DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 531 —


Po tom tumačenju imala bi skupna širini (ili iznos kako
ju g. Hankonj zove) tako dugo rasti, dok širina pojedine dužice
još pada, pa pošto se to padanje može vući do neizmjernosti,
to bi širina dužice morala do neizmjernosti t. j . do ništice
padati — te bi tu postigla svoj svoj minimum, a skupna
širina svoj maksimum.


To pako nestoji izim slučaja, kad bi se trupac dijelio na
neizmjerno mnogo kružnih vijenaca, čega u skrižaljki 11 nije,
jer skrižaljka 11. na strani 116. »Šum. lista« od g. 1890. vrijedi
za 1, 2, 3, X, kružna vijenca. Mi pako iz §. 4.; 1., 2., 3.
slučaja ove razprave znamo, da maksimum izradive robe kod
1, 2, 3, kružna vijenaca, i u opče kod konačnoga broja kružnih
vijenaca, nastupa, kad su sve širine kružnih vijenaca ne samo
medju sobom jednake, nego podjedno jednake i polumjeru odpadajučega
srdca.


To isto nam dokazuje i skrižaljka 11., koju je g. šumarnik
Danhelovski teoretičkim putem proraČunao.


Uzmimo n. pr. trupac sa promjerom od 36, 40, i 44 cm.


Maksimum će kod ovih trupaca nastupiti, kad bude polumjer
srčike iznašao 9, 10, 11 centimetara, ili kad bude
promjer srčike iznosio 18, 20 i 22 centimetara, jer u tom slučaju
biti će i širina kružnoga vijenaca 9, 10, 11 odnosno dvostruka
širina kružnoga vijenca 18, 20 i 22 centimetara, dakle
jednaka polumjeru, odnosno promjeru srčike.


Dakle maksimum i po ovoj skrižaljki nastupa baš tako,
kako smo to u prvom slučaju §. 4. dokazali.


Niža nam skrižaljka kaže promjer srčike pri kojem nastupa
maksimum pri razdijeljenju trupca u 1 i 2 kružna vijenaca,
te podjedno nam izkazuje maksimalni broj dužica (od
3 cm. debljine i 17 cm. širinej što se iz trupca sa polumjerom
od 36, 40, 44, 48, 52, 66, 60, 64, 68, 72 centimetara, pri
razdiobi u 1 i 2 kružna vijenaca izcijepati dadu.