DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 647 —


pojavljuje po šumskim progalinama i putevima. Pošto je izstrujavanje
na ovakovima površinama — kako je jur spomenuto
—. vrlo izdašno, i pošto se tvorba rose u obde pospješuje, to
se takovim površinama naročito tada, ako iste ne leže na podnožju
već po stranama šume, iz sastojine stalno privadja topliji
i vlažni uzduh, koji jedan dio vodenih, para donaša kao znojenje,
naročito u prilog rosi, koja postaje od vlage tla.


Mehaničko znojenje može pod povoljnima okolnostima tako
znamenito biti, da se može i mjeriti.


Blizina rijeka pospješuje tvorbii magle, a takova se na
daleko širi, ter lahkim vjetrom raspirivana, znatne množine vode
sa sobom nosi, koje šuma ustaviti može i pretvoriti u oborinu
(pljusak od kapljica najmanje 1 mm. promjera, ne daje po
kubičnom metru više od 10 g. vode, doeim jedan kubični
metar sa vodenim parama nasićenog uzduha pri 15° C. daje
po prilici 13 g. vode. Po crticama iz meteorologije od Otona
Kučere, od g. 1897., jedan kubični metar u svom objamu drži
pri 0" C. najviše 4-9 grama, kod 10° najviše 9-3 grama, kod
20" najviše 17*2 grama vodene pare), ter pošto je u takovom
slučaju tlo u otvorenom polju samo malo vlažno, tvore se u
šumi kaljuže, te bi se mogla ombrometrom ustanoviti izdašna
kolikoća oborine. Snažnije ovlaženje slučuje se i na svježe prorahljenom
tlu, nedvojbeno poradi izdašnog ugrijanja.


Slično se odnosi i inje, kojeg je množina često toli znatna,
da ako nastane na prječac i u brzo, da bude u sastojini tlo,
poput guste naslage sniega injem posuto. Inje bo učestava, i
zato je i od veće važnosti.


Inje se pojavljuje u smjesi i sa mrazom, kao i rosa u
smjesi sa znojenjem po šumskim čistinama, ter se često očituje
u izdašnim kolikoćama »mraza«.


Relativno redje, nu kvantitativno izdašnije, pojavljuje se
i kitina.
Po prednavedenim opažanjima dolazimo o uplivu šume na
mjestnu i povremenu porazdjelbu oborina, do zaključka:


1. Obzirom na sadanje stanje meteorologičke znanosti u
obće, osvrtom na relativno maleni broj učinjenih opažanja, dje