DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 84     <-- 84 -->        PDF

— 594 —


jug (u prvom redu Francuz ku, Englezku i Nizozemsku)
a Va Ds sjever (Njemačku).


Uz ove u obće povoljne prilike naše eksportne trgovine sa drvom
puno su zadovoljniji šumovlastnici — a i mogu biti, jer šumska taksa
od godine do godine raste, pa se drvo sve bolje uuovčuje — nego li
naši domać i drvotršci, a osobito mali, koji se većinom tuže na slabe
poslove, odnosno malenu zaslužbu. Opetovano smo se na tu okolnost
osvrnuli, navlastito istaknuli smo u zadnjem broju našega lista, koji su
uzroci tomu po našem mnienju i kako oni stradaju kraj tudjega velikoga
kapitala, koji sve više i više terrain kod nas u šumskih poslovih osvaja,
i upravo sve većma ugroživa njihovu eksistenciju. Doista se već sada
jedva po prilici V4 svih naših šumskih poslova nalazi u domaći h
rukuh, doeim je ^/^ svih naših poslova u tudjim rukama. Sv e viš e i
više gubi važnost posredna trgovina, ta glavna
domena naših domaćih drvotržaea i nekoć glavno
vrelo njihove dobiti. Samo dok se je najbolje izplačivalo
praviti dužicu — gdjenetreba gotovo nikakoveuložne
glavnice — bila su zlatna vremeuaza
naše domaće drvotršce, nukako je danas težište
drvarskoga trga tražiti u piljenoj robi, njihov je
položaj sve gori; konkurirati s piljanami to je
danas gotovo ne moguće. Piljane idu za velikimi prodajami
a naši trgovci za malimi, a jedna i druga strana utiče se u toj borbi
pod okrilje vlasti; jedni dokazuju da je obća korist veća od velikih a
druga od malih prodaja U tom smislu pisani su većinom izvještaji i
članci u raznih stručnih glasilih i dnevnicih, te iz njih svagda proviruje
tendencija zagovarati ili velike ili opet male prodaje. Priobćujemo niže
doslovno prevedeni takav izvještaj o trgovini s drvom u Hrvatskoj, priobćen
u broju 34. bečke Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung koji glasi: ,0
trgovini s drvom u Hrvatskoj primili smo od uvaženog stručara ovu
ubavjest: u raznih dnevnicih i stručnih glasilih upućuje se na okolnost,
da naša trgovina od godine do godine sve više strada uslied amerikanske
i bosanske utakmice i kojoj konačno ne će odoljeti moći, ako vlada kao
posjednik najprostranijih šuma ne će sniziti šumsku taksu i osjegurati
povoljnije prilike izvoza. Mi ovaj nazor u svemu ne dielimo, jer smo
uvjereni, da nikoji drvotržac kod dražbe stabala ne će svojom ponudom
dalje ići, nego mu to prilike tržišta dozvoljavaju. Ako su procjene i
izklične ciene previsoke, to se tada ne će dotične čestice prodati. Hoće
li posjednik ipak da ih proda, nepreostaje mu drugo, nego ići izpod procjene.
Pogibeljno s narodno-gospodarstveuog gledišta, a i po sebi samo,
čini nam se prodaja bez dražbe, dakle tako rekuć izpod ruke. Tako se