DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 555 — Nacrt uzanca drva, koji je po enketi obdržavanoj kod burzovne banke u Beču mjeseca svibnja t. g. prihvaćen i burzam u Beču, Trstu, Pragu, i Budimpešti na daljnje uredovanje predan. Preveo R. E. kr. kot. šumar. Obći dio. § 1Obde prodajne i odpremne norme. Kod prodaja »bez voznine ili franco na mjesto opredieljenja« ima kupac vozninu i s njom spojene nuzgredne pristojbe na račun prodavaoca platiti, ali se isti ipak bez skonta i ine naknade od fakture odbiju. Kod prodaja »franco waggon« ima kupac troškove stovarivanja kao i sve nakon stignuća robe nastale troškove i pristojbe nositi. Kod kupovanja drvne robe, za koju se ima skladnina (Lagerzins) platiti, ima kupac troškove iste od dana zaključka kupa nositi. Prigovori glede broja komada (kvantiteta) imadu prije odpreme i u roku od tri dana nakon primitka avise uzsliediti. § 2. »C i r k a«. Kod zaključka, pri kojima se pogodjena množina sa »circa« označuje, pristoji dobavljaču pravo 5*´/o više ili manje odpremiti. Kod dobave veće od 57o, vriede ustanove zaključka. §. 3. Prodaje prema raznovrstnoj provenienciji. Kod prodaja drva iz jednog unapred opredieljenog proizvodnog mjesta ili iz više proizvodnih mjesta sa stipuliranima |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 556 — dimenzijama i qualitetama, koje se u običnom prometu ne trguju, ne ima se kod dokazanih elementarnih nesgoda, koje onemogućuju izradbu i izvoz, kupcu dati pravo, da zahtjeva točno obdržavanje dobavnog roka; ipak je prodavaoc obvezan, da u slučaju da se naručba ili eventualna odprema ostatka od strane kupca neizravna, na što je isti u takvom slučaju ovlašten, u razdoblju od tri mjeseca naručbi udovolji, takodjer i iz jednog u zaključku ne naznačenog proizvodnog mjesta. §. 4. Dobava robe, koja na tržištu neima prodje. Ako kupac kod preuzimanja robe, koja na tržištu ne ima prodje, nenapusti zahtjev, da mu se dobava nadoknadi i ako prodavaoca o tome odmah obavjesti, tad je dobavljaču prosto, da prema pogodbi nadoknadnu dobavu (Ersatzlieferung) u roku od mjesec dana izvrši. Mješovit e širine . Kod naručbe drvlja sa mješovitom širinom, ima se isto prema kubičnoj sadržini približno jednako razvrstano odpremati. Doba sječe i obaran ja. Sve vrsti drva, izim jelve, smreke i bukve imadu se, izvan dobe mezgranja sjeći. Ako kod jelava, smreka i bukava nije izrično zimska sječa pogodjena, nemože se dobavi, od ljetne sječe potičudem drvu, ništa prigovoriti. §. 6. Hrastovina i bukovina. Kod pogodbe hrastovog gradjevnog drva i liesa je dobava od »cera« izključena. Pod obćenitim izrazom »bukovine« (Buchenholz) razumjeva se samo drvo bukve. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 557 — § 7. Qualiteta. Pod nezdravim i zločestim drvom razumjeva se ono, koje na deblu crvenu ili bielu trulež ili u srdcu ili u granama na stablu trulež pokazuje, koje stare rane potičuče od zabieljenja (Sclialwunden) ili smolarenja (Harzlache), koje na popriecnih. rezovih usljed ozleda debla prerasline (Ueberwallungsschichten) posjeduje ili kojega su vlakanca usljed visoke starosti ili pogibanja stabla krhkimi postala ili se jur zagušila. Pogrješno je ono drvo, koje je okružljivo, koje sadržaje pukotine, valovita i izprepletena drvna vlakance (Holzfasern), zavoje, slobodno urasle okrnjke granja (Aststummel) dvostruka srdca, te crvotoeine i abnormalan uzrast. §.8. Provenienca. Ako je proveniencija dobavit se imajudeg drvlja izrično pogodjena, tad kupac nemože prigovarati kakvodi drveta obzirom na debljinu i tančinu drvnih vlakna (Fein oder Grobfaserigkeit) odnosno gustodu, poreznost i krhkodu. Ako proveniencija nije ustanovljena može prodavaoc drvo odaklegod nabavljati. §. 9. Splavljanje. Ako nije izrično drugačje ustanovljeno razumieva se nesplavljeno drvo (ungeflosst und ungescliwemmt). Kao nesplavljeno drvo ima se smatrati i ono, koje na splavi natovareno kao tovar nije u vodi bilo. § 10. Manjkavost kod obdjelavanja. Za unutarnje pogrješke, koje prigodom izradjivanja na površinu izbiju, nejamči prodavaoc. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 558 — § 11. Izravnan je. Ako nije drugačje ustanovljeno ima se pladanje obaviti u roku od 30 dana od dana facture sa 2% sconta. Kod poslova na vrieme (Zeitgeschaft) ima reguliranje naj duže u 30uzsliediti. dana kroz accept 4 mjeseca od dana fakture Debla i trupci (fiirci, panji, kusi). §. 12. Obć a kakv o da. Deblazdravi biti. i trupci svake vrsti moraju u svakom pogledu Ako se ipak nalazejdebla okružljiva i zimotrena u jednom kvantumu od najviše 10"/o i ako se ista kod preuzimanja nisu izrično izključila, nemore se primitak istih uzkraćivati, ako prodavaoc veličini pogrješaka odgovarajuću redukciju na kubičnoj sadržini ili odgovarajući popust na cieni u izgled stavlja. §. 13. Drvo iglača i listača. Drvo iglača i listača može se sa korom ili bez kore nabavljati ; kod splavljenog drva obično se jelva i smreka (omorika) oguljeno odprema. Kod iglača smatraju se ona debla i trupci abnormalno raslimi, kod kojih debljina prema tanjem kraju za više nego V40 promjera debljeg kraja po metru pada. Kod bora može pad ´/so iznašati. Kod listača smatraju se ona debla abnormalno raslima, kojim debljina prema vrhu na mahove (prungweise) pada. Takva debla mogu se kod preuzimanja izključiti. Hrastovi trupci. Hrastovi trupci I. razreda moraju zdravi, ravni i u obče bez pogrješke biti, te se imaju u minimalnoj dužini od 3 m. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 559 — sa minimalnim promjerom od 40 cm. (bez kore) na periferiji i to neotesano dobavljati. Kod trupaca, koji su dulji od minimalne duljine trpi se za svaki metar preko 3 m. duljine po jedna zdrava grana po 10 cm. promjera ili jedna velika crvotocina. Jednostrano grbav je tnipac do veličine od 10 cm. u luku dozvoljen. Svi hrastovi trupci, koji za I. razred propisanim normama ne odgovaraju, ali su inače zdravi i uporabivi za proizvodnju liesa i gradje, označuju se kao hrastovi trupci II. razreda. § 14. Proračunavanje kubičnog sadržaja. Proračunavanje kub. sadržine obavlja se na temelju dužine i promjera, koji se pomodju promjerke u sredini komada izmjeri. Nalazi li se u sredini grana, tad se neposredno iza nje prema tanjem kraju mjeri. Mjesto, gdje se promjer mjeri, ima biti bez kore. Ako se promjerkom mjeri, a trupac ili deblo je abnormalno okruglo (eliptično), tad se mora debljina u dva medjusobno okomita smjera očitati i iz toga aritmetično srednju debljinu pronaći. Promjer se očitava u cielih centimetrih, dužina kod trupca u decimetrih, a kod debala u četvrtinah metra. Kod kupovanja debala i trupaca sa oznakom stalne debljine slobodno je nabavljaču, da dobavi i do 3 cm. jače drvo, a da za taj odpremljeni višak na debljini nikakvu naknadu zahtjevati nemože. Gradjevno drvo i drvo Ibridno tesano. §. 16. Način prodaje. Gradjevno drvo i drvo na brid tesano trguje se na kubične metre u tri kategorije, i to: kakvod a (svojstva): |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 560 — a) Oštrobridno otesana ili piljena drva. Ista moraju u cieloj dužini jednoličnu jakost i ravnu površinu iraati, ona moraju u cieloj dužini oštrobridna i u pravom kutu obradjena biti, a trpe se samo ono ozlede bridova, koja su eventualno transportom nastale. Nadalje moraju se ista iz ravnog i nesavijenog drva tesati ili piliti, nesmiju sadržavati trulih grana, niti smiju biti okružljiva ni zimotrena. Razpukline, izim malih nastalih uplivom zraka i sunca, nesmiju takodjer sadržavati. b) Na brid tesana i piljena drva. Ova moraju redovito u cieloj dužini jednoličnu debljinu i ravnu površinu imati. Jedna trećina celokupne dužine smije biti tuposrtna, ali ta tuposrtost nesmije na nijednoj strani prekoračiti petinu ciele širine. Nesmiju se proizvadjati iz savijenog drva i moraju zdrava biti. c) Na šumski otesana drva jesu takova, koja se od doljnjeg kraja do dvie trećine dužine tešu, a u tredoj trećini prema vrhu obieljuju. Gradjevno i bridno tesano drvo iz hrastovine nesmije imati bieli. Dobava piljenih balvana i grede mora od kupca pogodjena biti. Piljena drva. §. 16. Obrubijivanje dasaka i piljenica (Pfosten). Daske i piljeniee trguju se zarubljeno i nezarubljeno po kubičnom metru. Iznimku čini t. z. lokalna roba (kao Shubladen, Bank- laden, Feilladen etc.) Jedina smreka (omorika) i ariž obično se zarubljeno dobavlja. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 561 — Ako obrubljivanje nije pogodjeno, niti iz same oznake vidivo nije, u koju se svrhu roba upotriebiti ima, da usljed načina uporabe obrubljena mora biti, ne može se proti nezarubljenoj robi nikakav prigovor didi. Zarubljeni materijal mora oštrobridno piljen, kroz cielu dužinu komada jednako širok i debeo biti. čelo mora biti okomito piljeno. Hrastov piljeni materijal. Roba I. razr. mora podpuno zdrava i bez pogrješke biti, al se moraju trpiti ravne razpukline na kraju, kojih dužina ne smije širinu daske prekoračiti; isto se tako moraju trpiti male zdrave skroz ne prodiruće grane, kao i velike crvotočine, koje neprodiru preko Vs u debljinu daske ili piljenice u koliko nebi prekoračile 20% cjelokupne nabaviti se imajuće množine. Hrastove piljenice mogu do 10°/o kvantuma cielo ali zdravo srdce ili tragove srđca (Kernstreif) sadržavati. Zarubljena roba nesmije imati bieli. Roba III. razr. mora zdrava biti, ali može veće zdrave grane kao i mjestimice se nalazeće nagnjile grane i veće crvotočine — u obče manje pogrješke — sadržavati. § 17. V Biel. Cunjasto rezana zarubljena drva. Ako nije pogodjeno bez bieli, mjeri i uračunava se zdrava biel koli kod zarubljene toli kod nezarubljene robe. Ako je pogodjena konično (cunjasto) piljena zarubljena roba t. j . takova, gdje širina od jednog kraja prama drugom pada, pronadje se srednja širina, kao i kod trupca, koja se za temelj proračunavanja uzima. Ako se odpremi cunjasto piljena roba usuprot uvjetom pogodbe, tad se uzima širina užjeg kraja kao temelj proračunavanja kubične sadržine. 40 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 562 — §. 18. Ručno piljena roba. Kod tvrdog materijala za pilenje od 85 mm. debljeg ne ima kupac pravo sa ručnom pilom piljenu robu odbiti, ako pilenje takovom pilom nije izrično izključeno. § 19. Mjerene visine nezarubljene robe. Širina nezarubljene robe pronadje se mjerenjem na strani zabieljenoj (Scliwarten8eite) i to u sredini i na obim krajevima u cielim centimetrima iz česa se aritmetska sredina opet u cielim centimetrima proračuna. Piljena roba od iglaća. Kubična sadržina. I^erazvrstana i razvrstana roba. Razdioba razreda. § 20. Kao temelj proračunavanju kubične sadržine za zarubljeni i nezarubljeni materijal uzima se dužina u cielim decimetrima, a debljina u milimetrima Trguje se: a) nesortirana roba, b) sortirana I. razreda, c) » II. » d) » III. » Pod nerazvrstanom robom razumjeva se piljena roba, koja se tako odprema kako kod razpilivanja panja izpane, izključiv trule, krhke (lomne) i trunjaste (Ijućtrave) komade. Roba I. razreda mora biti zdrava i kod dimenzija ispod 26 mm. debljine izvan ili kroz srdce piljena. Ona ne smije izim malih razpuklina usljed sušenja i od sunca nikakve druge pukotine niti mrlje od truleži imati, a neka ne bude ni Ijuštava niti čvorava: ona mora biti prosta od izpadajudih crnih ili bolestnih grana bez velikih popriečnih grana, bez svrdlanih rupa iz ravnovlaknastog drveta proizve |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 563 — dena, a gdje je zarubljenje propisano, mora biti podpuno oštrobridna, pod pravim kutem piljena i kroz cielu dužinu paralelno zarubljena. Specialno bor nesmije omodriti. Eoba II. razreda mora takodjer zdrava i iz ravnoraslog stabla piljena biti, ali su dozvoljene i mjestimice se nalazeće pogrješne grane i male ravno tekude razpukotine, te nadalje i slabi okrajci srdca. Trpi se i trag crvene truleži. Lom je izključen. Zlo piljeni komadi t. j . takovi, koji nisu jednako široki ili nisu kroz cielu dužinu jednako debelo piljeni, mogu se, ako se više od ^"1^ cielog kvantuma ne nalazi, u II. razred uvrstiti. Pomodrjeli bor može se, ako inače prednjim uvjetom odgovara, takodjer pod II. razr. odpremiti. Kao III. razred označuje se takva roba, koja nakon uzsliedivšeg razvrstavanja I. i II. razreda zaostaje, ali niti ona ne smije jako trule i sasma slomljene komade sadržavati. Hrastovi M/i (surovi). Surovi frizi I. kvalitete moraju se oštrobridni, paralelno obrubljeni, jednako debelo piljeni, zdravi, bez pukotine, bez srdca i bez crvotočine dobavljati. Prestaro ili čvoravo drvo ili takovo sa 1 mm. dubokimi zaležinami (Lagerfleck) je od preuzimanja izključeno. Trpi se na jednoj strani biel do 1 cm. širine i 3 mm. debljine, na jednoj površini malene, zdrave, čvrsto srasle grane, nu jedna strana frize mora uvjek biti bez pogrješke. Surovi frizi, koji ovim zahtjevom neodgovaraju, jesu t. ZV. II. classa, i ne čine običnu (regularnu) trgovačku robu. Kod sirovih friza do uključivo 125 cm. duljine, uzima se samo ona sa 5 cm. dieliva duljina u račan, a kod takovih koje su dulje 125 cm. imadu se uzeti u rečenu duljinu samo duljina od 23 do 25 cm. i tako dobavljati, odnosno obračunavati. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 564 — Navadni su frizi od 30 do 400 cm. duljine i 5 do 13 cm. širine. Surovi frizi imadu se u presušenom stanju sa nadmjerom odmjeri 2 cm. nemože u duljini i % cm. se prigovarati. u širini dobavljati. Većoj nad- Hrastovi — bouli (boules). §. 22. Pod tim razumieva se iz hrastovih trupaca I. razreda izrezat se iraajuee nezarubijeno drvo (Blochwaare), koje se uvjek prema medjusobno ustanovljenim debljinama od 20 mm. dalje u jakosti po trupcu pili, i onako kako je piljeno odprema (blockweise). Kod najviše 20´´/ii ukupnih komada dasaka ili piljenica, koje jednom trupcu pripadaju, trpe se male pogrješke i grane. Ostali komadi moraju kvaliteti hrastovine I. razreda odgovarati. Mjerenje preduzima se u sredini uzke strane sa bieli i ne smije širina najužje daske izpod 20 cm., a najužje piljenice izpod 25 cm. biti. IVageiiscbuss i Wagenscliuss piljenice iz lirastovine. §. 23, Kakvoća. Dimenzije. Ova roba mora biti zdrava, bez pogrješke, bez grane i srdca i može biti proizvedene ili ručnom pilom ili na piljanama, ali se mora sa korom odpremati. Dimenzije*Wagenschuss« robe jesu: Za duljinu 3´66—5´49 mt. — 11 do 18 englezkih stopa dozvoljava se 107^ od 3-05 —3-66 mt. =^ 10—12 englezkih stopa, poprječna najmanja duljina 3´95 mt, ;— 13 engl. stopa za širinu 0´365 mt. — 14 palaca englezkih i preko toga, za visinu na tankom kraju u sredini od 0*305 mt. -^ 12 engl. palaca i preko toga; visina postranih stranica mora najmanje 0*203 mt. - 9 englezkih palaca iznašati. |