DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1899 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 642 — Buduć je tvorba inja neodvisna od dobe dana, a ne kao što je obični mraz ograničen na dobu izstrujavanja, za to je inje i od osobite važnosti. Inju je srodna kitina i poledica. Ako je naime temperatura u zraku lebdediii vodenih kapljica sasvim malo izpod ledišta i takove se prije smrznuća prostru po tjelesima od isto takove temperature, to se tada takova tjelesa ledenom korom prevuku. Vodene su kapljice tada obično vede od običnih kapljica magle, i uzslijedjuju poput fine kiše, tvoreć značajni oblik oborina kondensirane vodene pare. Uzslijedi li ova tvorba leda po pustom tlu, to se tada ista zove poledica, a ako se ista po predmetima u uzduhu stršećima slegne, to se ta kora zove kitina, koja, ako li učesta, može biti po šume od velike štete. Opisanim ovim oborinama, koje se ne mjere, pisac još njekoje vrsti ubraja. Možemo bo pojam atmosferske oborine još u toliko proširiti, što ne samo izvanjske, po tjelesima vidljive oblike condensacije vodene pare u krutom ili tekućem stanju spoznajemo, nego što ih smatramo kao oborinu svako primanje i uzdržavanje vode iz uzduha — u obliku bud plinovitom, bud krutom ili tekudem — po zemaljskoj površini i tjelesima, koja istu zastiru. U svim oblicima je ovo uzdržavanje vode samo prolazno. U istim tvori se na površini krutih tjelesa stalno sgusnuc´e plinova (adsorpcija), koji stepen zgusnuča ovisi od vrsti tjelesa, kao i od afinitete (srodne snage raznih počela) spram plinom, od stanja okolišne atmosfere, koja se pogledom na vodenu paru, kao hjgroscopicitet označuje. Cim su površine, na stanovitom okolišu se nalazedih tjelesa veče, i čim su one hjgroskopičnije, tim su i veče množine oborina nastale adsorpcijom. Ako je pako pri pustom tlu i ostalih nizkih — prizemnih oblika vegetacie i onih gole i glatke kore, ova veličina adsorpcije možda relativno i neznatna, to se naročito bez sumnje žumovite površine iztiču osobitom sposobnošću adsorpcije. |