DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 500 —
4. Koliki je po prilici prirast hrvatskoga crnog bora, te kakova je
kakvoća (kvaliteta) drva obzirom na njegovu tehnička uporabu ?
S. u. vi. K.
Odgovor.


Ađ 1., 2. i 3. upućujemo na članak našega suradnika g. D. Hirca
priobćen u br. 7., 8. i 9, »Šumarskoga lista« od prošle godine pod naslovom:
»Tglasto drveće i grmlje hrvatske flore«, pak nam je samo pridodati,
da bi se prije Pinus austriaca mogla smatrati posebnom odlikom
crnoga bora u obće, nego li obratno Neki stoga zovu naš crni bor
(kojega je najviše u austrijskih alpinskih predjelih) Pinus laricio Poir.
var. austriaca, nu većinom se danas crni bor zove na kratko Pinus
austriaca (Schvrarz Kiefer).


Ad 4. spomenuti nam je, da je prirast crnoga bora kao i našeg
običnog bora (Pinus silvestris, Gemeine Kiefer) znatan, nu na neplodnom
kamenitom tla on je često vrlo neznatan, a to su upravo mjesta, na
kojih se on obično kod uas na Krasu goji. Tako mu je slab prirast na
pustom Krasu našega primorja; već mu je veći prirast na Krasu u nutarnjim
dielovima Kranjske; đočim ima krasnih šuma crnoga bora u
dolj. Austriji, te se iste znatnim prirastom odlikuju, Na jakoj zemlji n.
pr. oko Križevaca, gdje ima nešto mladjih nasada crnoga bora, isti vrlo
dobro napreduje.


Obzirom na kvalitct samoga drva spomenuti je, da je drvo crnog
bora kad prebrzo ne raste dosta dobro, i tvrdje nego smrekovina i jelovina,
nu ne ima takovu liepu bielu boju kao ove, već mu je boja žućkasto-
biela sa jakimi tamnimi Ijetnimi dielovi godova. Drvo crnoga bora
može se rabiti za gradju poimence grede i gredice, nu nije osobito elastično
zbog znatne množine smole, koju u sebi sadržaje; kao što daje drvo
crnoga bora jaku a žestoku vatru, nu dosta brzo izgori. — Za kultivaciju
kamenitog vapnenog kršnog tla ne ima bolje vrsti drveća od crnoga
bora, stoga pretežni dio kraških kultura odpada na kulture crnoga bora.


Promet i trgovina.


Progovorit ćemo ponajprije koju o obćenitom stanju sveukupne trgovine
s drvom u prvoj polovini o, g. za čitavu našu monarkija, koja
je bila znatno povoljnija nego li u prvoj polovini prošle godine. Kao
što se je nepovoljno stanje u prvom semestru pr. god. pripisati moglo
pasivnoj trgovačkoj bilanci, kojoj je opet uzrok slaba ljetina g. 1897.,
tako se može u velikoj mjeri povoljno ovogodišnje stanje pripisati dobroj
ljetini prošle godine. Dugotrajne godine mira — bar obzirom na vanjske