DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 573 — Suma prečesto zaprema takovu stojbinu koja da nije šnjom obrastla, bila bi kras i golo stienje, ili pusta ledina, to ved i s tog razloga moramo priznati, da šuma pomnožaje ukupnu množinu izparina zemaljske površine. Ovo umnažanje izparivanja dolazi u prilog množinam oborina. Da li se umnažanje oborina po prostoru ili povremeno usljed šuma na stanovito područje koncentrirati može, razpraviti ee se u sliedećem. Da se izbjegne nesporazumku, budi iztaknuto, da ukupna množina oborina tečajem jedne godine na stanovito poveće područje, bez sumnje ovisi u obće od klimatičkib odnošaja dotičnog područja, kao primjerice: od vladajudih uzdušnih struja, dočim ostaje pitanje još neriešeno, kako ipak nastaje mjestna razdioba oborina od tvorečib se samih po sebi vodenih para iz samog područja, i vjetrom dognanih iz vlagom nasičenog uzduha. Kako je jur spomenuto, nije dovoljno, da, ako se i otvori oblak condensaciom vode u uzdušnih prostorina, da će se zato na područje izpod oblaka spustiti kiša. Oborina stoji u odnosu sa drugimi meteorologičnimi prilikami, kao tlakom zraka, temperaturom, uzdušnom vlagom, izparivanjem, vjetrom, naoblakom, insolacijom, radiacijom, zračnom elektricitetom, i možda još drugimi nepoznatimi počeli, zato i zahtjeva da se medjusobnost odnošaja izmedju šume i spomenutih faktora, na temelju dosada učinjenih opažanja napose iztraži. Da uzmognemo prispodabljati, trebalo bi naročito, da sva meteorologičua opažanja dolaze sa istoga ishodišta, kao što mi tlak zraka stanovite okolice prama onom nadmorske visine, na ništicu stupanja temperature svadjamo, a tlak izparivanja odračunamo, da uzmognemo prispodobne brojke (mjere) dobiti. Tako bi primjerice za ustanovljenje množine izparina, takodjer tlak zraka, tlak izparivanja, temperaturu, relativnu vlagu, vjetrove, naoblaku i strujanje u uzduhu, u obzir uzeti morali. |