DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 582 — Veličina izparivanja podvržena je usljed šume raznim modificacijam. Pokusi je ustanovljeno, da je na otvorenom polju dva puta toliko izparina, toliko na kojoj šumskoj čistini. Budud se izparivanje usljed nizkog tlaka uzduha, visoke temperature, neznatne relativne uzdušne vlage i jakog strunjanja vjetrova pospiešuje, to bi se morala za sigurnost sravnivanja pojedinih opažanja, reducirati na jednaku osnovu. Veličina izparivanja, pomoćju atmometra (stroj za mjerenje izparivanja) mjerena, nije siguran posljedak vrhu zbiljnog izpai´ivanja iz tla, koje od fjsikalnih svojstva, stanja vlage tla i njegovog pokrova ovisi. Na veličinu izparivanja osobito upliva šumom se umanjujuće djelovanje insolacije, što se vidljivo dokazuje i tim, kako je težko šumske puteve u suhom stanju podržavati. U svrhu prosudjivanja upliva šume na ukupnu množinu vode, koja se od stanovite šumske površine izparuje, potrebno je u obzir uzeti tu činjenicu, da šuma nakon oborina, poradi znatne površine krošnja i stabala, izparivanje svakako veoma povisuje, a odtok kišniee uzporuje, ter množine vode u svom tlu i pokrovu usvaja za kasnija izparivanja, koje se množine vode na pustom tlu gube usljed naglog odtoka. Nadalje valja u obzir uzeti veličinu transpiracije same vegetacije, koja šumu sačinjava, i to koli glavne vrsti drveća koje sastojinu tvore, toli i prizemne vegetacije. To su nam nepoznate oline, kojih postojanje i ne poznate razne okolnosti uvjetuju, i zato su posljedci pojedinih pokusa, koji se temelje na djelovanju više manje ne poznatih nam činbenika, od male il neznatne važnosti. Ukupni posljedak veličine izparivanja jedne šumske površine, biti će dosljedno prema okolnostima razan; posljedci razpravš, vrhu absolutne i relativne vlage nedopuštaju sumnju, da šuma uslied vlage iz dubljih slojeva tla više djeluje na oborine, i to ponajviše umnažanjem istih, a naročito onih, koje se nemjere, nego li pusta ledina i krš, ili ini vegetationalni pokrov. |