DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1899 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 523 — uporabivosti, uz isti broj kružnih vijenaca, onaj trupac daje veću količinu dužica, koj je razdijeljen na jednako široke kružne vijence, a uz to je i polumjer odpadajudega srca, jednak širini kružnih vijenaca. Dosadanja praksa nezna za zaBadu, po kojoj se iz trupca razne debljine uz isto razdijeljenje i dakako inače jednaka tehnička svojstva daje, ako se bez kore i bijeli uzimlju i ako su gornja i doljnja osnovka jednake — uvjek jedan te isti postotak gradje izraditi, odnosno da u tom slučaju i postotak odpadka kod slabih i jakih trupaca ostaje uvijek jednak; dojakošnja praksa nezna za zasadu, koja bi precizno odredila razdijeljenja, da se iz stanovitoga trupca maksimum gradje izradi itd. Da je tomu tako. evo primjera. U »Šumarskom listu« od god. 1890. na strani 110. razdijeljuje gosp. nadšumar Hankonj trupac od 79 cmt. debljine na dva kružna vijenca, svaki sa širinom od 162"4 mm., tako, da za srdce ili srčiku preostaje polumjer od: 790 ^ ^ — 2 (162-4 mm.) = 395 — 324-8 = 70-2 mm. ili 7 cm. i 2 mm. Da u drugom ili unutarnjem kružnom vijencu cenastane uslijed toga razdijeljenja odviše odpadka, ulaže on u medju prostore izmedju dužica 49 i 51, 52 i 54, 55 i 57, 58 i 60, 61 i 63, te 64 i 66 dužice 50, 53, 56, 59, 62 i 65 te iz isječaka izradjuje dužice. Ovo razdieljenje drži on najprobitačnijim, jer na strani 111. istoga lista veli doslovce: »Jer je u gospodarstvenom smislu probitačno da ostane čim manji komad, kao neizradjena srćika itd. U našem slučaju može se prvobitna širina izvanjskog kolobara, i kod nutarnjega donjekle pridržati, dapače bilo bi neumjestno kad bi se istu htjelo umanjiti.« Ja nesmatram ovo razdijeljenje najprobitačnijim, pa kad bi tadanjoj praksi, u ovoj razpravi razvijena teorija o razdije- Ijenju polumjera trupca na jednake djelove, poznata bila, uvjeren sam, da nebi ni gosp. Hankonj rečeni trupac razdijelio |