DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 675 — stoga čudo, da se i broj piljana za hrastovu robn u zadnje vrieme vanredno umnožao, one niču doista kao gljive iza kiše, pa se već u iuteresovanih krugovih boje prekomjerne produkcije rezaue robe, jer doista nije u zaduje vrieme poskočila ciena gotove rezane hrastove robe. Ipak mi u obc´em interesu rado čujemo o podizanju novih pilana, jer su to industrialna poduzeća od kojih zemlja i narod samo koristi imati može, a kraj neprestanih ratarskih kriza potrebni smo bilo kakve industrije, što no rieč, ,,kao kore hljeba". Različite viesti i sitnice. Kr, šumarska akademija u Zagrebu (šumarski odio mudroslovnog fakulteta kr. sveučilišta Franje Josipa I.). Nakon svečane instalacije ovogodišnjeg rektora magnifica Dr. Gjnre Arnolda, koja je dne 19. listopada t. g. obavljena, započela su predavanja i u šumarskoj akademiji u I. i II. tečaju. Buduće školske godine 1900/1901. otvoriti će se i III. tečaj i tako ova akademija podpunom postati. Početkom zimskoga semestra o. g. upisano je u 1. tečaj 11 slušatelja šumarstva, sve samih redovitih, a u n . tečaj 16 redovitih i 2 vanredna, od potonje dvojice jedan je inozemac (iz Bosne). Zimski semestar traje do 7. travnja 1900. Kr. gospodarsko 1 šumarsko učilište i snjim spojena ratar nica u Križevcili. Počam od o. g. postalo je ovo učilište samo gospo darskim učilištem, jer od kako su koncem srpnja o g. zadnji slušatelji šumarstva (III. tečaj) svršili nauke i ostavili zavod, sada samo još služ beni naziv sjeća na okolnost, da je ovaj zavod tečajem 39 godina bio „alraa mater" domaćih šumara. Ovaj će se zavod doskora reorganizovati, a kako čujemo i za slušatelje višeg odjela urediti internat, te dakako da će tom prilikom izčeznut iz naslova sada već neshodna oznaka >šumarsko« učilište. Dok ne bude zakon promienjen, ne može mienjati ni zakonom označeni naslov ovoga učilišta, prem ono danas doista šumarskim učilištem nije. Broj slušatelja ove godine iznosi u sva tri tečaja 24, od toga upisano ih je u I. tečaj 8. Kad se bude reorganizovalo ovo učilište, reorganizovat će se s njim spojena ratarnica (niži odjel), te se je toga radi o. g. obustavilo primanje ratarskih pitomaca u I. tečaj, a oni koji btjedoše na svoje troškove u ratarnici učiti, odpućeni su na kr. ratarnicu u Požegi. Gradnja kr. šumarskog raTnateljstva u Zagrebu o kojoj smo već u ovom listu viesti donesli, liepo je napredovala unatoč tomu, što se je gradnjom razmjerno kasno započelo. Sada je ta zgrada došla pod krov pa kako se vidi, biti će to liepa trokatnica sa tornjićem, pa kad bude |
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 676 — buduće godine gotova, služiti će svakako ua ukras glavnoga nam grada Zagreba. Nepromočivo mazalo za obuću, kožu i t. d. Obzirom na veliku važnost nepromočive obuće za lovce, gospodare, vojnike, napokon za svakoga, mislimo, da spada u obseg i ovoga našega lista, ako cienjenečitatelje upozorimo na novo antiseptično mazalo imenom „Mars Oehl". Ovo ne sadržaje mineralna ulja Vaseline ili drugih kojih škodljivih sastojina, ne pokvari se ni nakon više godišnjeg ležanja, te u istinu zadovoljuje i najvećim zahtjevom, koji se na takovo sredstvo stavljaju. Isto čini obuću mekanom te absolutno nepromočivom, nadalje prepriečuju pliesan i trulež, a usljed toga čini kožu dugotrajnom. Laštenje (Wichsen) obuće namazane »Mars uljem« obavlja se tako lahko, kao da obuća i nije mastna, što inače uporabom dosadaujih raznih vrstih masti mnogo truda stoji. Uporaba ovoga novoga mazala jest uajudobnija. Nakon što se obuća očisti od blata drvenim nožem (strugalom) i kefom, ili nakon što je obuća s mlakom vodom oprana te osušena, maže se koža i podplati keficom ili četkom tako dugo, dokle god ulje upija. Pošto koža ovo ulje lakomo upija, to odpada nužda dugotrajnog i neugodnog trvenja sa golom rukom, što se je sa dosadanjimi raznimi mazali činiti moralo, a ipak se kraj toga nije skoro ništa postiglj, jer su se te masti samo površine kože držale pa za kratko vriem.e — hodajuć po rosi ili sniegu — otrle, tako, da je ostala gola crvena koža, pa se je promočiti morala. »Mars ulje« ima i tu prednost, da je jeftinije nego i jedno drugo mazalo. Izprva se doduše čini kao da to ne stoji, jer obično stara izlužena koža tekućinu silno upija. Ali nakon 3—4 kratuog mazanja napije se koža tako, da tekućinu više ne prima. Onda je potrošak »Mar s ulja« vrlo malen, dapače nije nuždno obuću ili kožu posije svake uporabe mazati; ako se to ipak hoće, dovoljno ja njekoliko kapi toga ulja, da se nestalo ulje nadomjesti. To što 0 obući rekosmo, vriedi za svu vrst kožnate robe, kao: ormu, sedla i t. d. Koža naravne (smeđje) boje zadržaje istu i nakon uporabe „Mars ulja". Ovo je takođjer izvrstno sredstvo za mazanje konjskih kopita, užeta, te kolskih plahta. Mars ulje konačno odstranjuje hrdju te preprečuje istu, izvrstno je dakle za čišćenje i mazanje pušaka i oružja. Predleže nam mnoge priznanice stranih lovaca, gospodara, vojnika i t. d. a i nekoji naši poznati lovci uporabljuja to „Mars ulje", i vrlo ga hvale. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 677 — ŽiteljstTo Hrvatske i Slavonije koncem god. 1898. Polag izvještaja našeg statističkog ureda bilo je u Hrvatskoj i olavoniji (u svem 42.5315 [jkilometara) 2,374.241 duša, dočim je koncem 1890. bilo a svem 2,186.410 duša. Ziteljstvo se je prema tomu umožilo za 187 829 duša. Pojedine županije imale su koncem prošle godine stanovnika kako sliedi: ličko-krbavska 213.094; modručko-riečka 239.519; zagrebačka 529.510; varaždinska 285.407; bjelovarsko-križevačka 287.609; požeška 215.416; virovitička 232 990; sriemska 370.695. Pojedini gradovi brojili su žitelja (bez vojnietva) kako sliedi: Zagreb 48.725; Osiek 21.611; Zemun 14.429; Varaždin 11.962; Mitrovica 11.480; Koprivnica 7.110; Karlovci sriemski 6.070; Sisak 7,064; Karlovac 5.723; Brod 5.715; Petrinja 5.142; Požega 4.719; Križevci 4.601; Bjelovar 4.369; Petrovaradin 3.999; Senj 2708 (god. 1890. 2 785); Bakar 1.996. Nova naredba za polaganje šumarskog državnog izpita vi Austriji za one kandidate koji služe kod državn e šumarske uprave, izašla 26. srpnja o. g., kojom se mienjaju neke ustanove dosele u krieposti stojeće naredbe od 6. srpnja 1893. Glavne promjene jesu, da se više ne traži jednogodišnja predpraksa, več samo 2 godišnja praksa nakon svršene visoke škole za zemljotežtvo u Beču. Ovom praksom počinje i vodjenje dnevnika u kojem ima kandidat opisati svoju uporabu kod raznih službovnih grana, te opisati svoje vlastite nazore i opažanja učinjena tom prigodom. U povjerenstvo, koje imenuje ministarstvo za poljodjelstvo na 5 godina, bira se 10 državnih ili privatnih šumskih tehnika i 7 šumsko-upravnih ministerialnih činovnika. K izpitu imaju se od prvih prizvati uvjek dvojica a od potonjih samo jedan. Izpit ima u glavnom biti praktičnoga smjera, a uzeti osobito u obzir potrebe državne šumarske službe. Izpit dieli se na pismeni i ustmeni, potonji se opet dieli na izpit u šumi i u sobi. Taj izpit u šumi obđržaje se ili prije onoga u sobi ili za vrieme toga t. j . u šumi nastavi a u sobi dokrajči. I pravno upravni povjerenik ima izpitu u šumi prisustvovati, nu on u jumi ne pita. Ne uspije li kandidat na izpitu, odredit ce mu povjerenstvo kada se može ponovnomu izpitu podvrći, a do toga vremena ima nastaviti svoju praksu i dalje voditi svoj dnevnik. Ako je povjerenstvo pronašlo, da kandidat ima u važnijih predmetih dovoljno znanje a i dovoljno praktično pojimauje za državnu šumarsku službu, nu ipak samo u jedinih predmetih pokazuje dosta manjkavo znanje, dozvoljava mu se naknadni izpit iz do tičnih predmeta po izmaku roka koje mu povjerenstvo opredieli, te istom kad je on taj naknadni izpit položio, konačan uspjeh ocieni. Povjerenstvo ce odrediti, da li ima taj naknadni izpit biti ustmen ili još i pismen, i da li tad do tog roka ima kandidat nastaviti svoju praksu i voditi dnevnik. |