DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 647 — pojavljuje po šumskim progalinama i putevima. Pošto je izstrujavanje na ovakovima površinama — kako je jur spomenuto —. vrlo izdašno, i pošto se tvorba rose u obde pospješuje, to se takovim površinama naročito tada, ako iste ne leže na podnožju već po stranama šume, iz sastojine stalno privadja topliji i vlažni uzduh, koji jedan dio vodenih, para donaša kao znojenje, naročito u prilog rosi, koja postaje od vlage tla. Mehaničko znojenje može pod povoljnima okolnostima tako znamenito biti, da se može i mjeriti. Blizina rijeka pospješuje tvorbii magle, a takova se na daleko širi, ter lahkim vjetrom raspirivana, znatne množine vode sa sobom nosi, koje šuma ustaviti može i pretvoriti u oborinu (pljusak od kapljica najmanje 1 mm. promjera, ne daje po kubičnom metru više od 10 g. vode, doeim jedan kubični metar sa vodenim parama nasićenog uzduha pri 15° C. daje po prilici 13 g. vode. Po crticama iz meteorologije od Otona Kučere, od g. 1897., jedan kubični metar u svom objamu drži pri 0" C. najviše 4-9 grama, kod 10° najviše 9-3 grama, kod 20" najviše 17*2 grama vodene pare), ter pošto je u takovom slučaju tlo u otvorenom polju samo malo vlažno, tvore se u šumi kaljuže, te bi se mogla ombrometrom ustanoviti izdašna kolikoća oborine. Snažnije ovlaženje slučuje se i na svježe prorahljenom tlu, nedvojbeno poradi izdašnog ugrijanja. Slično se odnosi i inje, kojeg je množina često toli znatna, da ako nastane na prječac i u brzo, da bude u sastojini tlo, poput guste naslage sniega injem posuto. Inje bo učestava, i zato je i od veće važnosti. Inje se pojavljuje u smjesi i sa mrazom, kao i rosa u smjesi sa znojenjem po šumskim čistinama, ter se često očituje u izdašnim kolikoćama »mraza«. Relativno redje, nu kvantitativno izdašnije, pojavljuje se i kitina. Po prednavedenim opažanjima dolazimo o uplivu šume na mjestnu i povremenu porazdjelbu oborina, do zaključka: 1. Obzirom na sadanje stanje meteorologičke znanosti u obće, osvrtom na relativno maleni broj učinjenih opažanja, dje |