DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 534 —


Nu to mogu tvrditi, da će praksa, udari li putem teorije,
bazirati na sigurnom, neoborivom temelju.


Glede primjetbe slavnoga uredničtva pako na strani 3&9.
zadnjega broja »Šum. lista (najdolnji redci), da se kalanje ne
može obaviti odlupljivanjem u smjeru obodnice kružnih vijenaca,
ved da se ovo mora izvesti tangencijalnim smjerom, primjetiti
mi je, da ja taj nazor ne dijelim, jer se to kalanje
smjerom obodnice kružnih vijenaca isto tako lahko kano i
smjerom tangente izvadjati može, dapače držim, da je ono prvo
laglje i jednostavnije, jer kalavost drva smjerom obodnice kružnih
vijenaca ili godišnjih kolobara svakako je veća nego li smjerom
tangente preko godišnjih kolobara.


Opazka uredničtva. Na ovu opazku samog g. pisca
nadovezujuć, primjetiti nam je, da nam se ovaj njegov članak
vrlo svidja, jer se praksa mora na teoriji osnivati, i jer se dužičarska
praksa može liepo okoristiti zaključci, do kojih je


g. pisac zanimivim i strogo znanstvenim razmatranjem došao.
Ku uza sve to ostajemo i nadalje kod tvrdnja, koje smo našimi
opazkami izrekli, jer su polag našeg suda podpunoma opravdane;
navlastito ostajemo kod tvrdnje, da se ne može drvo
u praksi kružno u smjeru godovž. kalati t. j . kružni vienci rek
bi odlupljivati jedan od drugoga.
(Nastavit de se).


Čisti i prieborni sjek i ustanove §§. 4. 5. 6. i 7.
šum. zakona.


Piše: Grašo Vac, kr. kot. šumar.


U cienjenom »Šum. listu« za mjesec srpanj t. g. razložili
smo oblastni postupak glede prekršaja §. 4. š. z. t. j . postupak
glede haračenja šuma.


Ovom razpravicom kanimo ali razložiti, koji su po naj


glavniji uzroci propadanju suma; te kako bi se to preprie


čiti dalo.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 535 —


Razložimo stoga potanko i u kratko sve ustanove, koje se
odnose na u uvodu navedene §§. š, z.


§. 4. š. z. zabranjuje šume »opustošiti« t. j . nedozvoljava
s njima postupati tako, da bude dalnje plodjenje drva »ili
pogibelji izvrženo ili posve nemogude.«


§. 6. š. z. propisuje, kako se ima sječi na rahlom tlu;
zatim na strminah i velikih visinah, te na visokim gorama.


§. 7. š. z. propisuje sječu, na obalah povedih voda; zatim
na obroncima od gorah, gdje se je bojati popuzina zemljišta
itd.


To su jasne ustanove zakona. — Ali, tko ih se je do
sada držao.
Mnogi i mnogi šumovlastnik nezna za te ustanove šum.
zakona I
Zaoto i opažamo djelomično propadanje šumS,; — naročito
privatnih šumoviastnika.


Pošto graničim sa tri kotara (Krapina, Pregrada i Klanjac)
sa Štajerskom; upoznao sam se i sa tamošnjim šum. prilikama.
Istovjetne su sa našim zagorskim prilikama.


I tamo važi šumski zakon od 3. prosinca 1852., uveden
kod nas cesarskim patentom od 24. lipnja 1857. — Nu pokazalo
se je u Štajerskoj, da se sa §§. 4. 6. i 7. š. z. ne može
očuvati bistvo šuma. Stoga je stvoren novi zakon, da upodpuni
šum. zakon.


Glavni uzrok propadanju šuma u Štajerskoj,
jeste »čista sječa« (Kahlschlag) u brdskih i gorskih
pr edj elih!


Pak pošto je i u nas »čista sječa« u brdskih predjelih
tomu mnogo kriva; donašam dotični zakon sankcioniran po
Njeg. c. i kr. apostolskom Veličanstvu — a valjan za Štajersku
— u prievodu:


Zakon od 28. srpnja 1898. valjan za vojvodinu
štajersku, tičući se uzdržanja šumah sa odnosnimipropisi.


Sa privolenjem sabora, moje vojvodine Štajerske, obnalazim
Ja, odrediti kako sliedi:




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 536 —


I. Prijavljivanje »ciste sječe« u pojedinim đjelovima
zemlje.


§. 1.
Ustanove sliededih §§. 2—8. protežu se na one predjele
zemlje, gdje lahko raztvorivo (verwitterbares) kamenje ili vapnenac,
prekomjerno sačinjava podlagu šuma; ili gdje se takova
prazna šumišta pronašla budu.
Odnosni djelovi zemlje, imaju se po namjestničtvu u sporazumku
sa zemalj. odborom ustanoviti.


§ 2.


Svaka naumljena »čista sječa« za sebe samu; ili u
suvislosti sa neposredno graničećom površinom, koja je čistom
sječom sječena, ali neuplodjena ostala, pa k iznaš a viš e
negoli 1 Hektar (l´´^ jutra) mora se prije početka sječe,
prijaviti nadležnoj političkoj oblasti. »Cistom sječom« u smislu
ovoga zakona smatra se i »preborna sječa«, gdje u sječinu
uzeta površina, više nego li polovicu stabala glavne sastojine
imade.


§. 3.


Prijavu »čiste sječe« dužan je podnieti vlastnik šume,
odnosno njegov zakoniti zastupnik.


Prijava imade slieđeče sadržavati:


a) Parcele broj i površinu, gdje se kani čistom sječom
sječi. Ako se ona proteže na jedan dio parcele, mora se točno
označiti položaj sječivne površine.


b) A^eličinu svih šumskih, površina, koje su u suvislosti,
a pripadaju prijavitelju, u kojih se »čista sječa« voditi kani.
c) Navod, da li če sječi sam vlastnik šume, ili de sječu


tredoj osobi prepustiti. U potonjem slučaju treba navesti:


d) ime i prezime, te prebivalište poduzetnika sječe. Ako
do vremena prijave, ime i prebivalište poduzetnika poznato nije,
ima se isto oblasti prije početka sječe prijaviti.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 537 —


Prijavi može se priklopiti i drvosjecni predlog, koji se
najdulje na 10 godina proteže, a točno moraju biti označene
godišnje sječine.


Prijava sječe ima se oblastno potvrditi, označiv točno dan
prijave.


Na prijavu sječe ima politička oblast ako joj mjestne
okolnosti ni sječine poznate nisu, u svrhu ustanovljenja stanja
stvari, na lice mjesta izaslati svojeg šumarskog izvjestitelja.


Stranka neima nositi nikakovih troškova.


Očevidom ima se točno ustanoviti:


a) Da li čisti sjek, na dotičnoj šumskoj površini stoji u
oprieci sa ustanovami g. 6. š. z. od 3 XIT. 1852. (Z. VI L.
br. 250.) koji čisti sjek ograničuje i sječu opredjeljiije.


b) Da li bi čistim sjekom, nastali slučajevi označeni u
§. 7. š. z.; t. j . da li bi nastalo mjenjanje u suvislosti šum.
tla; odnosno da li bi prigodom elementarnih upliva, nastale
opuzine i odplave, što se kao opasnost za obstanak šum. tla
smatrati ima.


c) Da li čisti sjek pored napred spomenutih okolnosti
nebi doprinjeo opustošenju šuma (§. 4. š. z.).
d) Razmjer u kojem stoji veličina čiste sječine, sa cjelokupnom
šum. površinom §. 3. t. b.)


Predleže li slučajevi, označeni pod toč. a, b, c, tada ima
pol. oblast šumovlastniku, bez oklievanja i zatezanja, »čisti sjek«
prema okolnostima ili sasvim zabraniti ili dozvoliti samo pod
ograničenim i opreznim uvjetima.


Pokaželi se, da će namjeravam »čisti sjek« sam za sebe,
ili u suvislosti sa drugimi, prijavi podvrženimi, na cieloj sam.
površini (§. 3. t. b.), u isto vrieme 4^/0, cielokupne površine
(§. 3. t. b.) prekoračiti, tada može polit, oblast prema okolnostima
sigurnostne mjere opredjeliti, odnosno površinu sječe
opredjeliti. Osobiti obzir ima se ali uzeti i uvažiti, da li do
sječe ne dolazi za sječu prezrelo drvo (abstandiges Holz), odnosno
da li ciela površina nesačinjava kod istog šumovlastnika,
sa suvislim šumama jednu gospodarstvenu jedinicu.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 538 —


Može li oblast, iz njoj poznatih mjestih okolnosti prosuditi,
ili na temelju podataka vrhu obavljenog očevida ustanoviti,
da proti čistom sjeku, nepredleže napred spomenute okolnosti
; tada može polit, oblast, ako nepredleže okolnosti, označene
u idućoj točki, šumovlastniku priznati, da proti najavljenom
»čistom sjeku«, nepredleže nikakovi prigovori.


Ustanovili se, da proti najavljenom čistom sjeku, nepredleže
napred spomenute zapreke, nu da se »čisti sjek« ipak u
zaštitu osoba i tudjih objekta u smislu §. 19. š. z. provesti
ne može, tada ima pol. oblast povesti razpravu glede zabrane
(Bannlegung) prema ustanovam šum. zakona. Cisti sjek obustavlja
se medjutomno.


Ako šumovlastnik u roku od 6 nedjelja, od dana prijave
sječe (§. 3.), nedobije zabrane ili ograničenje sječe, može najavljeni
čisti sjek izvesti.


Drvosječni predlog, koji se na više godina proteže, a prijavljen
je (§. 3.), nemože se provesti, dok u tom pogledu ne
usledi riešenje.


Ustanove §. 9. šum. zak. od 3/12. 1852. (Z. VI. L.
br. 250.) koje se odnose na zaštitu i prava ušumljenih suovlaštenika
(Eingeforsteten) ostaju netaknuta


§. 5.


Ako od strane pol. oblasti usledi zabrana, ili ograničujuda
dozvola, proti najavljenoj »čistoj sječi«, dozvoljeno je
šumovlastniku, u slučaju priziva (§. 12.) zatražiti povjerenstveni
izvid, u svrhu dozvole čiste sječe.


U tom slučaju, ima pol. oblast odrediti očevid, na trošak
stranke. Očevidu imadu se prizvati dva vještaka i šumovlastnik,
a tada spis predložiti namjestničtvu na riešenje.


U manjim slučajevima, dozvoljen je i jedan vještak, nu na
zamolbu i predlog stranke, mogu se pozvati kao vještaci i
takovi šum. tehničari, koji nespadaju političkoj upravi.


Na temelju činjenica, ustanovljenih prigodom očevida, ima
namjestničtvo odlučiti, da li zabrana, ili ograničenje »čiste




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 539 —


sječe« ima ostati ili ne; odnosno, pod kojimi uvjeti, jeste
»čista sječa« dozvoljena.
§ 6.


Ako »čista sječa« u roku od 10 godina izvedena ne bude
prema dotičnoj dozvoli, utrnjuje pravo, pak se ima naumljena
sječa, ponovno prijaviti.


§. 7.


Zakupnik sječe (Schlagunternehmer) označen u §. 3. lit. d.
jeste dužan uvjeriti se prije sjeČe, da li je ista najavljena;
isto tako kao i sam šumovlastnik. On ostaje odgovoran za prijavu,
kao i za izminuće roka označenog u §. 4., odnosno
glede zabrane i ograničenje »čiste sječe«.


§ 8.


»Cistom sječom« izsječene šum. površine, imadu se u roku,
po oblasti opredjeljenom, očistiti t j . drvo odstraniti, a tada u
smislu šum. zakona, nanovo pošumiti.


Nastanu li okolnosti, koje u dvojbu stavljaju izvedenje
>čiste sječe«, može se dozvoliti dalnja sječa samo uz položenje
jamčevine; odnosno sječa može se obustaviti.


Jamčevina može se vratiti istom nakon provedenja šumskougojnih
radnja (Aufforstung), odnosno nakon izvedenih nadopunjenja.
U slučaju ali, da je pošumljenje zanemareno ili nepodpuno,
ima se prema okolnostima jamčevina ureda radi opredjeliti,
za izvedenje ogojnih radnja i mjera.


II. Čisti sjek i izgaranje šumišta gorskog bora, (Krummholz,
Pinus montaua.)
§. 9.


Ustanove §§. 2—8. o. z. protežu se i na čisti sjek gorskog
bora (klekovine), ako se izvadja na površini preko V4 Hektara, bez
razlike geoložkog sastava i podloge tla, te oznake kulture odnosne
katastralne čestice u katastru.


Politička oblast može prigodom dozvole čiste sječe gorskog
bora, opredjeliti pravac sječe u horizontalnim prugama (obirom
na okomice pada.)




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 540 —


III. Kaznene ustanove i zaglavak.
§. 10.
Tko mimoilazi ustanove ovoga zakona, ili tko oblastne
odredbe, izdane šumovlastniku i posjedniku naposeb ili zakupniku
sječe izdane dužnosti prekrši — ako nepodpada pod ustanove
kaznenog zakona — kazniti 6e se po političkoj oblasti globom
od 5—200 for. Tom prigodom mogu se cieli ili djelomično
dobiveni šum. proizvodi zapleniti i bezodvlačna zabrana sječe
odrediti.
U slučaju prekršaja, gdje znatna šteta nastane; ili gdje
su javni interesi u pogibelji; ili u slučaju opetovanja, može se
globa povisiti i do 500 for.
U slučaju, da je globa neutjeriva, pretvara se ista u kaznu
zatvora, i to za svakih 5 for. globe u 24 sata zatvora.
Novčane globe i propali šum. proizvodi, odnosno dobiveni
utržak od istih, pripadaju u jednoj polovici ubožkoj zakladi
dotične obćine, gdje je prekršaj učinjen, a u drugoj polovici
štajerskoj šumsko-kulturnoj zakladi.
Sa kaznom ima se podmiriti i šteta, nastala tim prekršajem,
ako predleže odštetni zahtjevi, a predmet ne spada pred
redoviti gradjanski sud. — Proti riešitbi političke oblasti, u
stvari odšteta, prosta je interesentima udariti putem redovite
gradjanske pravde.
§. 11.
Zagoda prekršaja nastaje za 6 mjeseci, ako prekršitelj
od dana prijave nebude na odgovornost pozvan, odnosno ako
se dotična istraga u tečaj nestavi.
U slučaju zagode ostaju dalnje dužnosti prekršitelja označene
u ovom zakonu, netaknute.


§. 12.
U slučaju priziva proti odlukama polit, oblasti, koje su
izrečene na temelju ovoga zakona, odlučuje u drugoj instanciji
namjestničtvo. U III. instanciji, odlučuje ministarstvo za unu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 541 —
tarnje poslove, u sporazumku sa ministarstvom poljodjelstva;
naročito što se odnosi na odštete i troškove postupka.
U svim slučajevima mora se priziv za 14 dana podnieti
putem političke oblasti ili ustmeno ili pismeno.
U slučaju da namjestničtvo prekršaj potvrdi ili donekle
umanji, ne ima mjesta dalnjemu prizivu.


§. 13.
Proti zabrani, koju politička oblast na temelju ovoga
zakona izda, neima priziv upliva sve dotle, dok višje riešenje
nestigne.
§ 14.
Ustanove ovoga zakona protežu se na ugovore, koji su
sklopljeni, kada je ovaj zakon u kriepost stupio.
Polit, oblast može iznimku učiniti, ako se obstanak ugovora,
za tri mjeseca od dana proglašenja, prijavi političkoj
oblasti.
Ako se u slučaju kakovoga pravodobno prijavljenoga ugovora
učini iznimka, to imade pol. oblast, nakon provedene rasprave
i dobivenih podataka, odlukom odlučiti.


§. 15.
Provedenje ovoga zakona, povjeravam mojemu ministru
poljodjelstva i mojemu ministru za unutarnje poslove.
Ischl , dne 28. srpnja 1898.


FKANJO JOSIP m. p.
Thun m. p. Kast m. p.


U svrhu provedenja ovoga zakona, izdalo je


c. kr. namjestničtvo za Štajersku naredbu od
22. veljače 1889. a u svrhu ustanovljenja odnosnih djelova
zemlje, na koje se protežu ustanove §§. 2—8. gorespomenutog
zakona.
Ono odredjuje, da se ustanove §§. 2—8. o. z. protežu
glede prijave »čistog i priebornog sjeka« na 17 kotarskih
satniČtva.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— B42
Ustanove o. z. pretežu se djelomice na ciele kotare, a djelomice
samo na pojedine obćine. Navesti ću kotare, koji sa
Hrvatskom medjaše, na koje se ustanove o. z. protežu.


Na 11. kotar, satničtvo u Mariboru i to za sudbeni kotar
Maribor, desna i lieva obala Drave.
Na 13. kotar, satničtvo u Optuju i to na ciele sudbene
kotare Optuj i Rogatac
Na 14. kotar, satničtvo Brežce i to na ciele sudbene kotare
Brežce, Kozje (Drachenburg) i Lichtenwald.


Ovi kotari u Štajerskoj, medjaše sa našima hrvatskima
kotarima: Varaždin, Ivanec, Krapina, Pregrada, Klanjac,
Zagreb i Samobor.


U svrhu nadzora, popisani su svi šumovlastnici, koji više
od 500 Hektara šume posjeduju.


Dali se napred spomenuti zakon vrši, glavna je skrb šumarskih
nadzorničtva. Takovih ima u Štajerskoj pet, i to:
Gradac, Admont, Celje, Judenburg i Maribor.


Interesantan jeste popis šumovlastnika na koje se ovaj
zakon proteže, pak du medju mnogima vlastelinima njekoje
druge nabrojiti:


Njegovo Veličanstvo cesar sa .. . . 10800 H.


C. kr. šumski erar sa 43239 »
Gradska občina Leoben sa 1029 »
Trgovištna občina Mariazell sa .. . 1280 »
Benediktanski red sv. Lambrechta sa . . 11288 »
Nadbiskup. Beč sa 1629 »
C. kr. vjerozakonska zaklada sa . . . 2208 »
Štajerska vjerozakonska zaklada sa . . 16796 »
Dobro previsnje c. kr. obitelji sa . . 2221 »
C. kr. državne šume ...... . 6653 »
Trifaljsko dioničarsko družtvo sa . . 567 »
Nj. Visost knez Schwar2renberg sa . . 10800 »
Minoriti u Optuju sa ..... . 1302 » itd.
I u nas je donekle uredjena sječa u privatnih šumah, nu
ipak nije tako točno, kako u susjednoj Štajerskoj.