DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 51 <-- 51 --> PDF |
- 441 — se da će se ta tvornica doskora opet podići i do petdeset radnika, koji u njoj rade, opet do zaslnžbe doći. Štete od „Grull>ara" u šamama brodske imovne olbćine. Šume brod. imov. obćine, kako prošle tako evo i ove godine postradaše u veliko od gubarovih gusjenica kako nam odanle javljaju. Opasnost, koja je šumama ove imov. obćiue prietila, vidjela se je na kori mladih hrastovih sastojina, počam od zemlje pa do krajne vršike svakog pojedinog stabla. Naslagala se naime gabarova jaja u obliku gljiva zamotana u fiuo predivo, iz kojih se je već u rano i onako povoljno proljeće izleglo na milijarde gusjenica. Rečene su gusjenice tako mlado hrašće obrstile, da je šuma u početku mjeseca lipnja izgledala kao u sred zime, a samo su se medju golim hrastićima još zelenili grabovi i briestovi i po koja umetnuta topola. No ni grabovi ne ostadoše poštedjeni, jer obrstiv gusjenice hrastove, pade ih bezbroj na grabove, tako da je na jednom listu od graba mogao čovjek vidjeti, po 15—20 komada gusjenica, gdje složno i pohlepno list jedu. Briest i topola ostadoše poštedjeni. Obrstiv gusjenice mladje sastojine, preseliše se na prastare hrastove i njih do gola svukoše. A tada se na tankih niti pustiše ua glog, crni trn, divlju ružu i ostali drač i ovaj do temelja obrstiše. Tako su šnme rečene imov. obćine počele tek drugom polovicom mjeseca lipnja ponovno [listati, a sada se hvala providnosti božjoj u najljepšem zelenilu nalaze. A zahvaliti je samo onim nekoliko dana neprestano padajućim kišama i maglovitim jutrima, koje su mnogo i mnogo tisuća ove nemani ubila, da ih sliedeće godine u tolikom broju biti neće. Dakako da je veliki to udarac za ovu imov. obćinn, ako pogledamo kolike su površine zaražene bile, a to tim više, što su baš mlade sastojine u naponu svoga prirasta postradale. Jedino šume I. kot. šumarije u Trnjanih i IV. kot. šumarije u Rajevomselu, što ostadoše i prošle a i ove godine baš netaknute, dočim u II. kot. šumariji u Oerni bilo je u g. 1898. zardženo 8 657 jutara, a u g. 1899. zaraženo 12.601 jutro; u III. kot. šumariji u Vinkovcih u g. 1898. zaraženo 9 092 jutara, u g. 1899. zaraženo 10.179 jut.; u V. kot. šumariji u Otokii u g. 1898. zaraženo 3.057 jut, a u g. 1899. zaraženo 3.579 jutara. Po tom je ukupno u godini 1898. postradala površina od 20.806 jut. a u godini 1899. površina od 26.359 jutara. Sredstva kakova poduzimati proti tome bila bi velika žrtva a sa slabom nadom na uspjeh, uzev da bi valjalo na površini od 26.359 jut. to raditi, |