DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 464 — Uvažiti na dalje treba, da su ovakove šume, pa bile i u dobrom stanju, nakon segregacije dok su urb. obćine stupile u posjed, ostale dulje vremena bez stručnog nadzora i uprave; s njima su upravljali i gospodarili obd. odbornici, koji su sjekli što i kako su htjeli, dok nisu bili imenovani urbarskoobdinski šumari, koji su bar donjekle uredili gospodarstvo i sječu tih ostanaka. A što sam primjerice našao tada u ovome kotaru ? Na obalama rieke Drave i po močvarnih nizinah nalazimo nješto jalšika i vrbika; u ravnici nalazimo na riedko obrasle pašnjake sa starimi suhovrhastimi hrastovi, koji su takorekuć izgubili svaku vriednost, jer bi se davno prije bili morali ureda radi unovčiti. U briežuljastom položaju nalazimo mlade mješovite bukove i grabrove sastojine, koje representiraju neznatnu vriednost, a na nekojih mjestih vidimo šikaru, od koje neće biti nikad ništa, i oveće popuzine zemlje, nastale usljed nerazborite sječe i zanemarenog pošumljenja. (Tako je naime izgledalo g. 1891, ali sada imade drugo lice). Predjimo sada na vlastelinske šume, da vidimo bili se iz njih žiteljstvo moglo drvariti. Prvo je vlastelinstvo u Rasinji koje posjeduje 2375 jutara šume, od koje je izkrčeno (dozvolom oblasti) do 600 jutara, a ostalo je nizka mlada šuma (posje^ čeno prije 12 godina) sa nješto starije sastojine. Vlastelinstvo u Vel. Bukovcu imade 800 jutara mlad je šume, koje prihod sa redovite sječine upotriebljuje za vlastito gospodarstvo. Tu naime šuma služi više u lovačke svrhe, te se u velike štedi, samo prestara stabla sjeku se. Treće je vlastetinstvo grofa Lamberta u Slanju sa šumskom površinom od 1.762 jutra. Ovo vlastelinstvo podiglo je prije 2 godine parnu pilanu, koja će još za kratko vrieme izcrpsti stariju sastojinu i onda smo gotovi. (Mimogred budi spomenuto, da se na istom vlastelinstvu sada podiže tvornica škroba . Zatim dolazi vlastelinstvo Martijanec koje imade do 280 jutara, većim dielom mladjih branjevina, te je i samo primorano kupovati ogriev iz drugih šuma za vlastitu porabu. |