DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 476 — Najvažniji dio šumskog inventara a to je t. zv. šumski kapital, ima to dobro svojstvo, da sam od sebe raste i to tako, da obično raste najviše onda, kad glavna radnja šumareva — sječa — izostane. Sa tom velikom premoći majke prirode, kao glavnog i blagotvornog faktora u šumarstvu, objašnjava se, zašto su šumski proizvodi na nižem stepenu razviča, jeftiniji, a cijene im kasnije tako očevidno skaču. Iz šumarske historije poznato nam je, kako je cijena bukovini izmedju godine 1700. i 1830. skočila od 1 na 11; a kod četinjača (borovine i jelovine i t. d.) od 1 na 20. b) šumsko drveće ima tako snažne organe za crpenje atmosfere i dublje mrtvice, da hrana, koja se nalazi u gajnici mnogo manje za njih vrijedi, nego za većinu zemljodjelskih proizvoda. Stoga se svuda sa rastenjem narodnog naseljivanja, šume sve više ograničivaju na neplodnije predijele (absolutno šumsko zemljište), a naročito na strmna mjesta i okrajke brda. Veliko kamenje često godi rastenju drveća, a strmna mjesta obično su pogodnija za šumu, nego podpuna ravnica. Na strmini od 20 stepeni, ne može više plug da radi, a na strmini od 30 stepeni ne može čak da uspijeva ni livadarstvo; a šume naprotiv mogu da rastu i dobro napreduju i na strmini od 40 stepeni. Hrdjavija zemlja, u inače jednakim okolnostima, iziskuju ekstenzivnije privredjivanje, nego dobra zemlja. Cim je šuma na plodovitijem zemljištu (tlu), tim manje daje prihoda — u inače jednakim prilikama — zemljoradnja više. Otuda se i tumači, da slabija zemlja — pored izvjesne cijene drva — dade se bolje vipotriebiti za šumu, jer kao njiva upotrebljena za zemljoradnju, dala bi samo nizku rentu. c) kao svaka ekstenzivna privreda, tako i šumarstvo, daje prema prostoriji zemlje sarazmjerno samo neznata n cijelo kupa n prihod , ali od toga cijelokupnoga prihoda, zbog još neznatnijih troškova za proizvodnju šuma, čist i priho d dosta je velik. |