DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 116 - Uspjesi dražba. Dne 29. prosinca pr. g. obdržavala se je ponovna dražba kod brodske imovne obćine vrhu onih Šumskih čestica, koje su kod dražbe 20. studena neprodane ostale od kojih je prodano: jčunjevci " s procjenom od 82"300 for. tvrdki: Gotthardi i Lie berman iz Siska za 88.388 for. ,Desi6evo", s procienom od 914 for. tvrdki: Ferdinand Galeta iz Vinkovaca za 951 for. „Krivsko-Ostrovo", s procienom od 25.708 for. tvrdki: A. Berger iz Zagreba za 28.379 for. ,Slavir", s procienom od 21.650 for. tvrdki; L. Blažie iz Siska za 23.811 for. Dne 25. siežnja 1900. bude izniet ostatak neprodanih sje6a od 29. prosinca 1899. i prodadoše se ove sječe: „Banovdol", s procienom od 76142 K. tvrdki N. Gamiršek iz Mitrovice za 78.900 K. ,Ripača" , s procienom od .31.604 K. tvrdki Union-Bank iz Beča za 32.210 K.; dočim sječe: „Trizlovi" i „Radiševo" ostadoše i ovaj put neprodane. Različite viesti i sitnice. Tvornica drvne robe u Vrbovskom izgorjela je početkom prošlog mjeseca za kratko vrieme sasvim. TJ ovoj velikoj tvornici radilo je do 500 Ijadi, stoga taj požar znači veliki gubitak za čitav tamošnji kraj. Odlučeno je medjutim, da se tvornica što prije opet podigne, dapače i proširi. Tom zgodom izgorjeli su, kako s mjerodavne strane čusmo, izložei pripravljeni za parižku izložbu od strane kr. šumskoga erara, a sigurno i oni, koje je našem đružtvenom muzeju tvorničko ravnateljstvo obećalo i ubaviestilo nas, da ih za nas priredjuje. Hrvatsko šumarstvo u parižkoj izložbi biti će liepo zastupano, ako mu i jest prostor, opredieljen u samom paviljonu, dosta malen. Na tom malenom prostoru predočit će se po mogućnosti šumarstvo čitave zemlje, navlastito onih imovnih obćina, koje su u tu svrhu najviše pri doniele. Upotriebiti će se mnogo predmeta iz družtvenog šumarskog muzeja, nu mnogi će se objekti morati smanjiti, jer preveliki prostor zapremaju. Tako će tvrdka Mosinger i Brejer priugotoviti kolorirani snimak velike relief-karte Hrvatske i Slavonije; a umanjit se mora i kolekcija predočenja prirasta naših glavnih vrsti drveća. Liepa hrastova roba, koja će biti izložena pred paviljonom, već je većinom stigla u Zagreb, pa se odma dalje odprema. Odpremni troškovi biti će uza sve polakšice, koje koje su izložiteljem zajamčene, ipak vrlo znatne. Arrangement povjeren |
ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 117 — je g. prof. F. KesterSaneku. Nadamo se, da će naše šumarstvo, ako skromno, ipak biti dostojno zastupano na velikoj i dosele najvećoj svjet skoj izložbi u obee, koja će zaključkom ovoga stoljeća znaćajno prikazati orijaSki razvoj svih grana materialne kulture svega čovjećanstva. Lovište na zemaij. dobru u Božjakoviui uredit će se, da bude moglo kao demonstrativni objekt služiti slušateljem šumarstva kr. šumar, akademije zagrebačke. Ovakova lovišta posjeduju u svojih t. z. „naučnih šumskih revirih´ njemačke šumarske akademije, a od nekoliko godina natrag imadu i slušatelji šumarstva na sveučilištu u Giessenu svoj ,akademički" lovni revir. Izkustvo je naime dokazalo, da poduka u lovstvu bez prakse ne vriedi, tu je praksa glavno a teorija nuzgredno. Ujedno se mogu budući šumari bolje upoznati ugodnostima i neugodnostima budućeg života, a dolaze povodom toga više u prirodu tu pravu učiteljicu svakog čovjeka navlastito šumara, pa se mogu za nju i bolje oduševiti. Sasvim je razumljivo, da će se i u ovom lovištu moći slušatelji samo uz stegu i ograničenje — kao i drugdje — praktički upućivati u lovstvo. Pitanje o kolonizaciji u Ugarskoj smatra se veoma važnim, pa mu se posvećuje osobita pomnja. Ne ima sumnje, da su ozbiljnom razmatranju toga pitanja mnogo doprinieli nemiri agrarnih socialista prošlih godina, a koji su samo posliedica loših posjedovnih odnošaja baš u najplodnijih predjelih Ugarske, gdje ima silnih latifundija, a malo pravoga seljačkoga življa. Ti gospodarski radnici, koji te latifundije obradjuju, a koji ne imaju svoga posjeda, predjoše u velikoj mjeri u tabor agrarnih socialista i zadaše svojim nemirima državi velikih briga. Želi se sada u tih predjelih, da se otvori jak seljački živalj. pa se je počelo obćenito ozbiljno brinuti, da se takav živalj parcelacijom i kolonizacijom latifundija stvori. Tako je grad Bekes-Czaba kupio — kako ugarski listovi javiše — od grofa Trauttmannsdorffa dobro od 11.000 rali, koje će parcelirati na male gospodare. Pošto se sa dojakošnjimi uspjesi kolonizacije i parcelacije nisu svagdje postigli povoljni rezultati, to je preuzv. gosp. ministar za poljodjelstvo Dr. Darany odlučio, da se ovo važno gospodarsko pitanje što bolje prouči i pretrese, kako bi se to pitanje što svrsi shodnije riešilo. Pozvao je toga radi u enquetne sjednice do 100 članova, te će se to pitanje u tim sjednicama temeljito pretresti, a državna vlast dobiti valjanih savjeta, kojim joj je putem u riešenju toga važnoga pitanja poći. Bilo bi dobro, da i naši gospodarski listovi a i druga javna glasila rad tih sjednica pomno prate, jer ne ima sumnje, da su posjedovni odnošaji i u mnogih predjelih naše domovine takovi, da je narod zemljišta potreban, pa bi takova i rado kupio, da nisu uvjeti pretežki. Najbolje to pokazuju mnoge parcelacije, kod kojih su i sami poduzetnici mnogo zaslužili. Shodnom parcelacijom |
ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 118 — i kolonizacijom mogao bi i naš seljački živalj u mnogih predjelih ojačati, što bi samo na korist zemlje i naroda bilo. Ugarsko zemaljsko šumarsko družtro obdržavalo je svoj sastanak i svoju skupštinu dne 30. kolovoza do 2. rujna pr. god. i to u Požunu, te je i sam grad mnogo doprinesao, da bude skupštinarom boravak što ugodniji. Skupštini, koja se je u gradskoj viećnici obdržavala, predsjedao je sam predsjednik pravi tajni savjetnik Njeg. Veličanstva barun Banffj. Šum. nadsavjetnik A Horvath pročitao je obširno godišnje izvješće i osobito zahvalio vladi na njezinom nastojanju oko unapredjenja šumarstva, jer je ona zakonom o pošumljenju golieti i pustih površina mnogo učinila za šumsku kulturu. 0 samom šumarstvu gradske obćine držao je predavanja, u zastupanju grad. Šumarnika, pristav Feher. Nakon toga pozvani su skupštinari na banket, koji je priredila gradska obćina i kojemu je prisustvovalo do 350 učestnika. Po tom se skupštinari uputiše u goru, da razgledaju gospodarstvo u gradskim šumama, koje im se je vrlo svidjalo. — Sliedećeg dana uputiše se skupštinari u šume kneza N. Palffj´a gdje su ponajprije razgledali vlastelinsku pilanu, zatim doručkovali i po tom se u više od 70 kočija provezli sumarni, ustaviv se na svih važnijih točkah, pa tako i kod vlastel. ribnjaka. Usred šume nastavilo se je obdržavanjem skupštine, gdje se je dan prije prestalo. Po tom držao je liepo predavanje o samom šumskom gospodarstvu ovoga vlastelinstva vlastel. nadšumarnik Bittner. Pod čadorovi — jer je kiša počela — obdržavao se je banket, a po tom su se izletnici vratili natrag u Požun. Trećega dana poduzeli su skupštinari izlet u Thebeu, da razgledaju milenijski spomenik i dalje u njemački Altenburg, nakon eesa se skupštinari razidjoše. — Grad Požun, koji je, kako bi već spomenuto, osobito liepo skupštinare dočekao, prire´dio je tom zgodom poseban spomen spis, u kojem je točno opisano šumsko gospodarstvo grada Požuna još počam od 17. stoljeća, pa sve do najnovije dobe. Poučni tecajcTi za praktične gospodare i šumare. Kako je poznato, obdržavali su svake godine, već od nekoliko godina natrag, takovi tečajevi na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču, i to u isto vrieme za gospodare i šumare. Ovo je sada preinačeno tako, da će se izmjenice držati takovi tečajevi jedne godine za gospodare, a druge godine za šumare. Ove školske godine 1899./900. obdržavat će se samo tečaj za gospodare, koji počinje 17. veljače, a trajati će čitave nedjelje sve do 24. veljače o. g. Tečaj za šumare obdržavat će se tek buduće školske godine. Ovogodišnji tečaj namienjen je izobraženim praktičnim gospodarom, te mu je svrha, upoznati iste sa najnovijimi steČevinami na polju gospodarstva, a glavna se važnost stavlja na demonstracije. Predavanja držat će se u zgradi c. kr. visoke škole za zemljotežtvo Tiirkenscbauze XIX. a predavat će: |
ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 119 — Prof. Dr. Adametz : Ojsadanjem stanja pitanja o postanku pasmina naJTažnijili domaćili životinja obzirom na poboljšanje pasmina, sa demonstracijami 2 sata Ravnatelj Dr. Dafert : Pitanje o gnojivu 2 „ Docent Dr. pl. Gerl : 0 ribnjačarstvu 1 „ Docent Dr. Hecke : Neke bolesti bilja, sa demonstracijami 2 , Ravnatelj K a i s e r: 0 uslovih tržnoga mlieka i trgovini s mliekom u Beču 1 „ Prof. Dr. pl. Liebenberg: Novo u uzgoju sladorne repe 2 „ Docent Dr. pl. Lorenz: 0 prolazu ptica 1 ,, Prof. Dr. Marchet: 0 novom ovršnom redu 3 „ Prof Dr. Neurath: Temelji agrarnog pitanja , . . . 2 , Prof. Oelilwein : 0 krovnim konstrukcijama po sustavu Monier-Schuster 172" Prof. Po hl: 0 amortizaciji . . 1 „ Prof. Prokop : Predočenje uzornih obrazaca za gosp. gra djevine 2 „ Prof. R e z e k: 0 načinu iztraživanja gosp. locomobila. Iztraživanja jedne locomobile od navodno 10 konjskih sila kod tvrdke Hofherr u. Schranz i to u njezinih prostori]ah Beč X. Erdberggasse 92 1 „ Prof. Dr. Schindelka: 0 ciepljenju domaćih životinja . 1 , Dvor. savj. prof. Schwackh6fer: 0 fermentima . . 1 „ Ravnatelj Dr. pl. Weinzierl : Novija opažanja i posliedci iztraživanja na polju umjetnoga uzgoja hraniva i sjemenja . . 1 „ Docent Dr. W i n k 1 e r : Bakterije i najshodniji način rukovanja s mliekom. Sa demonstracijama , . 2 ,, Prof. Dr. Z e i z el: 0 djelovanju vapna a tlu, sa demostracijami 2 , Honorar iznosi 15 kruna za sva predavanja. DrTO koje od šninskoga požara stradati ne može, nalazi se u stepah južne Amerike. Kod silnih požara, koji se tamo dešavaju, izgori sve, samo jedno drvo kadro je takav požar preživjeti, a to je drvo zvano „Chapparo" (Ropala obocata). Prem to drvo nije krupnih dimenzija, već mu promjer samo kojih 30 cm. iznosi, ipak ga debela i čvrsta kora i od najvećeg žara obrani. Cim pane nakon požara osvježujuća kiša, to se drvo ponovno zazeleni i k novom životu tužnu stepu privede. Austrijsko državno šumarsko družtvo poduzeti će ove godine u drugoj polovici mjeseca svibnja poučno putovanje u Wurttemberg, Baden i Elsas-Lothringen, te se naročito zadržati u „Crnoj šumi" (Schwarzwald). Iz Elsasa krenuti će mnogi izletnici u Pariz, da razgledaju tamošnju svjetsku izložbu. Već do sele, prijavilo se je do 75 učestnika. |
ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 120 — Jfajstarijim đrTOm na svietu drže meksikanski čempres (Taxodium mexieanum Oarr), što stoji na trgu pred crkvom Maria del Tula nedaleko grada Oajava u jugozapadnom Mexieu, te ga ciene, da je do 6000 godina staro. Kad je g. 1510. osvojio Cortez Mexico, noćio je sa čitavom svojom četom pod ovim stablom, pa kako je tu noć bio u velikoj pogibelji od strane urodjenika, zato to drvo i zovu „arbol de la noche triste". Još g. 1863. bilo je to stablo zdravo i čitavo, nu danas već je ono stalo ginuti. Još g. 1857. imalo je po J. W. Miilleru ovo orijaško stablo u visini od ]´6 met. nad zemljom obseg od 30"8 = 10 met. u promjeru, visinu od 36 met., dočim mu je obseg krošnje mjerio 160 m., Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung, iz koje ovu viest vadimo, donosi sliku toga staroga orijaša u broju 1. od o. g. iz koje se razabire, da je to stablo ogradjeno, pa da se nastoji, da se što bolje uzčuva. Polazak visokih šumarskih škola u Njemačkoj bio je u zimskom semestru školske godine 1899. polag frankfurtske Ali. F. u. J. Zeitung sljedeći: nisu bili upisano , , aspiranta aspirantina ^ V od toga s ^ 5 „ . 1 VI 1 sluša-, P na državnu državnu visoka škola: , i. nospi-v i i ^i j telja , f . šumarsku službu do- u obce: službu: tične zemlje: pruska akademija, Ebers\valde 64 5 31 33 pruska akademija,´Mimden 54 4 26 28 Bavarska, sveuč. Monakov 119 — 90 28 Bavarska, vis. škola Asehaffenbug 100 30 66 34 akademija, Tbarandt 86 2 13 73 sveučilište, Tubingen 43 1 39 4 tehnika, Karlsruhe 12 — 9 3 sveučilište, Giessen 34 — 22 12 učilište, Eisenaeh 36 2 10 26 Plade šumarskih činovnika u Bugarskoj. Poznato je, da se mlada kneževina Bugarska nalazi uslied mnogih investicija pak uslied uredjenja javne uprave polag zapadnoevropskih uzora u nepovoljnih finaneijalnih prilika, pa se sada prištednjami na ovih stupcih zemaljskoga proračuna nastoji uvesti ravnovjesju u proračunu. Uslied toga prisiljena je bugarska vlada smanjiti plaće svojih državnih činovnika, pa se je to proteglo dakako i na šumarske činovnike. Kako nam javljaju iz Bugarske postići će se prištednje u šumarstvu tako, da će se napustiti mjesta nadšumara, kojih je godišnja plaća iznosila 4008 franaka bez paušala. šumari pako, koji su do sele bili podieljeni u tri razreda sa plaćom od 2880, 2124 i 1800 franaka, podielit će se u četiri razreda sa plaćom od 3600, 2640, 1960 i 1620 franaka. Nadšumari postati će šumarima I. rar |