DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— 593 — Kao što se iz priobćenih podataka vidi, da je krenulo na bolje glede prodaje i izvoza francuzkib dužica, tako je sveudilj povoljan eksport naše mekane robe iz „Gorskoga kotara", a tako isto tvrde rezane robe, pak i bukovih vratila, kojih je u samom mjesecu svibnju izvezeno iz Rieke 21294 q, dočim prošle godine u svibnju samo 10119 q dakle više nego dva puta; isto tako i bukovih dužica, kojih je lane u svibnju 751 q a ove godine u svibnju 2301 q u inozemstvo eksportirano. Osobito je porasao i izvoz u parketima; lane u svibnju 1476 q, a ljetos 5128 q. K ovom znatno većem izvozu mnogo doprinesoše radnje oko priprema za veliku svjetsku izložbu u Parizu, koja će se — kako je u obće poznato — buduće godine obdržavati, a sjegurno nadmašiti još sve dosadanje pariške izložbe unatoč bojcottu, koji se je s nekih strana počeo povodom Drejfusove propovjedati. Kako su pako pojedine zemlje na eksportu iz Rieke u mjesecu svibnju t. g. participirale, vidi se iz podataka priobćenih u „Oesterreichische Forst- u. Jagdzeitung" broj 38. od 22. rujna t. g. jer je izvezeno: u Francuzku . ; 84.637 q „ Italiju 72.125 „ „ Nizozemsku . . 21.835 „ „ Grčku 10.361 „ „ Englezku 9.107 „ „ razne austro-ugarske luke ... . 8.843 „ „ Azijatsku Tursku . 7.893 „ ,, Belgiju 6.872 „ « Egipat 6-458 „ „ Tunis 5.892 , „ Španiju . 2.617 „ . Algir 2.050 „ „ Njemačku 620 „ „ ostale zemlje 686 ,, Ovi su podatci za nas već stoga zanimivi, jer nam pokazuju važnost pojedinih zemalja za onu našu robu, koja se vodenim putem (u ovom slučaju morem) u inozemstvo eksportira. Pošto smo već u zadnjem broju našega lista na temelju službenih podataka dokazali, od kolike je važnosti riečko tržište za našu izvoznu trgovinu sa drvom — jer riečki trg sa circa 53% na sveukupnom izvozu iz iztočne pole monarkije (Ugarska sa Hrvatskom i Slavonijom) participira — to vidimo iz ovih podataka, prilike kojih zemalja su odlučne za naš eksport, odnosno, da gotovo sva naša četinjava i bukova roba ide na jug i zapad, a od hrastove robe poprilici % na zapad i 42 |