DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 503 — Na tršćansko m trgu pako bile su prošloga mjeseca za niže navedenu robu ove ciene izkazane: Borđonal i 6—8 met. 27—32 X 40 cm. 14—14-5 for.; 9—12 m. 15—16´5 for. po m^ Tavol e (bukove) 19—41 cm. široke 26 mm. debele 100—110 for.; 35 mm. 130—135 for.; 42 mm. 150—160 for.; 57 mm. 160—170 for. po 1000 palaca. Test oni iz Hrvatske 19—20 mm. debeli 16—21 cm. široki 13 do 14 for.; 25—29 cm. 27—28 for.; škart 22-2 9 cm. 18—20 for. po 100 komada. Vratil a (subbie) bukova 2 m. 85 X 85 mm. 50—52 for.; 115 X 115 mm. 75—80 for.; 4 m. 85 X 85, 120—125 for.; 115x115 mm. 175—180 for.; 5 m. 115 X 115 mm. 240—245 for. po 100 komada. Vesl a bukova već prema duljini 2´8—7 m. 80-—365 for. po 100 komada. Moral i 87 X 87 mm. 75—76 for.; 87 X 42 mm. 37-5—38 for.; 80 X 80 mm. 50—55 for.; 80 X 40 mm. 26—37 for. po 1000 komada. Dužica hrastova 93—103 cm. duga 11—16 cm. široka 26 do 30 mm. debela 26^2 8 for. po 100 komada (monte bez škarta). Dužic a bukov a 77—83 cm. duga, 10—17 cm. široka, 10—13 mm. debela 32—32 for.; 8—11 mm. debela već prema duljini 29—77 for.; 17—20 mm. debela već prema duljini 42"5 —150 for. po 1000 komada. Ovdje izkazane ciene svakako su povoljne. Promet sa mekanom robom sveudilj vrlo dobro stoji, a opaža se i mali pokret na bolje u bukovini, te se već Niemci tuže na to, da naša bukovina poeimlje preko Rotterdama ulaziti u Njemačku i konkurirati tamošnjoj bukovoj robi i zahtjevaju pomoć od države proti toj konkurenciji, jer da bukovine i sami previše imadu. Što se naših domaćih većih prodaja tiče, izkazan je polag izvještaja objelodanjenog u br. 30. »oesterr. Forst- u. Jagd-Zeitnng« prihod šuma investicionalne zaklade za god. 1899. prihod od okruglo 1,350.000 for. Prem je izvanjska trgovina vrlo živahna, opaža se nasuprot u tuzemskoj trgovini velika stagnacija, jer ima malo većih poduzeća i radnja u tuzemstvu, koje bi znatniju množinu drva kousnmirale. Polag izvještaja objelodanjenog u »Continentale Holz-Zeitung«, vlada veliko mrtvilo u Pešti i drugih ugarskih gradovih, jer se vrlo malo građi, a i kod nas u Hrvatskoj malo se gradi, te je specialno u Zagrebu gradjevna saisona ove godine vrlo slaba. Unatoč živahnoj izvanjskoj trgovini sa drvom naši se domaći tr govci s drvom tuže na slabu zaslužbu, poimence tuže se kako čitamo u »Agramer Lloydu» na previsoke procjene. Pitanje o trgovini s drvom |