DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 552 — ^Neprijatelji akacije. ISTa koncu da spomenem dosada poznate neprijatelje akacije, kojih, kao će se vidjeti, nije mnogo, a i vedina tih nije osobito pogibeljna. Možda će se s vremenom naći još koji neprijatelj, jer akacija nije drvo kod nas još udomljeno, pa će se možda po koji podkornjak zabušiti u njezinu koru i drvo, i po gdjekoja vrst gusjenica leptira namečiti na njezino slastno lišće. Od životinja ovce i koze rado brste mlađe izbojke, a zečevi i kunići vrlo slastno glodju zimi koru akacije, a i miš znade zagristi. Proti tomu, ako mislimo, da se izplati i moramo da to uradimo, dade se pomoći, ako koru okužimo, osmradimo sa razredjenom Latrinom, kojoj se primieša još Assa foetida (dobije se u svakoj ljekarni), i to se sa četkom namaze na koru, a da dulje stoji primiješa se malo ilovače. Od kukaca najveću štetu pravi, naročito u pješčanim predjelima, vrst hrušta, Melolontha fuUo, čije ličinke grizu korenje akacije i tako naravno već u početku biljku unište. Na stablu, odnosno mladim izbojcima, vrlo je štetna bagrenova uš, Lecanium Robiniarum Dongl., koja je na ugarskim akacijama dosta kvara napravila. Slična je razrezanom jajetu, u visini od 3—4 mm. tamno smedje boje, priliepi se kao oklop — odtale njemačko ime Schildhaus — na mlade izbojke, koji onda zaostanu u rastu, a slabiji se i osuše. Kad ju skinemo, ostane biela mrlja poput praška, po čemu se i pozna, da je tu bila uš. U tom bielom prašku nalaze se mlade ličinke, koje se se brzo razšire po lišdu i mladim izbojcima. Mužak je krilat, dosad još nedovoljno proučen, posije parenja odmah ugine. Ženka leže preko 300 jaja. Obrana je težka, samo djelomično preprečuje štetu, a i skupa je, ma da i samim vapnom škropimo i mažemo, dade se provesti kamo u nasadima, gdje nije mnogo stabala zaraženo. Šteta je ondje dosta znatna, gdje se goji akacija kao nizka šuma za kolje i drugi sitniš. Nema davno, što je opažena i opisana, od godine 1881. Potanko ju opisuje magjarski strukovnjak Horvath u izvješću akademije znanosti od god. 1892,, koji je imao zgode, |