DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 90     <-- 90 -->        PDF

— 600 —


Slabo poznati ugljernik u području im. obćine križeračke.
Kako smo ubavješteni, pronašao se je već prije nekoliko godina na
skranjem jugu područja im. obćine križevačke ugljevnik, nn žalibože
stekle su pravo rova takove osobe, koje su materijalno slabe, tako da
je taj ugljevnik gotovo sasvim nepozaat ostao. Taj se ugljevnik našao u
šumskom predjelu „mali Johovac", nu kako u tom kraju nije bilo željeznice
ni drugih valjanih prometila, nije se moglo na izcrpljivanje
toga ugljenika ni misliti. Danas je tomu drugačije, jer je taj ugljevnik,
koji se nalazi u području TV. kotarske šumarije, od postaje Banova jaruga
nove željezničke pruge Novska—Dugoselo samo 8 2 kilometra udaljen,
a leži samo 2´3 kilometra zapadno od ceste vodeće iz Garešnice u Medjurić
u Slavoniji. Sam pako šumski predjel »mali Johovac« spojen je
opet sa nešto preko 2 kil. dugim šumskim putem sa ovom cestom. Kod
svojedobno preduzetih iztraživanja pronašlo se je, da je prva naslaga
ugljena 8 met. izpod zemlje, a da je 2´5 met. debela. Izpođ 56 met. u
dubini nalazi se modra naslaga ilovače, a nakon toga još jedna jaka naslaga
kamenog ugljena, koja je vrlo tamne boje a ugljen vrlo čvrst.
God. 1893. je ta naslaga točno iztražena. Drži se, da bi se uz razmjerno
malenu uložnu glavnicu moglo eksploitacijom toga ugljevnika početi,
pa da bi se navlastito izplatilo sagraditi malu šumsku željeznicu do postaje
Banova jaruga, koja da se priekim putem izvede, ne bi bila dulja
od 5—6 kilometara. Do osobite vriednosti mogao bi ovaj ugljevnik doći,
da se sagradi pruga Banova jaruga—Kanižka iva—Garešnica^—Belovar,
0 kojoj se već pogovara, jer bi tada ova pruga samo u udaljenosti od
2 5 kilomet. uz taj ugljevnik prolazila.


Saditi bielu jalšu na sjevernim obroncima, koji su vlažni, osobito
preporučuju u novije doba i to da se goji, bilo visoka, bilo niska šuma.
Uzgoj ovoga drva još se i stoga preporučuje, jer je biela jalša drvo, koje
ne strada od zareznika a i drvo joj nije baš lošo.


Zakon kojim se zabranjuje sjeda još nedozrelih, sastojina
kani se izdati za austrijske alpinske predjele, te seje tim pitanjem bavilo
austrijsko državno šumarsko družtvo i koruško zemaljsko šumarsko
družtvo u svojoj zajednički obdržavanoj skupštini dne 3. rujna t. g. u
Wolfsb8rgu u Koruškoj. Izkustvo je naime dokazalo, da se na temelju
dojakošnjih zakona i naredaba ne može pravo na put stati haračenju za
sječu još ne dozrelih šuma, pa da bi se upravo poseban zakon izdati
morao, da se takova haračenja u buduće što izdašnije preprieče. K sječi,
ili pravo govoreć haračenju mladih još nedozrelih sastojina, mnogo doprinosi
vanredui razvoj eksportne trgovine s drvom i veliki broj piljana,
koji se je podigao u zadnje vrieme u austrijskih alpinskih predjelih.
Najviše se harače privatne seljačke šume, jer kako su zavladale težke