DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 649 Završujuć ovu svoju raspravu, prirajećuje pisac, da bi se tako isto mogla preduzeti i iztraživanja po gospodarima i šumarima, posebno i samostalno, i za oborine, koje se još ne mjere. 0 unovčivosti hrastovih izvala u šumama brodske imovne obćine. Obazriev se na razdobje od pet zadnjih godina incl. (1894.—1898.) opaziti ćemo, da se je prodajom za 5029 komada — bilo što sirovih, bilo sasma, ili samo na polak osušenih — vjetrom izvalitih hrastova u šumama rečene imov. obćine postigla svota od 60.241 for. 90 nč. Uzev u obzir poprečno dobivenu svotu za pojedino stablo u tome petgodišnjem razdobju sa 12 for. 04 nč., ili kad bijaše u god. 1897. najveća, sa 14 for. 24 nč., doći ćemo do zaključka, da je ta svota premalena usporediv ju s onom, koja se za stojeće zdrave hrastove (petero i osmero struko) kod rečene imovne obćine putem veleprodaja postizava. Sasma je naravno, da ne će ni jedan kupac za posve ili na polak suh i na više komada izprebijan hrast toliko, kao za zeleni ponosno stojeći, odnos ao zdravi platiti. Procjenbena vriednost tih 5029 stabala ipak je za svotu od 16.203 for. 16 nč., dakle za ST-lS^o nadbijena. Da je procjena, ma i kod takovih loših stabala, za tohko nadbijena uzrok je, što je dosta stabala bilo prodano uslied nastale veće potražbe na drvu, ili, iz pretjeranog svojeglavog natjecanja samih dražbatelja, čak za 6 i 8 puta vise, nego što je procjena iznašala, ali dakako na štetu dotičnoga kupca. — To je tada sasma naravno, da se je uslied natjecanja pretjeranih dra žbatelja mogla za 1 m^ gradje postići svota poprečno od 14 for. 14 nč., što je svakako preplaćeno s razloga, što se je po najnovijem povišenom cieniku brod. imov. obćine plaća za I. razr. šum. vried. do 80. cm. promjera 12 for. 70 nč., a za II. razr. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 650 — 17 for. 20 nč., docim po starom cieniku nije niti I. razr. preko 100 cmt. promjera više stajao od 14 for. po 1 m^ stojećih zelenih hrastova opredieljenih za veleprodaju. Ove se izvale prođavahu stablimično, a dostalci istih bijahu sami domaći šumski trgovci, obrtnici i imućniji seljaci. Trgovci i obrtnici (većinom bačvari) izradiše ove hrastove izvale na raznovrstne dužice, a kolari na raznu kolarsku robu. Domaći obrtnici upotriebiše i manje vriednije komade, od kojih načiniše dužice za pekmezarsku burad, dužice za škafove, kablove, manju rakijsku burad i t. d., a seljaci si načiniše stupova i tačaka za ogradjivanje svoga posjeda. Priležeći nam izkaz jasnije predočuje unovčivost izvala, za razdobje od pet godinah u šumama rečene imovne obćine. 03 Procie-Poprečno Poprečno Dostalna Građje Goriva njena stoji stoji 1 m^ U godini i šu svota 3 vriednost stablo građje mariji m^ p. m. for. nč. for. |n(5. for. nč. for. nč. 1894. 764 494.47 4160 6912 76 9125 68 n 95 13 40 II., III, IV., V. 1895. 1228 746-20 7158-8 11580 59 13851 — 11 28 12 62 II., III., IV., V. 1896. 1056 525-46 5461-1 7333 56 10911 01 10 33 14 52 TI III., IV., V. 1897. 956 584-36 5017 8185 73 13613 65 14 24 18 14 II., III., IV., V. 1898. 1026 688-92 5737-3 10041 10 12740 56 12 42 13 35 II., III., IV,, V. 5029 3039-41 27534-2 43638 74 60241 90 12 47 14 38 Ukupno. Iz priležećeg izkaza moći ćemo zaključiti, kakovi su u tom petgodišnjem razdobju kliniatički odnošaji vladali, ako pogledamo množinu godimice vjetrom porušenih hrastova, a na drugom opet mjestu kakove su pojedinih godina novčane prilike bile, odnosno kako je koje godine potražba na robi od izvala izradjivanoj bila, i to iz postignutih visokih ili nizkih iznosa za pojedino stablo ili 1 m^ građje. Glede samog ogrievnog drva možemo reći, da se je vrlo jeftino prodavalo (p. m. po 60 nč.), jer i onako stari hrastovi malo dobrih ogranaka imadu, a k tome još onako suhi kad padnu na zemlju skrše se na mnogo i mnogo malih komadića, koje reće nitko za male, a kamo li za veće novce, da kupi. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 651 — Obzirom na to, da se ovim načinom unovcivanja svojih prestarih šuma, ne mogu novčane prilike brodske imov. obdine (na kojima doduše ne oskudieva) u mnogom povećati, nego da padom koli na kvalitetu toli i na kvantitetu svojih šuma ne će ni onaj već i tako mali kamatnjak dobivati; došlo je na prvom mjestu pitanje o unovčivosti suhareva na red, kojih i onako prekobroj imade; a tada će doći na red postepeno za sječu prezrele sastojine, kojih još ova imovna obćina ima u vriednosti od 19,445.593 for. Opazka uredničtva. Ni najmanje se ne čudimo, da su pojedini dražbatelji nekoji puta u tolikoj mjeri procjenu nadbili, tako, da je konačno procjenbena vriednost ovih stabala nadbita za 37´13%. Uzrok tomu može ležati samo u prenizkoj kvantitativnoj, a možda i kvalitativnoj procjeni. Ne obaziruć se na potonju, moramo glede prve reći, da je valjda primitivnim ocularnim načinom provedena, što najbolje dokazuje izkazana drvna gromađa, koja mora da je doleko prenizko procjenjena. Po- lag gornje skrižaljke iznosi množina ogrieva 27534 prostorna metra ili reducirajuć isto (sa 0*6) u svem 16520 m´\ dakle ukupna drvna gromada tih 5029 stabala iznosi 3039 m´´ gradje + 16520 m^ ogrieva = 19559 m l Polag ove procjene imalo bi pojedino stablo samo 19559 : 5039 = 3-88 m´´, sto je bezuvjetno premalo, kako će moći svaki potvrditi, koji te šume ikoliko samo pozna. Svakako valja način procjene promjeniti. Osobne viesti. Imenovanja odnosno promaknuća. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati : šumarskoga pristava imov. obćine otočke Ferđu Brodskog a kot. šumarom iste imov. obćine sa sustavnim! berivi; šumara-procjenitelja otočke imovne, Franju Althaler a obćine nadšumarom-procjeniteljem iste imovne obćine sa sustavnimi berivi; nadalje premjestiti: šum. vježbenika kod kr. žup. oblasti u Zagrebu Dinka Blažić a kr. kot. oblasti u Sisak i šum. vježbenika kod kr. žup. oblasli u Ogulinu Vinka Pačnik a kr žup. oblasti u Zagrebu. |