DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 646 — ishlapljivanjem, za sušje doba dana, u prilog šumskog uzduha uzdržava. Kosa i mraz poradi zakrošnjivanja tla u sumi se riedko pojavljuje, buduc se tu izstriljavanja vrlo otešćavaju i umanjuju. Ali se zato tim izdašnije i obilnije rosa i mraz na svim šumskim čistinama i progalinama, kao i u okolišu šume, radja, buduć su tu veći extremi temperature i pošto šuma vlagu uzduha povisuje. Od ukupnih oborina odpada po Wollny-u na rosu samo do 3´23°/o, i s toga on smatra rosu od neznatne važnosti po samu vegetaciju. Ipak nastaje pitanje, da li upliva za dobe suše množina rose, koja se blizinom šume umnožava, na vegetaciju otvorenog polja. Po šumu može biti umanjivanje rose i mraza u samoj sastojim, bez svake važnosti. Ponajviše je upadno mjestno umnažanje oborina, uslied šume obzirom na oba oblika rošenja, naime inja i kitiue, ter je razumljivo, da u tom pogledu svaka ina vegetacija zaostaje. Šumska vegetacija dosiže visoko u uzdušište i tvori gustu mrežu površina, na kojima se vodena para vjetrom dognana kao znoj ili kao ledčasto inje condensira ili koje površine, kapljice vjetrom donašane od razne veličine primaju, tvoreć kitinu i amorfno inje. Kako je jur spomenuto, condenzirajuće znojenje nastaje riedko u izdašnim kolikoćama, pošto nastupajuća toplina tjelesa. u skoro condensaciju osuječuje, akoprem hladno izparivanje uzporuje ugrijavanje. Uvjeti su tomu nastajanju dakle riedki. Jako condensirajuće znojenje može nastati, ako je uzduh prenasiden sa vodenom parom, što se naročito tada slučuje, ako je broj prašnih drobnica vrlo malen, tako, da na svakom krutom tielu, preko kojeg iizduh struji, condensacija nastaje. Zajedno sa rosom nastaje u šumi često condensirajuće znojenje, i tako se razjašnjuje česta i vrlo obilata »rosa«, koja se |