DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 573 —


Suma prečesto zaprema takovu stojbinu koja da nije
šnjom obrastla, bila bi kras i golo stienje, ili pusta ledina, to
ved i s tog razloga moramo priznati, da šuma pomnožaje ukupnu
množinu izparina zemaljske površine.


Ovo umnažanje izparivanja dolazi u prilog množinam
oborina.


Da li se umnažanje oborina po prostoru ili povremeno
usljed šuma na stanovito područje koncentrirati može, razpraviti
ee se u sliedećem.


Da se izbjegne nesporazumku, budi iztaknuto, da ukupna
množina oborina tečajem jedne godine na stanovito poveće područje,
bez sumnje ovisi u obće od klimatičkib odnošaja dotičnog
područja, kao primjerice: od vladajudih uzdušnih struja,
dočim ostaje pitanje još neriešeno, kako ipak nastaje mjestna
razdioba oborina od tvorečib se samih po sebi vodenih para
iz samog područja, i vjetrom dognanih iz vlagom nasičenog
uzduha.


Kako je jur spomenuto, nije dovoljno, da, ako se i otvori
oblak condensaciom vode u uzdušnih prostorina, da će se zato
na područje izpod oblaka spustiti kiša.


Oborina stoji u odnosu sa drugimi meteorologičnimi prilikami,
kao tlakom zraka, temperaturom, uzdušnom vlagom, izparivanjem,
vjetrom, naoblakom, insolacijom, radiacijom, zračnom
elektricitetom, i možda još drugimi nepoznatimi počeli, zato i
zahtjeva da se medjusobnost odnošaja izmedju šume i spomenutih
faktora, na temelju dosada učinjenih opažanja napose
iztraži.


Da uzmognemo prispodabljati, trebalo bi naročito, da sva
meteorologičua opažanja dolaze sa istoga ishodišta, kao što mi
tlak zraka stanovite okolice prama onom nadmorske visine, na
ništicu stupanja temperature svadjamo, a tlak izparivanja odračunamo,
da uzmognemo prispodobne brojke (mjere) dobiti. Tako
bi primjerice za ustanovljenje množine izparina, takodjer tlak
zraka, tlak izparivanja, temperaturu, relativnu vlagu, vjetrove,


naoblaku i strujanje u uzduhu, u obzir uzeti morali.