DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 523 —


uporabivosti, uz isti broj kružnih vijenaca, onaj trupac daje
veću količinu dužica, koj je razdijeljen na jednako široke kružne
vijence, a uz to je i polumjer odpadajudega srca, jednak širini
kružnih vijenaca. Dosadanja praksa nezna za zaBadu, po kojoj
se iz trupca razne debljine uz isto razdijeljenje i dakako inače
jednaka tehnička svojstva daje, ako se bez kore i bijeli uzimlju
i ako su gornja i doljnja osnovka jednake — uvjek jedan te
isti postotak gradje izraditi, odnosno da u tom slučaju i postotak
odpadka kod slabih i jakih trupaca ostaje uvijek jednak;
dojakošnja praksa nezna za zasadu, koja bi precizno odredila
razdijeljenja, da se iz stanovitoga trupca maksimum gradje izradi itd.


Da je tomu tako. evo primjera.


U »Šumarskom listu« od god. 1890. na strani 110. razdijeljuje
gosp. nadšumar Hankonj trupac od 79 cmt. debljine
na dva kružna vijenca, svaki sa širinom od 162"4 mm., tako,
da za srdce ili srčiku preostaje polumjer od:
790


^ ^ — 2 (162-4 mm.) = 395 — 324-8 = 70-2 mm. ili


7 cm. i 2 mm.


Da u drugom ili unutarnjem kružnom vijencu cenastane
uslijed toga razdijeljenja odviše odpadka, ulaže on u medju
prostore izmedju dužica 49 i 51, 52 i 54, 55 i 57, 58 i 60, 61 i 63,
te 64 i 66 dužice 50, 53, 56, 59, 62 i 65 te iz isječaka izradjuje
dužice.


Ovo razdieljenje drži on najprobitačnijim, jer na strani


111. istoga lista veli doslovce: »Jer je u gospodarstvenom
smislu probitačno da ostane čim manji komad, kao neizradjena
srćika itd.
U našem slučaju može se prvobitna širina izvanjskog kolobara,
i kod nutarnjega donjekle pridržati, dapače bilo bi neumjestno
kad bi se istu htjelo umanjiti.«


Ja nesmatram ovo razdijeljenje najprobitačnijim, pa kad
bi tadanjoj praksi, u ovoj razpravi razvijena teorija o razdije-
Ijenju polumjera trupca na jednake djelove, poznata bila, uvjeren
sam, da nebi ni gosp. Hankonj rečeni trupac razdijelio