DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 459 —


§§. 3. i 10.—13. š. z.; t. j . pošumiti sve čistine i praznine,
strmine i vododerine, nu to je ali ona rak-rana, gdje
de se po mom sudu i najbolje nade izjaloviti!


U »gorskim predjelima«, injade mnogih potežkoda u tom
pogledu, naročito u Zagorju. To mi je iz izkustva poznato!
Akoprem smo proveli cieli »oblastni postupak«, to pošum-
Ijenje ali ne napreduje.
Evo razloga:


1. biljka-presadnica ne ima u dotičnoj okolici, da bi si ih,
seljak ratar i maloposjednik jeftino nabaviti mogao.
2. ako ima u kotaru »šumskih vrtova«, to ovi pokrivaju
potrebe zemljištnih zajednica, gradova, trgovišta, vlastela itd.
3. naši šumski maloposjednici nisu skloni crnogorici
, poradi manjkajućeg ploda (žira, bukvice i t. d.), listinca
i t. d., akoprem je crnogorica najbolja za goljeti i vrleti.
4. u boljem položaju, gdje još nije »panj« uništen, mogla
bi se podići šuma uslied zabrane paše, t. j . podignuća »branjevine
« (§. 10. š. z.).
To je ali ono, što se provesti neda. Pašom rogatoga
blaga i koza uništeno je mnogo privatnih šuma!
naš se seljak-ratar toga okaniti ne de — niti može.


Radi pomanjkanja livada i pašnjaka u gorskim predjelima,
mnogi je prinužden, da blago goni u šume i šumišta.
To je rak-rana u šumsko-gospodarstvenom pogledu!


5. zabranom »kupljenja listinca« (§. 11.—13. šum. zak.),
mnogo bi se branjevina uzdiglo, a u starijih šuma pomladak
sačuvao. Nu radi pomanjkanja slame i ine stelje, prinužden je
narod, da rabi listinac (i iglače) iz šume. Mnogo imamo zaprieka,
a da bi tako brzo pošumljenje provesti mogli.
Pogledajmo samo naše Primorje i Kras, koliko li ved novaca
potrošeno na pošumljenje? Tu imovna obćina i država
troši, kao i investicijonalna zaklada, pak posao polahko (ali
sigurno) napreduje i uspjeh je siguran.


Što li de ali oni šumovlastnici, o kojih je u ovoj razpravi
govor ?!