DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 99 — čini se u Njemačkoj slučaj ? Sumarnik Brecher iz Griine\vald-a u provinciji Saskoj tuži se u »Forstlieh naturwissen8chaftliche Zeitschrift« 1897. str. 66. itd., da već više godina opaža kako kora 40^—-70 godišnjih hrastova bude od hrastovog crvca jako ispucana, pocrni. To bi bilo kao kod nas, ali on spominje još jedan, po mom mnienju mnogo nepovoljniji pojav. Načine se na hrastovima rane, poput raka, iz kojih curi sluz, sa intenzivnim mirisom kvasca, razvija se vrijenje kao kod octa. Nadje se tu kao prva gljivica Endomjces Magnusii, jaka gljivica vrijenja, a pridruži se na skoro Leuconostoc Lagerheimii, a tu se brzo nadju, osim poznatog crvića iz octa Anguillula aceti, razni kukci: leptiri, kornjaši i muhe, koji ne samo da se tu goste pa čak i opiju, nego legu tu i jaja, a ličinke tu se tove, ranu povećavaju, kao sto znadu upljuvci i rane na životinjama povećavati. Naravno je, da rastvaranje gnjiloba rane prelazi i u drvo, koje gubi tim na cijeni, Brecher veli, da ubodi crvaca daju zgodno mjesto za takove rane, ali sam veli, da je našao sluza i rana i tamo, gdje nema crvaca, prem je moguće, da su tu bolest prenjeli kukci sa gozbe na bolesnom stablu. Brecher veli, da u vlažnim šumama, slabog tla, jače se opaža ta bolest. Iz sveg ovog vidi se, da stvar još nije posve jasna obzirom na uzrok, pa treba tu još daljnjih motrenja i proučavanja. Osim Novigrada i okolice Dubrovice u brodskoj imovnoj obćini dolazi bolest hrastova i drugdje, kako mi reče g. urednik prof. Partaš, pa bi dobro bilo, da naši šumarski stručnjaci pomno pregledaju svoje hrastike, ne bi li njima pošlo za rukom stvar razbistriti. Iznašanje drva preko tudjeg posjeda i ustanove §. 24. šum. zakona. Piše Grašo Tac, kr. kot. iumar. U praktičnom životu, dobro je, da se sve zna. Tako je i u šumarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 100 — Donašanjem praktičnih slučajeva u našem dičnom »Šumarskom listu«, upoznati demo sve koristno i potrebno za naš rad; upoznat ćemo zakone i njihove ustanove ; upoznat demo uporabu i provadjanje istih; upoznat demo razne šumarske odnošaje uaše domovine; a to sve na korist naše mlade šumarske struke. Ta namisao vodi i mene, pak zaoto donašam jedan primjer iz prakse. Glede izvažanja i iznašanja šumskih proizvoda, postoje razna prometila i pomagala; pak što svrsi odgovara, time se i služimo. Okolnosti šume su više puta takove, da ne možemo šumske proizvode iznašati i izvažati, a da ne idemo i preko »tudjega posjeda i vlastničtva«. U praktičnom životu obično doživimo, da nam susjedni vlastnik ne bi dozvolio izvažati šumske proizvode; ili ako dozvoli, stavljao bi velike odštetne zahtjeve i pravio ine neprilika. Kada bi to o samovolji pojedinaca odvisilo, izjalovio bi se mnogi podhvat, kako na obćenitu štetu, tako i na štetu pojedinca. Nu hvala Bogu, mudro oko zakonodavca, predvidilo je sve okolnosti i slučajeve. Tako je i u ovom slučaju. Istina Bog, u ovom slučaju nije polučen uspjeh, kako se je u početku stvari predmjevalo, ali polučena je vrhovna rješitba vis. kr. zem. vlade, koja de služiti za ravnanje u sličnom slučaju. To je od velike važnosti za ovakove slučajeve, pošto inače tumača k šumskom zakonu ne imamo. Idemo da vidimo, što nam kaže §, 24. š. z. »Svaki vlastnik zemljišta dužan je dopustiti, da se preko njegove zemlje iznose proizvodi šumski , kojih ili posve nije moguće ili je moguće samo sa nerazmjernim troškom na drugi način iz šume iznositi i dalje odpremati, nego se to ima činiti na način, koji je najmanje škodljiv; a s toga je dužan vlastnik šume za štetu, koju pri |
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 101 — godom iznošenja prouzroči, dati podpunu zadovoljštinu vlastniku zemljišta. Da li je potrebno iznositi drva preko tudjih zemalja, ima odlučiti najniža politička vlast, posluhnuv najprije strankevještake, pak pri tom ima predbježno ustanoviti odštetu. Ako ustanovom ovom o odšteti stranke ne ce da se zadovolje, dopušten im je utok od najniže političke rješitbe na na više molbe političke (§. 77.) i t. d.« Mnijem, da sam morao navesti zakonsku ustanovu, da se tako stanje stvari lakše shvati. Sada du u kratko da opišem i sam dogodjaj. Trgovište K. imade jedan dio bukove šume na brdu »Brezovici «, koje brdo strmo leži nagnuto na cestu Krapina—Rogatac. Visoko je preko 500 mtr. Kada su se drva bliže izradjivala, bacana su od davnine »naravnim žljebom« t. zv. »spuzaljkom « dole Na podnožju brda nalazi se .tik ceste mala površina (više vododerina), gdje su se drva slagala, u kola tovarila i tada u K- odvažala. Tako je bilo i početkom g. 1897., gdje sam i sam drva dao bacati, slagati i odvažati. Na moje veliko čudo, nadjem za kratko vrieme tu površinu ogradjenu i prisvojenu po J. L. Pošto je time nastalo prisvajanje drvnog ležišta, te izva žanje drvakot. oblasti. Oblast onemogućeno bilo, odredi očevid. Evo podnesem zapisnika: prijavu slavnoj kr. ZAPISNIK odkr. 5. travnja kotarske 1897. sastavljen povjerenst oblasti k—ske u D. veno u ime slavne Prisutni: Podpisani: Predmet: U smislu odluke slavne kr. kot. oblasti u K. od 30. ožujka 1897. broj 2177., uputilo se je povjerenstvo u šumu »Brezo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 102 — vica« trga K., da na temelju prijave učinjene po kr. kotarskom šumaru izvidi, kako je J. L. iz D. okupirala onaj dio zemljišta na kojemu su drva spuštana »spuzaljkom« iz šume »Brezovice« trga K. slagana, te odavde kolima vožena u K. Nakon izviđa ustanovi povjerenstvo sliedeće: Gospodja J. L. okupirala je pare. br. 11744. i 11745. u u ukupnoj površini od 3040°. Ovu površinu ogradila je gdja. L. plotom, koji je sagradjen iz stupova i okruglih letvica. Ogradjeni dio kani gdja. L. upotrebiti za vrt, pošto je na šljunkovitu zemlju navezla drugu zemlju. Prizvana gospodja J. L. izjavi sliedeće: 1. Da je ona vlastnica rečenih parcela, pak da je na tom temelju gradila ne znajući, da postoji na ovom zemljištu kakova služnost puta za uporabu trga K. 2. Da se drva mogu od spuzaljke izvažati iza vrta (okupiranih cestica) potokom t. j . sada vododerinom. 3. Ako se ovo ne prihvati, to ona odstupa dobrovoljno od ogradjenog diela t. j . od ceste prema spuzaljci 3 metr a širin e za prola z kola . Od okupirano g diel a ne odstup a više. Na to budu na licu mjesta preslušani lugari trga K. B. T. i P. M. da se o stanju stvari izjave. Opomenuti na svoju službenu prisegu izjaviše sliedeće: Mi smo preko 50 godinfi. stari, a u lugarskoj službi smo dugo godina. Od kako se sjećamo, spuštana su drva sa »Brezovice « spuzaljkom na prama ovom mjestu, koje je sada okupirano. Na ovom mjestu jesu spuštana drva i naslagana, a odavde 8u kolima odvažana. Od kako pamtimo nije ovo mjesto ogradjeno bilo, već je uviek služilo za izvoz drva spuštenih sa »Brezovice«. Zadnji put su drva spuštena i vožena odavde u mjesecu veljači t. g. Prisutni zastupnik trga K. g. F. K. izjavljuje sliedeće: Obzirom na to, da je ovo okupirano zemljište od vajkada t. j . preko 30 i više godina rabljeno za izvoz drv^ iz šume |
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 103 — trga K., da ne može u interesu trga K. ovo zemljište prepustiti gdji. J. L. Pošto inoga puta u tu svrhu ne ima, to moli, da se dade plot odstraniti, pošto ima sada u šumi izradjenih drva, koja se spuzaljkom preko ovoga zemljišta izvažati moraju. Ponudu gospodje L. pod točkom 2. i 3. ne prihvaća iz gornjih razloga. Na to bude pozvan kr. kotarski šumar g. G. V. da dade u tom predmetu svoje očitovanje i strukovno mnienje, nakon čega isti izjavljuje sliedeče: Da je uvidom u gruntovnici ustanovio, da je na pare. br. 11744. i 11745. suvlastnikom upisan M. D. W. a ne J. L. Susjedna pare. br. 11746. upisana je na nasljednike L. kao pašnjak. Po kazivanju umro je W. odavna, te je ovo mjesto bila pustoselina, na koju se je od potoka šljunak usljed vedeg vodostaja sakupljao, dakle je neplodno tlo bilo. S toga da je navod gdje. L. pod toč. 1. neistinit. Da je sam dao, tečajem ove zime bacati drva sa »Brezovice « i da su još u mjesecu veljači t. g. na okupiranom mjestu drva slagana, odnosno izvažana, bez da je gdja. L. tomu prigovarala, akoprem je izvoz vidila, pošto joj je kuća do 100 metara odavde udaljena. Od spuzaljke ne mogu se drva ovuda voziti kuda L. pod toč. 2. predlaže, pošto ovo nije miran potok već vododerina 1 metar duboka i 12 —15 metara široka. Da se iza plota put napravi, to bi kod najmanje bujice voda sve odnesla, a trg K. imao bi trošak. Pošto ]e ovaj prolaz preuzak i nepristupan, ne mogu se ni kola okrenuti, već bi se drva iznašati morala, što bi i opet bio trošak veći za dobavu drva. Točka 3. ponude gdje. M. ne može se prihvatiti, jer utjerav vozar kola do spuzaljke ne ima ih gdje okrenuti. Drva pako da se iznašaju do glavne ceste, jeste neuputno, pošto bi se time priečio promet, a opet bi bio veći trošak radi iznašanja. Okupirano zemljište bilo je skroz neproduktivno i male vriednosti, nu gospodji L. kao trgovkinji s drvi, bilo je nepo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 104 — dudno, da se drva trga K. mimo njenih, takodjer prodaji namjenjenih, u neposrednoj njenoj blizini izvažaju. S toga ju je jedino konkurencija mogla na to nagnuti, misleći, da će drva morati izvažati 5 — 6 kim. unaokolo dalje, te bi s toga obćina mnogo veći trošak za izvoz imala, a uslied toga mogla bi se ta drva samo mnogo skuplje prodavati. Obzirom na prednavedeno i na staro pravo trga K. (služnosti) i na to, da je trg K. od vajkada u posjedu, neka se gospodji J. L. naloži, da plot čim prije odstrani, da se mogu drva čim prije tim putem voziti. Neka se proti istoj postupa i radi prekršaja §. 60. t. j . šumskoga zakona«. Na temelju ovog očevidnog zapisnika, izdala je slavna kr. kotar, oblast u K. pod br. 2638. dne 10. ožujka 1897. temeljem §. 24. s. ž. odluku, kojom joj pod globom nalaže, da imade odmah podignuti plot porušiti dati i da je dužna temeljem §. 24. š. z. dozvoliti, da se tim putem drva sa »Brezovice « iznašaju. J. L. uložila je proti toj odluci utok na vel. kr. županijsku oblast u V. Veleslavna kr. žup. oblast rješitbom svojom od 1. srpnja 1897. br. 5254, izrekla je sliedeću odluku upravljenu na kr. kot. oblast u K. »Eješavajuć tamošnjim izvješćem od 25. svibnja 1897. broj 3439. podastrti utok J. L. iz D, uložen proti tamostranoj odluci od 10. travnja t. g. br. 2638. u predmetu spuštanja i izvoza drva sa brda % Brezovice «, ne obnalazi ga ova oblast uvažiti ob žirom na §. 24. šumskog zakona, u smislu kojeg dužan je svaki vlastnik zemljišta dopustiti, da se preko njegove zemlje izvažaju proizvodi šumski, kojih je samo sa nerazmjernim troskom moguće na drugi način iz šume izvažati, kao što je to i u nazočnom predmetu slučaj. Kr. kotarska oblast ima predhodno ustanoviti odštetu, koju mora dati trg K. vlastnici za oštećenje zemljišta za ovogodišnje spuzanje drva. Ako rečena trgovištna obćina drži, da je zastarom stekla pravo služ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 105 — nosti izvoza i porabe, zemljišta ima se to pravo redovitim putem pravde zatražiti i osjegurati. Ovdje se naročito ta kralj, kotarska oblast upozoruje, da platež gore naznačene odštete ne upliva na sudbeni postupak, te se kod suda ne će ta naknada štete smatrati priznanjem prava vlastničtva J. L. I proti ovoj odluci kr. žup. oblasti podniela je J. L. utok, na visoku kr. zemaljsku vladu. Uslied toga utoka nastalo je pitanje, da li se mogu sa »Brezovice« drva izvažati i drugim kojim putem. Preduzetim izvidom ustanovljeno je, da vodi u serpentinama (strmo) i drugi put preko sela Gj., a tada cestom (pored priepornog ležišta) u K. Ovaj put jeste dulji za 2 kilometra 755 mtr. t. j . skoro tri kilometra. Nakon ustanovljenja tih činjenica, izdala je vis. kr. zem. vlada, sliedeću visoku rješitbu: Kralj, hrv.-slav. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove. Broj 4989. ex 1898. Kr. županijskoj oblasti u V. Riešavajuć izvješće od 16. siečnja 1898. broj 12175. u predmetu utoka J. L. posjednice u D., radi spuštanja drva spuzaljkami sa brda »Brezovice«, spadajudeg trgu K. na zemljište njezino, u kojem je predmetu kr. kotarska oblast u K. odlukom od 16. travnja 1897. br. 2632 odredila, da je J. L. dužna temeljem §. 24. šumskog zakona dopustiti, da na čest. broj 11744. i 1745. občina K. izvozi drva iz šume Brezovica «, te da imade u tu svrhu ograde oko tih čestica odstraniti; a kr. županijska oblast u V. odlukom od 1. srpnja 1897. br. 5254. potvrdila prvomolbenu odluku time, da kotar, oblast imade ustanoviti odštetu, koju imade dati trg K. vlastnici zemljišta za oštećenje zemljišta. 8 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1900 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 106 — Kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje postove, obnalazi povodom utoka J. L. obje nižemolbene odluke ukinuti, te trg K. sa njegovim zahtjevom odputiti na put redovite gradjanske parnice iz sliededih razloga. Po §. 24. šumskog zakona od 3. prosinca 1862. duža n je svaki vlastnik zemljišta dopustiti, da se preko njegove zemlje iznose šumski proizvodi, kojih ili posve nije moguće, ili je moguće samo sa nerazmjernim troškom na drugi način iz šume iznositi i dalje dopremati. U nazočnom slučaju ne ima spomenutih uvjeta za izvažanje preko tudjeg zemljišta, jer je u spisih ustanovljeno, da se drva iz šume »Brezovice« mogu izvažati kolnim putem, a zatim glavnom cestom preko sela Gjurmanec, te da je taj put za 2 kim. i 755 m. dulji od puta preko zemljišta J. L. a takova udaljenost, ne može se uzeti, da bi trošak izvoza šumskih proizvoda duljim putem bio skopčan sa nerazmjernim troškom, prema trošku izvoza preko utjecateljkinog zemljišta. Uslied toga, ne može se upravnim putem u smislu §. 24. šumskog zakona odrediti izvažanje drva preko zemljišta J. L. pa u koliko trg K. drži, da je dosjelošdu stekao služnost rečenog sadržaja, to imade pred redovitim gradjanskim sudom iznesti proti J. L. zahtjev na priznanje takove služnosti. Odredba županijske oblasti, da kotarska oblast ima ustanoviti odštetu za porabu zemljišta J. L., ukazuje se bezpredmetnom, budud da bi se glede odštete pred političkom oblašću moglo samo, tada razpravljati, da je izdana odredba u smislu §. 24. šumskog zakona, što ali u toj stvari učinjeno nije. O tom se obavješćuje kralj, županijska oblast uz povrat pod /. svih spisah daljne odredbe radi«. Iz ove visoke vrhovne rješitbe crpiti nam je slijedeće: 1. Po §. 24. š. z. dužan je svaki vlastnik zemljišta dopustiti, da se preko njegove zemlje iznose šumski proizvodi. 2. Ova dužnost veže samo onda vlastnika zemljišta, ako se šumski proizvodi ne mogu drugim putem, ili uz ogromne troškove inim putem — voziti. |