DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— 596 — naša šumska trgovina silno strada uslieđ amerikanske utakmice, dapače da ona po njoj gubi svoja dosadanja tržišta. Doista, to je izpravno, ali samo u ograničenoj mjeri i samo prolazno. Slavonska je dužica tako izvrstne kakvoće, da je amerikanska podnipošto nadomjestiti ne može, stoga se vraćaju stari konzumenti i opet na naša nešto sknplju, ali kud i kamo bolju robu. Amerikanska konkurencija je jedva ono, česa se mi bojati moramo. Mnogo su škodljive one u Bosnoj običajne velike prodaje; tu je dobroga svakako i previše. Ovdje se mnoge tisuće stabala bez dražbe, gotovo izpod ruke prodaju, a uz to uz tako jeftine ciene, da je kupac uza sav teški izvoz i nuždu graditi nove puteve, čak i željeznice, još nvjek u stanju svoju robu nerazmjerno jeftinije na trg donositi, nego što se slavonsko drvo dobavljati može. Istina je doduše, da milijuni do kojih bosanska uprava ovim načinom u svrbu raznih investicija dolazi, ipak konačno ne odgovaraju interesom zemlje i države. I pod turskom vladavinom se je takodjer drvom bacalo. Navlastito je Hercegovina od francuzkih tvrdka upravo opustošena, posliedica toga bilo je posvemašno zakrasivanje. Sada već ima i u visokih planina velikih prodaja. Jedva se može misliti na uspješno pomladjivanje. Tko pozna gorsko tlo bosansko, morat će dopustiti, da uza sav preborni sjek ipak je pogibelj zakrasi vanja bliža. Osim toga jedva da je Bosna pozvana tamo običajnom gospodarstvenom politikom oštećivati našu šumsku trgovinu i u obće na naše narodno gospodarstvo tako uplivati, kako je do sele uticala. Clanovom naših delegacija toplo bi preporučiti mogli, ovu stvar proučiti i poduzeti shodne korake za čuvanje naših interesa. Što se velikih prodaja u Hrvatskoj i Slavoniji tiče, pogovara se, da se drvotržci kane predstavkom obratiti na hrvatski sabor, kojem pristoji zakouito pravo, svoju dozvolu takvim velikim prodajam uzkratiti´" — Ovo su evo nazori o prodajama i šumskoj trgovini u obće naših domaćih drvotržaca. Obratno stanovište zauzimlju razne velike ponajviše tudje tvrdke, uastojeć mjeroduvnim faktorom i javnomu nmienju protivno dokazati. Trgovina sa izradjenoiii robom nalazi se gledora na ciene u onom položaju, koji smo već u prijašnih brojevih našega lista od ove godine izcrpivo predočili, to je obzirom na izvoz dosta živahna. Sada počinju glavne prodaje stabala u našim šumama; već ih je većina, naročito onih velikih, u službenih novina i stručnih glasilih oglašena, tako će se obdržavati: 5. listopada o g. prodaje šuma inveslicionalne zaklade u Zagrebu u svem 17.2d6 hrastovih, 54 jasenova, 494 brestova i 1402 bukova i ina stabla procjeujeua na 1,080.925 for. na površini 722 kat. rali; od toga sposobno je za trupce 14.749 a za cjepku gradju oo 625 m-´. Osim toga napose se još prodaje 2072 ja^e |