DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 531 — Po tom tumačenju imala bi skupna širini (ili iznos kako ju g. Hankonj zove) tako dugo rasti, dok širina pojedine dužice još pada, pa pošto se to padanje može vući do neizmjernosti, to bi širina dužice morala do neizmjernosti t. j . do ništice padati — te bi tu postigla svoj svoj minimum, a skupna širina svoj maksimum. To pako nestoji izim slučaja, kad bi se trupac dijelio na neizmjerno mnogo kružnih vijenaca, čega u skrižaljki 11 nije, jer skrižaljka 11. na strani 116. »Šum. lista« od g. 1890. vrijedi za 1, 2, 3, X, kružna vijenca. Mi pako iz §. 4.; 1., 2., 3. slučaja ove razprave znamo, da maksimum izradive robe kod 1, 2, 3, kružna vijenaca, i u opče kod konačnoga broja kružnih vijenaca, nastupa, kad su sve širine kružnih vijenaca ne samo medju sobom jednake, nego podjedno jednake i polumjeru odpadajučega srdca. To isto nam dokazuje i skrižaljka 11., koju je g. šumarnik Danhelovski teoretičkim putem proraČunao. Uzmimo n. pr. trupac sa promjerom od 36, 40, i 44 cm. Maksimum će kod ovih trupaca nastupiti, kad bude polumjer srčike iznašao 9, 10, 11 centimetara, ili kad bude promjer srčike iznosio 18, 20 i 22 centimetara, jer u tom slučaju biti će i širina kružnoga vijenaca 9, 10, 11 odnosno dvostruka širina kružnoga vijenca 18, 20 i 22 centimetara, dakle jednaka polumjeru, odnosno promjeru srčike. Dakle maksimum i po ovoj skrižaljki nastupa baš tako, kako smo to u prvom slučaju §. 4. dokazali. Niža nam skrižaljka kaže promjer srčike pri kojem nastupa maksimum pri razdijeljenju trupca u 1 i 2 kružna vijenaca, te podjedno nam izkazuje maksimalni broj dužica (od 3 cm. debljine i 17 cm. širinej što se iz trupca sa polumjerom od 36, 40, 44, 48, 52, 66, 60, 64, 68, 72 centimetara, pri razdiobi u 1 i 2 kružna vijenaca izcijepati dadu. |