DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 500 — 4. Koliki je po prilici prirast hrvatskoga crnog bora, te kakova je kakvoća (kvaliteta) drva obzirom na njegovu tehnička uporabu ? S. u. vi. K. Odgovor. Ađ 1., 2. i 3. upućujemo na članak našega suradnika g. D. Hirca priobćen u br. 7., 8. i 9, »Šumarskoga lista« od prošle godine pod naslovom: »Tglasto drveće i grmlje hrvatske flore«, pak nam je samo pridodati, da bi se prije Pinus austriaca mogla smatrati posebnom odlikom crnoga bora u obće, nego li obratno Neki stoga zovu naš crni bor (kojega je najviše u austrijskih alpinskih predjelih) Pinus laricio Poir. var. austriaca, nu većinom se danas crni bor zove na kratko Pinus austriaca (Schvrarz Kiefer). Ad 4. spomenuti nam je, da je prirast crnoga bora kao i našeg običnog bora (Pinus silvestris, Gemeine Kiefer) znatan, nu na neplodnom kamenitom tla on je često vrlo neznatan, a to su upravo mjesta, na kojih se on obično kod uas na Krasu goji. Tako mu je slab prirast na pustom Krasu našega primorja; već mu je veći prirast na Krasu u nutarnjim dielovima Kranjske; đočim ima krasnih šuma crnoga bora u dolj. Austriji, te se iste znatnim prirastom odlikuju, Na jakoj zemlji n. pr. oko Križevaca, gdje ima nešto mladjih nasada crnoga bora, isti vrlo dobro napreduje. Obzirom na kvalitct samoga drva spomenuti je, da je drvo crnog bora kad prebrzo ne raste dosta dobro, i tvrdje nego smrekovina i jelovina, nu ne ima takovu liepu bielu boju kao ove, već mu je boja žućkasto- biela sa jakimi tamnimi Ijetnimi dielovi godova. Drvo crnoga bora može se rabiti za gradju poimence grede i gredice, nu nije osobito elastično zbog znatne množine smole, koju u sebi sadržaje; kao što daje drvo crnoga bora jaku a žestoku vatru, nu dosta brzo izgori. — Za kultivaciju kamenitog vapnenog kršnog tla ne ima bolje vrsti drveća od crnoga bora, stoga pretežni dio kraških kultura odpada na kulture crnoga bora. Promet i trgovina. Progovorit ćemo ponajprije koju o obćenitom stanju sveukupne trgovine s drvom u prvoj polovini o, g. za čitavu našu monarkija, koja je bila znatno povoljnija nego li u prvoj polovini prošle godine. Kao što se je nepovoljno stanje u prvom semestru pr. god. pripisati moglo pasivnoj trgovačkoj bilanci, kojoj je opet uzrok slaba ljetina g. 1897., tako se može u velikoj mjeri povoljno ovogodišnje stanje pripisati dobroj ljetini prošle godine. Dugotrajne godine mira — bar obzirom na vanjske |
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 501 — zapletaje — u centralno europskima državama, našle su odražaja u živahnijoj djelatnosti na polju obrta i trgovine, specialno u Njemačkoj, gdje poslovni sviet imade toliko naručaba, da im jedva zadovoljiti može. Nije čudo, da je sve to prijalo i stanju trgovine s drvom čitave naše monarkije tako, da se je uvoz na drvu u I. semestru o. g. umanjio (10.592 vagona u vriedaosti od oko 2 mil. for.) a izvoz digao (200.000 vagona u vriednosti od 58 mil. for.). Dakle sama šumsko-trgovačka bilanca pokazuje aktivumod 56 milijuna forinti za I. semestar o. g. Ovako povoljne bilance još nikada bilo nije . Za drugo polugodi.šte jedva bi se mogla nagovieštati dati ovako povoljna šumsko-trgovačka bilanca, jer je namjeravana najveća radnja u Njemačkoj pala u vodu, naime odklonjena je izgradnja velikog njemačkog kanala. To će bezuvjetno djelovati i na našu šumsku trgovinu i na ciene diva u obće, tim više, što se je skoro za izvjestno držalo, da će se ta radnja izvesti, jer se za nju ne samo vlada, već i sam njemački car odlučno zauzeo. U sliedećem navesti ćemo iz izkaza priobćenog u »Oester. ungar. Centralblatt fiir Walderzeugnisse« nekoje podatke glede sveukupnog izvoza drva iz naše monarkije, koji nas više zanimati mogu, jer se medju timi proizvodi i naši doi´aći nalaze. Primjetiti nam je, da se brojevi u zagrada tiču izvoza u I. semestru pr. godine, a oni izvan zagrada izvoza od o. g. Izvezeno je trupaca tvrdoga drva, vagona: 91.381 (80.491), od toga u Njemačku 72.455 (65.035), u Italiju 1264 (H99), u Rusku 9596 (8282), u Švajcarsku 783 (851), u Rumunjsku 6978 (4914), u Srbiju 12 (23), u Bugarsku 130 (142), u Egipat 53 (18), n Tursku 48, u Norvežku 44, sve u ukupnoj vriednosti od 19,817.836 for. (14,976.879 for.). Izvezeno je tvrde grad je i tvoriva, vagona: 3063 (1998) od toga u Njemačku 1794 (866), Englezku 150 (328), u Francuzku 295 (265), u Italiju 499 (150), u Nizozemsku 113 (42), u Belgiju 8 (19), u Španiju 18 (38), u Grčku 12 (31), u Egipat 88 (200), u Algir i Tunis 14, sve u ukupnoj vriednosti od 1,494.895 for. (974.746 for.). Tvrde rezane robe je izvezeno, vagona: 7994 (6991) od toga u Njemačku 2344 (2123), Englezku 793 (455), Francezku 1486 (1103), Italiju 1310 (1582), Rusku 401 (205), Švajcarsku 576 (587), Nizozemsku 608 (565), Belgiju 76 (91), Španiju 97 (54), Grčku 22 (28), Egipat 26 (84), Algir 62 (10), Tursku 18 (54), Norvežku 146, sve u ukupnoj vriednosti od 5,139.234 for, (4,491,955 for). U dužicam a izvoz je I. semestra o. g. kvantitativvo nešto veći, naime 7572 (6940) vagona, nu u vriednosti je nešto manji, jer iznosi samo 4,627.232 for. (4,803.403 for.). To dolazi odatle, što sve bolje drvo ide u piljane, pa se dužice danas samo od vršika i djelomično trulih stabala izradjuju, dakle sve kraća manje vriedna roba. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 502 — Željezničke podvlake prilično su se tražile, te je izvoz istih obćenito u I. semestru o. g. porasao; izvezlo se je svega 5528 vagona (3788) u ukupnoj vriednosti od 1,265.846 for. (857.461 for.). Ako se sveukupni izvoz drva iz A u stro-Ugarske monarkije u I. semestru o. g. u izaosu od 199.943 vagona izrazi u postotcima, to odpada na pojedine države: Njemačku 58-35°/o Nizozemsku l^OO^/o Italiju 12-707o Grčku 0-75Vo Rusku ..... . 8-08% Srbiju O-700/o Rumunjsku ... . 8´08"/o Englezku 0-6O°Ja Francusku 4´65°/o Tursku 0-42 o/o Švajcarsku 2-53´´/o Bugarsku O-BOO/g Egipat l-367o Ostale zemlje ... . O^O ^ Uzporedimo li sa gornjimi brojevi sam izvoz drva iz iztočne pole monarkije (Ugarske sa Hrvatskom i Slavonijom) to vidimo, da je i taj u I. semestru o. g. napredovao, jer je ove godine izvezeno u svem 52.985 (43.632) vagona dakle okruglo za 10 tisuća vagona više nego lane, dočim je uvoz od 18.408 (19.062) pao. Uzporedi li se izvoz Ugarske (sa Hrvatskom i Slavonijom) sa izvozom čitave monarkije, odpada po množini od toga na istu okruglo IG^/o t. j . 31.666 vagona. Za izvoz iz Ugarske i Hrvatske najvažnija je riečka luka, jer od čitavog izvoza odpada na izvoz preke Rieke 16.483 vagona t. j . 52´65*´/Q. Odatle se vidi od kolike je važnosti Rieka za čitavu našu trgovinu s drvom, i da je stanje riečkoga trga mjerodavno za stanje čitave šumske trgovine iztočne pole monarkije, specialno odlučno za našu hrvatsk u trgovinu . Od samoga pako drva, koje je preko Rieke u inozemstvo izvezeno, odpada na drvo iz Ugarske i Hrvatske i Slavonije 12.176, iz Austrije 1.855 a iz Bosne 2.329 vagona. Ova potonja brojka pokazuje, da i Bosna biva sve važniji i važniji faktor u trgovini s drvom na svjetskom tržištu. Polag prije spomenutih novina bile su ciene hrastovine na bečko m trgu kako sliedi: Hrastove daske (ugarske) po ^|^" 1´60 — l´SO for. Hrastove mostnice (ugarske) 1"20—1"50 » Mostnice za vagone 1´70—2"00 » Ovakova je slavonska roba za 15—25"/g skuplja. Bukove daske i mostnice 65—70 novč. gredice ^/^—^U 70—85 » frize . . , , . . . . 70-80 » Sva ova roba po 1 kubičnu stopu loco bečki kolodvor. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 503 — Na tršćansko m trgu pako bile su prošloga mjeseca za niže navedenu robu ove ciene izkazane: Borđonal i 6—8 met. 27—32 X 40 cm. 14—14-5 for.; 9—12 m. 15—16´5 for. po m^ Tavol e (bukove) 19—41 cm. široke 26 mm. debele 100—110 for.; 35 mm. 130—135 for.; 42 mm. 150—160 for.; 57 mm. 160—170 for. po 1000 palaca. Test oni iz Hrvatske 19—20 mm. debeli 16—21 cm. široki 13 do 14 for.; 25—29 cm. 27—28 for.; škart 22-2 9 cm. 18—20 for. po 100 komada. Vratil a (subbie) bukova 2 m. 85 X 85 mm. 50—52 for.; 115 X 115 mm. 75—80 for.; 4 m. 85 X 85, 120—125 for.; 115x115 mm. 175—180 for.; 5 m. 115 X 115 mm. 240—245 for. po 100 komada. Vesl a bukova već prema duljini 2´8—7 m. 80-—365 for. po 100 komada. Moral i 87 X 87 mm. 75—76 for.; 87 X 42 mm. 37-5—38 for.; 80 X 80 mm. 50—55 for.; 80 X 40 mm. 26—37 for. po 1000 komada. Dužica hrastova 93—103 cm. duga 11—16 cm. široka 26 do 30 mm. debela 26^2 8 for. po 100 komada (monte bez škarta). Dužic a bukov a 77—83 cm. duga, 10—17 cm. široka, 10—13 mm. debela 32—32 for.; 8—11 mm. debela već prema duljini 29—77 for.; 17—20 mm. debela već prema duljini 42"5 —150 for. po 1000 komada. Ovdje izkazane ciene svakako su povoljne. Promet sa mekanom robom sveudilj vrlo dobro stoji, a opaža se i mali pokret na bolje u bukovini, te se već Niemci tuže na to, da naša bukovina poeimlje preko Rotterdama ulaziti u Njemačku i konkurirati tamošnjoj bukovoj robi i zahtjevaju pomoć od države proti toj konkurenciji, jer da bukovine i sami previše imadu. Što se naših domaćih većih prodaja tiče, izkazan je polag izvještaja objelodanjenog u br. 30. »oesterr. Forst- u. Jagd-Zeitnng« prihod šuma investicionalne zaklade za god. 1899. prihod od okruglo 1,350.000 for. Prem je izvanjska trgovina vrlo živahna, opaža se nasuprot u tuzemskoj trgovini velika stagnacija, jer ima malo većih poduzeća i radnja u tuzemstvu, koje bi znatniju množinu drva kousnmirale. Polag izvještaja objelodanjenog u »Continentale Holz-Zeitung«, vlada veliko mrtvilo u Pešti i drugih ugarskih gradovih, jer se vrlo malo građi, a i kod nas u Hrvatskoj malo se gradi, te je specialno u Zagrebu gradjevna saisona ove godine vrlo slaba. Unatoč živahnoj izvanjskoj trgovini sa drvom naši se domaći tr govci s drvom tuže na slabu zaslužbu, poimence tuže se kako čitamo u »Agramer Lloydu» na previsoke procjene. Pitanje o trgovini s drvom |