DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— 594 — jug (u prvom redu Francuz ku, Englezku i Nizozemsku) a Va Ds sjever (Njemačku). Uz ove u obće povoljne prilike naše eksportne trgovine sa drvom puno su zadovoljniji šumovlastnici — a i mogu biti, jer šumska taksa od godine do godine raste, pa se drvo sve bolje uuovčuje — nego li naši domać i drvotršci, a osobito mali, koji se većinom tuže na slabe poslove, odnosno malenu zaslužbu. Opetovano smo se na tu okolnost osvrnuli, navlastito istaknuli smo u zadnjem broju našega lista, koji su uzroci tomu po našem mnienju i kako oni stradaju kraj tudjega velikoga kapitala, koji sve više i više terrain kod nas u šumskih poslovih osvaja, i upravo sve većma ugroživa njihovu eksistenciju. Doista se već sada jedva po prilici V4 svih naših šumskih poslova nalazi u domaći h rukuh, doeim je ^/^ svih naših poslova u tudjim rukama. Sv e viš e i više gubi važnost posredna trgovina, ta glavna domena naših domaćih drvotržaea i nekoć glavno vrelo njihove dobiti. Samo dok se je najbolje izplačivalo praviti dužicu — gdjenetreba gotovo nikakoveuložne glavnice — bila su zlatna vremeuaza naše domaće drvotršce, nukako je danas težište drvarskoga trga tražiti u piljenoj robi, njihov je položaj sve gori; konkurirati s piljanami to je danas gotovo ne moguće. Piljane idu za velikimi prodajami a naši trgovci za malimi, a jedna i druga strana utiče se u toj borbi pod okrilje vlasti; jedni dokazuju da je obća korist veća od velikih a druga od malih prodaja U tom smislu pisani su većinom izvještaji i članci u raznih stručnih glasilih i dnevnicih, te iz njih svagda proviruje tendencija zagovarati ili velike ili opet male prodaje. Priobćujemo niže doslovno prevedeni takav izvještaj o trgovini s drvom u Hrvatskoj, priobćen u broju 34. bečke Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung koji glasi: ,0 trgovini s drvom u Hrvatskoj primili smo od uvaženog stručara ovu ubavjest: u raznih dnevnicih i stručnih glasilih upućuje se na okolnost, da naša trgovina od godine do godine sve više strada uslied amerikanske i bosanske utakmice i kojoj konačno ne će odoljeti moći, ako vlada kao posjednik najprostranijih šuma ne će sniziti šumsku taksu i osjegurati povoljnije prilike izvoza. Mi ovaj nazor u svemu ne dielimo, jer smo uvjereni, da nikoji drvotržac kod dražbe stabala ne će svojom ponudom dalje ići, nego mu to prilike tržišta dozvoljavaju. Ako su procjene i izklične ciene previsoke, to se tada ne će dotične čestice prodati. Hoće li posjednik ipak da ih proda, nepreostaje mu drugo, nego ići izpod procjene. Pogibeljno s narodno-gospodarstveuog gledišta, a i po sebi samo, čini nam se prodaja bez dražbe, dakle tako rekuć izpod ruke. Tako se |