DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 500 — 4. Koliki je po prilici prirast hrvatskoga crnog bora, te kakova je kakvoća (kvaliteta) drva obzirom na njegovu tehnička uporabu ? S. u. vi. K. Odgovor. Ađ 1., 2. i 3. upućujemo na članak našega suradnika g. D. Hirca priobćen u br. 7., 8. i 9, »Šumarskoga lista« od prošle godine pod naslovom: »Tglasto drveće i grmlje hrvatske flore«, pak nam je samo pridodati, da bi se prije Pinus austriaca mogla smatrati posebnom odlikom crnoga bora u obće, nego li obratno Neki stoga zovu naš crni bor (kojega je najviše u austrijskih alpinskih predjelih) Pinus laricio Poir. var. austriaca, nu većinom se danas crni bor zove na kratko Pinus austriaca (Schvrarz Kiefer). Ad 4. spomenuti nam je, da je prirast crnoga bora kao i našeg običnog bora (Pinus silvestris, Gemeine Kiefer) znatan, nu na neplodnom kamenitom tla on je često vrlo neznatan, a to su upravo mjesta, na kojih se on obično kod uas na Krasu goji. Tako mu je slab prirast na pustom Krasu našega primorja; već mu je veći prirast na Krasu u nutarnjim dielovima Kranjske; đočim ima krasnih šuma crnoga bora u dolj. Austriji, te se iste znatnim prirastom odlikuju, Na jakoj zemlji n. pr. oko Križevaca, gdje ima nešto mladjih nasada crnoga bora, isti vrlo dobro napreduje. Obzirom na kvalitct samoga drva spomenuti je, da je drvo crnog bora kad prebrzo ne raste dosta dobro, i tvrdje nego smrekovina i jelovina, nu ne ima takovu liepu bielu boju kao ove, već mu je boja žućkasto- biela sa jakimi tamnimi Ijetnimi dielovi godova. Drvo crnoga bora može se rabiti za gradju poimence grede i gredice, nu nije osobito elastično zbog znatne množine smole, koju u sebi sadržaje; kao što daje drvo crnoga bora jaku a žestoku vatru, nu dosta brzo izgori. — Za kultivaciju kamenitog vapnenog kršnog tla ne ima bolje vrsti drveća od crnoga bora, stoga pretežni dio kraških kultura odpada na kulture crnoga bora. Promet i trgovina. Progovorit ćemo ponajprije koju o obćenitom stanju sveukupne trgovine s drvom u prvoj polovini o, g. za čitavu našu monarkija, koja je bila znatno povoljnija nego li u prvoj polovini prošle godine. Kao što se je nepovoljno stanje u prvom semestru pr. god. pripisati moglo pasivnoj trgovačkoj bilanci, kojoj je opet uzrok slaba ljetina g. 1897., tako se može u velikoj mjeri povoljno ovogodišnje stanje pripisati dobroj ljetini prošle godine. Dugotrajne godine mira — bar obzirom na vanjske |