijom




ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 118 —


i kolonizacijom mogao bi i naš seljački živalj u mnogih predjelih ojačati,
što bi samo na korist zemlje i naroda bilo.


Ugarsko zemaljsko šumarsko družtro obdržavalo je svoj sastanak
i svoju skupštinu dne 30. kolovoza do 2. rujna pr. god. i to u
Požunu, te je i sam grad mnogo doprinesao, da bude skupštinarom boravak
što ugodniji. Skupštini, koja se je u gradskoj viećnici obdržavala,
predsjedao je sam predsjednik pravi tajni savjetnik Njeg. Veličanstva
barun Banffj. Šum. nadsavjetnik A Horvath pročitao je obširno godišnje
izvješće i osobito zahvalio vladi na njezinom nastojanju oko unapredjenja
šumarstva, jer je ona zakonom o pošumljenju golieti i pustih površina mnogo
učinila za šumsku kulturu. 0 samom šumarstvu gradske obćine držao je
predavanja, u zastupanju grad. Šumarnika, pristav Feher. Nakon toga
pozvani su skupštinari na banket, koji je priredila gradska obćina i
kojemu je prisustvovalo do 350 učestnika. Po tom se skupštinari uputiše
u goru, da razgledaju gospodarstvo u gradskim šumama, koje im se je
vrlo svidjalo. — Sliedećeg dana uputiše se skupštinari u šume kneza


N. Palffj´a gdje su ponajprije razgledali vlastelinsku pilanu, zatim doručkovali
i po tom se u više od 70 kočija provezli sumarni, ustaviv se
na svih važnijih točkah, pa tako i kod vlastel. ribnjaka. Usred šume
nastavilo se je obdržavanjem skupštine, gdje se je dan prije prestalo.
Po tom držao je liepo predavanje o samom šumskom gospodarstvu ovoga
vlastelinstva vlastel. nadšumarnik Bittner. Pod čadorovi — jer je kiša
počela — obdržavao se je banket, a po tom su se izletnici vratili natrag
u Požun. Trećega dana poduzeli su skupštinari izlet u Thebeu, da razgledaju
milenijski spomenik i dalje u njemački Altenburg, nakon eesa se
skupštinari razidjoše. — Grad Požun, koji je, kako bi već spomenuto, osobito
liepo skupštinare dočekao, prire´dio je tom zgodom poseban spomen
spis, u kojem je točno opisano šumsko gospodarstvo grada Požuna još
počam od 17. stoljeća, pa sve do najnovije dobe.
Poučni tecajcTi za praktične gospodare i šumare. Kako je
poznato, obdržavali su svake godine, već od nekoliko godina natrag, takovi
tečajevi na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču, i to u isto
vrieme za gospodare i šumare. Ovo je sada preinačeno tako, da će se
izmjenice držati takovi tečajevi jedne godine za gospodare, a druge godine
za šumare. Ove školske godine 1899./900. obdržavat će se samo
tečaj za gospodare, koji počinje 17. veljače, a trajati će čitave nedjelje
sve do 24. veljače o. g. Tečaj za šumare obdržavat će se tek buduće
školske godine. Ovogodišnji tečaj namienjen je izobraženim praktičnim
gospodarom, te mu je svrha, upoznati iste sa najnovijimi steČevinami na
polju gospodarstva, a glavna se važnost stavlja na demonstracije.


Predavanja držat će se u zgradi c. kr. visoke škole za zemljotežtvo
Tiirkenscbauze XIX. a predavat će:




ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 119 —


Prof. Dr. Adametz : Ojsadanjem stanja pitanja o postanku pasmina
naJTažnijili domaćili životinja obzirom na poboljšanje pasmina, sa
demonstracijami 2 sata


Ravnatelj Dr. Dafert : Pitanje o gnojivu 2 „
Docent Dr. pl. Gerl : 0 ribnjačarstvu 1 „
Docent Dr. Hecke : Neke bolesti bilja, sa demonstracijami 2 ,
Ravnatelj K a i s e r: 0 uslovih tržnoga mlieka i trgovini


s mliekom u Beču 1 „
Prof. Dr. pl. Liebenberg: Novo u uzgoju sladorne repe 2 „
Docent Dr. pl. Lorenz: 0 prolazu ptica 1 ,,
Prof. Dr. Marchet: 0 novom ovršnom redu 3 „
Prof Dr. Neurath: Temelji agrarnog pitanja , . . . 2 ,
Prof. Oelilwein : 0 krovnim konstrukcijama po sustavu


Monier-Schuster 172"
Prof. Po hl: 0 amortizaciji . . 1 „
Prof. Prokop : Predočenje uzornih obrazaca za gosp. gra


djevine 2 „


Prof. R e z e k: 0 načinu iztraživanja gosp. locomobila. Iztraživanja
jedne locomobile od navodno 10 konjskih sila kod
tvrdke Hofherr u. Schranz i to u njezinih prostori]ah Beč X. Erdberggasse
92 1 „


Prof. Dr. Schindelka: 0 ciepljenju domaćih životinja . 1 ,
Dvor. savj. prof. Schwackh6fer: 0 fermentima . . 1 „
Ravnatelj Dr. pl. Weinzierl : Novija opažanja i posliedci


iztraživanja na polju umjetnoga uzgoja hraniva i sjemenja . . 1 „
Docent Dr. W i n k 1 e r : Bakterije i najshodniji način rukovanja
s mliekom. Sa demonstracijama , . 2 ,,


Prof. Dr. Z e i z el: 0 djelovanju vapna a tlu, sa demostracijami 2 ,
Honorar iznosi 15 kruna za sva predavanja.


DrTO koje od šninskoga požara stradati ne može, nalazi se
u stepah južne Amerike. Kod silnih požara, koji se tamo dešavaju, izgori
sve, samo jedno drvo kadro je takav požar preživjeti, a to je drvo
zvano „Chapparo" (Ropala obocata). Prem to drvo nije krupnih dimenzija,
već mu promjer samo kojih 30 cm. iznosi, ipak ga debela i čvrsta
kora i od najvećeg žara obrani. Cim pane nakon požara osvježujuća
kiša, to se drvo ponovno zazeleni i k novom životu tužnu stepu privede.


Austrijsko državno šumarsko družtvo poduzeti će ove godine
u drugoj polovici mjeseca svibnja poučno putovanje u Wurttemberg,
Baden i Elsas-Lothringen, te se naročito zadržati u „Crnoj šumi"
(Schwarzwald). Iz Elsasa krenuti će mnogi izletnici u Pariz, da razgledaju
tamošnju svjetsku izložbu. Već do sele, prijavilo se je do 75
učestnika.




ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 120 —


Jfajstarijim đrTOm na svietu drže meksikanski čempres (Taxodium
mexieanum Oarr), što stoji na trgu pred crkvom Maria del Tula nedaleko
grada Oajava u jugozapadnom Mexieu, te ga ciene, da je do
6000 godina staro. Kad je g. 1510. osvojio Cortez Mexico, noćio je sa
čitavom svojom četom pod ovim stablom, pa kako je tu noć bio u velikoj
pogibelji od strane urodjenika, zato to drvo i zovu „arbol de la
noche triste". Još g. 1863. bilo je to stablo zdravo i čitavo, nu danas
već je ono stalo ginuti. Još g. 1857. imalo je po J. W. Miilleru ovo
orijaško stablo u visini od ]´6 met. nad zemljom obseg od 30"8 = 10 met.
u promjeru, visinu od 36 met., dočim mu je obseg krošnje mjerio 160 m.,
Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung, iz koje ovu viest vadimo, donosi sliku
toga staroga orijaša u broju 1. od o. g. iz koje se razabire, da je to
stablo ogradjeno, pa da se nastoji, da se što bolje uzčuva.


Polazak visokih šumarskih škola u Njemačkoj bio je u zimskom
semestru školske godine 1899. polag frankfurtske Ali. F. u. J. Zeitung
sljedeći: nisu bili


upisano , , aspiranta aspirantina


^ V od toga s ^ 5 „


. 1 VI 1 sluša-, P na državnu državnu


visoka škola: , i. nospi-v i i ^i j


telja , f . šumarsku službu do-
u obce: službu: tične
zemlje:
pruska akademija, Ebers\valde 64 5 31 33
pruska akademija,´Mimden 54 4 26 28
Bavarska, sveuč. Monakov 119 — 90 28
Bavarska, vis. škola Asehaffenbug 100 30 66 34
akademija, Tbarandt 86 2 13 73
sveučilište, Tubingen 43 1 39 4
tehnika, Karlsruhe 12 — 9 3
sveučilište, Giessen 34 — 22 12
učilište, Eisenaeh 36 2 10 26
Plade šumarskih činovnika u Bugarskoj. Poznato je, da se
mlada kneževina Bugarska nalazi uslied mnogih investicija pak uslied
uredjenja javne uprave polag zapadnoevropskih uzora u nepovoljnih finaneijalnih
prilika, pa se sada prištednjami na ovih stupcih zemaljskoga
proračuna nastoji uvesti ravnovjesju u proračunu. Uslied toga prisiljena
je bugarska vlada smanjiti plaće svojih državnih činovnika, pa se je to
proteglo dakako i na šumarske činovnike. Kako nam javljaju iz Bugarske
postići će se prištednje u šumarstvu tako, da će se napustiti mjesta
nadšumara, kojih je godišnja plaća iznosila 4008 franaka bez paušala.
šumari pako, koji su do sele bili podieljeni u tri razreda sa plaćom od
2880, 2124 i 1800 franaka, podielit će se u četiri razreda sa plaćom od
3600, 2640, 1960 i 1620 franaka. Nadšumari postati će šumarima I. rar