DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 567 — Da je odnošaj izmedju šume i oborina samo mjestimice i povremeno znamenit, to je više nego vjerojatno, rieč bi bjelodano. Proti sili cjklona vrtloga za vrieme titanskih (Titanmetalno počelo) u atmosfari se više put sbivajućih dogodjaja, upliv je šume neznatan, buduć cjkloni prigodom barometričkih. depresija poljima bjesneć, surljaju u šume sa neodoljivom žestinom, (nizko stanje barometra usljed slabog tlaka uzduha) i najsnažnija stabla polamaju. Ali postoje i ine povremene obs|,ojnosti, koje su upravo od velike važnosti po razvitak vegetacije u našem zemljopisnom pojasu, za koje se vrieme mjestni klimatički elementi iztiču, i na koje vidljivo upliva pokrov zemljišta na stanje atmosfare dotične pojedine okolice. Pojam atmosfarskih oborina važan je u ovoj razpravi, a isti se sastoji n sliedećem: Pod oborinom razumjevamo svako izlučcnje vodenih para iz atmosfare, koje budi prosto iz uzdušišta na zemlju padaju, kao : kiša, led, snieg, solika ; ili se pako po zemljištnoj površini prostiru kao: rosa, mraz, inje, poledice. — Prve se oborine mogu mjeriti u tu svrhu ustrojenim ombrometrom za stanovito vrieme i stanovita razdobja godišta, akoprem se već i rosa mjeriti može sa strojem zvanim drosometer, te je nade, da se budu s vremenom mogle mjeriti i ostale oborine, za koje do danas strojevi za mjerenje ne postoje. Izlučivanje atmosfarskih vodenih para posliedica je condensacije (sguščivanja) istih na vodene kaplje ili snieg, ako je naime u uzdušištu nastupilo rosište, t. j . ako je zrak sa vodenimi parama nasićen, jer tada se namah stvaraju vodene pare i sniežni ledci, koji ako su vrlo maleni, lebde u uzduhu poput oblaka ili magle, ili ako su veći ili medjusobno spojeni, to usljed teže padaju na zemlju u obliku kiše, sniega ili leda. Znamenit je po vrst raznih oborina oblik, buduć bo male kapljice i pri temperaturi izpod ledišta, nemoraju oblik snjega poprimiti, nego pri — 3,—4° C. |