DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 504 — sve više i naša domaća glasila zauima, što nam je veoma drago, jer je to po nas najvažnija trgovačka grana, pak je podpunoma u redu, da joj se i veći interes od strane svih domaćih krugova posvećuje. Istina je, da se moraju domaći drvotržci tužiti, jer im strana konkurencija u samoj zemlji sve više poslove oduzimlje. Mnoge strane trgovačke tvrdke, koje sa prije od naših drvotržaca robu prekupljivale, počinju u sve većoj mjeri same kod nas šume kupovati, pa tako ostaju naši domaći — navlastito manji — trgovci bez one poduzetne dobiti, koje su ovom posrednom trgovinom prije polučivali. Mnogi zahtjevaju da ih država prodajom mali h sječina štiti, a veleprodaje ograniči. Istina je, da ih je država dužna u zaštitu uzeti, ali ipak ne na štetu samih šumovlastnika. Svakako morali bi se naši domaći trgovci sami što bolje štititi, te se po našem sudu dobro organizovati i nastojati, da se slože, da im ne preotmu stranci one poslove, koje bi i sami učiniti mogli. Navlastito morali bi oni po našem sudu gledati, da im ne izmaknu bosanski poslovi, jer su oni ipak tim poslovom bliži nego bečke, monakovske i druge tvrdke, koje su po Bosnoj velike poslove učinile, tim više što su kraj znatno nižih šumskih taksa bosanski poslovi mnogo unosniji nego li naši domaći. Različite viesti i sitnice. Nagrade za ošumljenje Krasa. Kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, obnašla je dozvoliti, da se u ime nagrada za revan uzgoj i čuvanje gajića na Krasu izplati: Pavlu Arbanas u kbr. 49. iz Kaludjerovca 15 for., Niki Kokotović u kbr, 144. iz Dol. Kosinja 3 for., Mili Vujnoviću kbr. 190. iz Divosela 25 for., Juri B r m b o 1 i ć u kbr. 270. iz Gospića 10 for.. Šimi K o 1 a k u kbr. 40. iz Perušića 10 for., Duji Tom i či ću kbr. 40. iz Rječice 8 for., Jandri Mudriniću kbr. 4. iz Zaklopca 8 for., Mili S tanić u kbr. 227. iz Divosela 10 for., Mili Pocrn i ću kbr. 10. iz Bukovca 15 for., obitelji pokojnog lugara Nikole Hodaka iz Drežnika 15 for., Franji Pavličiću kbr. 43. iz Modruša 5 for, Ivanu Gr d id u kbr. 39. iz Mođruša 6 for. i Tomi G r d i ć u kbr. 4. iz Modruša 8 for. Šumarska znanost i njemački jezik. Šumarska znanost i nauka eminentno je njemačkoga podrietla. Šumarstvo se je kao znanost ponajprije razvila u Njemaca. Ostali inače veliki kulturni narodi poprimili su istu od Njemaca, presadili ju u vlastiti dom i nastojali i nastoje, da k njezinom razvitku svoje doprinesu. Ipak šumarska literatura svih ostalih naroda nije ni iz daleka ravna njemačkoj, s toga svagdje ondje, gdje se nastoji da ta nauka procvate, nastoji se to uz pripomoć njemačke šu |