DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 504 — sve više i naša domaća glasila zauima, što nam je veoma drago, jer je to po nas najvažnija trgovačka grana, pak je podpunoma u redu, da joj se i veći interes od strane svih domaćih krugova posvećuje. Istina je, da se moraju domaći drvotržci tužiti, jer im strana konkurencija u samoj zemlji sve više poslove oduzimlje. Mnoge strane trgovačke tvrdke, koje sa prije od naših drvotržaca robu prekupljivale, počinju u sve većoj mjeri same kod nas šume kupovati, pa tako ostaju naši domaći — navlastito manji — trgovci bez one poduzetne dobiti, koje su ovom posrednom trgovinom prije polučivali. Mnogi zahtjevaju da ih država prodajom mali h sječina štiti, a veleprodaje ograniči. Istina je, da ih je država dužna u zaštitu uzeti, ali ipak ne na štetu samih šumovlastnika. Svakako morali bi se naši domaći trgovci sami što bolje štititi, te se po našem sudu dobro organizovati i nastojati, da se slože, da im ne preotmu stranci one poslove, koje bi i sami učiniti mogli. Navlastito morali bi oni po našem sudu gledati, da im ne izmaknu bosanski poslovi, jer su oni ipak tim poslovom bliži nego bečke, monakovske i druge tvrdke, koje su po Bosnoj velike poslove učinile, tim više što su kraj znatno nižih šumskih taksa bosanski poslovi mnogo unosniji nego li naši domaći. Različite viesti i sitnice. Nagrade za ošumljenje Krasa. Kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, obnašla je dozvoliti, da se u ime nagrada za revan uzgoj i čuvanje gajića na Krasu izplati: Pavlu Arbanas u kbr. 49. iz Kaludjerovca 15 for., Niki Kokotović u kbr, 144. iz Dol. Kosinja 3 for., Mili Vujnoviću kbr. 190. iz Divosela 25 for., Juri B r m b o 1 i ć u kbr. 270. iz Gospića 10 for.. Šimi K o 1 a k u kbr. 40. iz Perušića 10 for., Duji Tom i či ću kbr. 40. iz Rječice 8 for., Jandri Mudriniću kbr. 4. iz Zaklopca 8 for., Mili S tanić u kbr. 227. iz Divosela 10 for., Mili Pocrn i ću kbr. 10. iz Bukovca 15 for., obitelji pokojnog lugara Nikole Hodaka iz Drežnika 15 for., Franji Pavličiću kbr. 43. iz Modruša 5 for, Ivanu Gr d id u kbr. 39. iz Mođruša 6 for. i Tomi G r d i ć u kbr. 4. iz Modruša 8 for. Šumarska znanost i njemački jezik. Šumarska znanost i nauka eminentno je njemačkoga podrietla. Šumarstvo se je kao znanost ponajprije razvila u Njemaca. Ostali inače veliki kulturni narodi poprimili su istu od Njemaca, presadili ju u vlastiti dom i nastojali i nastoje, da k njezinom razvitku svoje doprinesu. Ipak šumarska literatura svih ostalih naroda nije ni iz daleka ravna njemačkoj, s toga svagdje ondje, gdje se nastoji da ta nauka procvate, nastoji se to uz pripomoć njemačke šu |
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 505 — marske znanosti polučiti. Vidimo s toga da i razni strani šumari proučavaju njemačka šumarska djela, a da im to bude što laglje moguće, posvećuju izučavanju njemačkoga jezika na raznih stranih šumarskih učilištih dosta pomnje. Tako Francuzi, koji baš nisu osobito prijatelji Njemaca i njemačkog jezika uče u šumarskoj akademiji u Nanciju njemački, isto tako i Rusi; a nedavno smo donieli, govoreći o novo ustrojenoj šumarskoj školi u združenih država sjeverne Amerike, da se kao uvjet za primitak u taj institut, zahtjeva bar nekoliko znanje njemačkoga jezika. Kad izučavanja njemačkoga jezika drže nuždnim u šumarskih krugovih mnogo većih naroda nego li je naš, to preporučujemo i našim mladim šumarom da čitaju njemačka šumarska djela, odnosno da se usavrše u tom jeziku, koji im je i onako već iz škole poznat. Da nam ne bi možda tko god predbacio, da širimo germanizaciju, spomenuti nam je da samo poznavanje tudjega jezika ne će nikoga ođnaroditi, nu kod nas držimo za domaće šumare znanje toga jezika, još zbog toga nuždnim, što želimo, da nam naši domaći šumari, kojih već imamo mnogo, poluče namješteuja i kod naših privatnih veleposjednika a kod mnogih se takovih znanje njemačkoga jezika izrično traži. Pošumljiranje pustih iJOrršina u Pruskoj. Kao što je u zadnje vrieme posvetila ugarska vlada osobitu pomnju kultivaciji pustih površina, tako je po viesti objelodanjenoj u »Gon. Holz-Zeitung« odredila i pruska vlada, da se sve golieti i puste površine odma h pošumiti imadu. Ne kani pruska vlada pošumiti samo erarske puste površine, već i one obćina i privatnika, to je izdala uputu, da se imadu sve takove površine u koliko leže kraj erarskog posjeda kupiti i tada pošumiti. 0 modalitetih kupa imadu se s mjesta višem mjestu shodni predloži podnieti. Ukupna je površina svih ovih pustih površina u Pruskoj velika, te ih polag statistike i približnib procjena može biti oko 1,200.000 hektara. Na svim ovim površinama ima se u pravilu gojiti visoka Šuma. Velika će biti važnost ovoga pošumljivanja i po same klimatske ođnošaje zemlje. NoTa niža šumarska škola u Helbu (Eger) u Češkoj. Niemci hoće imati jednu izključivo njemačku šumarsku školu u češkoj, stoga su odlučili, da se takova ustroji. Doista otvoriti će se takova niža šumarska škola (VValdbauschule) već ove jeseni u spoju sa ratarnicom u Hebu. Ova će škola biti internat, a slična državnim lugarnicam u Gussvverku i Idriji sa 1 godišnjim tečajem. Sa ovom školom još će biti u savezu i livadarska škola, dakle u svem tri škole pod jednom upravom. Internat biti će za 100 pitomaca. Viši tečaj šumarske škole u Piseku´ u Češkoj otvoriti će se uz obstojeći već niži tečaj ove godine. U viši tečaj ove škole može se primiti onaj, koji je niži tečaj ove šumarske škole svršio, a imade četiri |