DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 439 — za Austriju Izvoz iz "Uvoz u veći Ugarske Ugarsku Uvoz Izvoz Vagon po 100 metr. centi Ogrievnog drva . . . 5314 (6151*) 463 (538) 4851 Gradja i tvorivo, tvrdo 2427 (1841) 56 (48) 2371 Građja i tvorivo, mehko 2544 (2637) 798 (693) 1746 Smrekovo kolje . . . 63 (27) 150 (138) — 87 Rudarsko drvo . . . 5414 (3838) 38 (62) 6371 Dužice, tvrdo ... . 3238 (4232) 126 (86) 3112 Željeznižke pođvlake 4506 (4157) 17 (10) 4489 Kezana roba, tvrda . . 6371 (5723) 695 (778) 5676 Rezana roba, mehka 8728 (7768) 20550 (18550) — 11822 Šindra 31 (18) 1262 (1117) — 1231 Vinogradarsko kolje 33 (48) 517 (439) — 494 Vrbove šibe ... . 31 (41) 7 (4) 24 Prema tomu bio je uvoz iz Ugarske (zajeduo sa Hrvatskom i Slavonijom) u Austriji za circa 14.000 vagona veći nego li iz Austrije u Ugarsku, te je taj uvoz i izvoz porasao od g. 1897. na g. 1898. za okruglo 2200 vagona. Kazlika u novcu još je veća ako se uzme u obzir novčana vriednost istoga; jer Ugarska i mi izvažamo u Cislitaviju većinom cienjeno tvrdo drvo (ponajviše hrastovo), doeim se uvoz iz Cislitavije u Tranlitaviju sastoji većinom od manje vriedne mekane robe: trupaca i dasaka. Sav izvoz Ugarske (sa Hrvatskom i Slavonijom) iznosio je polag službenih izvještaja g. 1898. u cielosti 88.616 vagona od toga oko 45 % u Austriju a BS^/a t. j . oko 50.000 vagona direktno u inozemstvo. Uzev svu množinu drva u obzir, koja se je iz čitave monarkije u inozemstvo izvezla, ođpada od toga 25"/^ na Ugarsku a 75 % n^ Austriju. Sav uvoz drva u Ugarsku (sa Hrvatskom i Slavonijom) iznosio je u g. 1898. 38 650 vagona. Na tom uvozu participirala je Austrija sa 64% dočim ostatak od 36"/Q ođpada na druge zemlje i to ponajviše na Rumunjsku i Bosnu. Različite viesti i sitnice. Zadnji slušatelji šumarstva u Križeveili svršili su koncem srpnja t. g. III. šumarski tečaj, te time kr. gospodarsko i šumarsko učilište križevačko kao šumarsk o učilište počam od ovoga mjeseca više ne obstoji, ustupiv svoje mjesto nakon 39 godišnjeg obstanka sasvim kr. šumarskoj akademiji zagrebačkoj, koja je sada na široj podlogi pre- U zagradi naznačeni brojevi odnose se na godinu 1897. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 440 — uzela izobrazbu hrvatskog šumarskog podmladka. 0 važnosti, ustrojstvu i djelovanju ovoga našega domaćega učilišta, nae´i c´e gg. članovi potanjih ubavjesti u »svečanom broju«. Konačnom izpitu pristupilo je svih zadnjih 14 slušatelja III. šum. tečaja i jedan, koji je več prije svršio, nu izpitu se još podvrgao nije, dakle u svem njih 15. Konačnim izpitom predsjedao je po prvi puta vel. g. Franjo Krema kr. zemalj. školski nadzornik kao vladin povjerenik. Rezultat izpita bio je taj, da su 12-torica pronadjeni osposobljenima za šumarsku praksu, od toga 2 sa odlikom, dočim su od ostale trojice 2 reprobovana na 2 mjeseca, a I na godinu dana. Veleprodaja kod brodske imovne obdine. Gotovo svi naši dnevnici donieli su viest, koja demontirana nije, i koja je u strane novine prenesena, prem u jednom slučaju u pogriešnom izdanju— imovna je obćina naime zamjenjena sa gradom Brodom u./S. — po kojoj je odlučilo zastupstvo imov. obćine, da proda u svojih starih hrasticih, stabala u iznosu od 4 milijuna forinti. Time bi° imovna] obćina stvorila nepotrošivu glavnicu, od kamata koje bi se podmirivali godišnji troškovi za upravu, porez i čuvanje. Doista posjeduje imov. obćina brodska mnogo starih za sječu zrelih i prezrelih hrastika, u kojih mnoga stabla kvalitativno propadaju i od godine do godine sve manje vriede; to bi činilo ovakovu veleprodaju i s finaucijalne strane skroz opravdanom ; jedino bi se po našem sudu moralo tom zgodom nastojati na toliko uplivati na ovlaštenika, da svoj način gospodarenja pravodobno promiene, sijuć djetelinu i drugo krmivo bilje, jer će se broj branje vina silno povećati, kraj kojega oni svoj dosadanji pašnički način gospodarenja pridržati ne mogu. Upravo smo onom prigodom, kad smo posjetili šume ove imov. obćine, imali priliku konstatovati, da se u području ove imov. obćine djetelina vrlo malo goji a da je množtvo blaga, koje se na ogromnih nu praznih pašnjacih pase, slabo i kržljavo. Po našem sudu mogla bi imovna obćina kao moćni faktor i u pogledu sijanja krmivog bilja mnogo učiniti i racijonalnom uzgoju blaga u tih krajevih put prokrčiti. Požar tTornice za izradbu drvne robe u Križevcih. U Križevcih obstoji već kojih 15 godina renomirana tvornica za izradbu drvne robe, koja većinom troši bukovinu i od nje pravi držala za kefe (četke) a osim toga proizvodi još drugu manju robu i izradjuje kao polusirovinu štapove. Ova tvornica, vlastničtvo g. S. Schwarza, osim ciglane jedina je tvornica u Križevcih i u okolišju križevačkom, te je zadnjih godina znatnije proširena. Zadnjih dana proš. mjes. porodila se je u sred noći u njoj vatra, te je čitava tvornica za kratko vrieme sa svimi strojevi i gotovim materijalom podpunoma izgorjela, unatoč dosta brze vatrogasne pomoći. Žalibože bila je tvornica dosta slabo osjegurana. Nadamo |
| ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 51 <-- 51 --> PDF |
- 441 — se da će se ta tvornica doskora opet podići i do petdeset radnika, koji u njoj rade, opet do zaslnžbe doći. Štete od „Grull>ara" u šamama brodske imovne olbćine. Šume brod. imov. obćine, kako prošle tako evo i ove godine postradaše u veliko od gubarovih gusjenica kako nam odanle javljaju. Opasnost, koja je šumama ove imov. obćiue prietila, vidjela se je na kori mladih hrastovih sastojina, počam od zemlje pa do krajne vršike svakog pojedinog stabla. Naslagala se naime gabarova jaja u obliku gljiva zamotana u fiuo predivo, iz kojih se je već u rano i onako povoljno proljeće izleglo na milijarde gusjenica. Rečene su gusjenice tako mlado hrašće obrstile, da je šuma u početku mjeseca lipnja izgledala kao u sred zime, a samo su se medju golim hrastićima još zelenili grabovi i briestovi i po koja umetnuta topola. No ni grabovi ne ostadoše poštedjeni, jer obrstiv gusjenice hrastove, pade ih bezbroj na grabove, tako da je na jednom listu od graba mogao čovjek vidjeti, po 15—20 komada gusjenica, gdje složno i pohlepno list jedu. Briest i topola ostadoše poštedjeni. Obrstiv gusjenice mladje sastojine, preseliše se na prastare hrastove i njih do gola svukoše. A tada se na tankih niti pustiše ua glog, crni trn, divlju ružu i ostali drač i ovaj do temelja obrstiše. Tako su šnme rečene imov. obćine počele tek drugom polovicom mjeseca lipnja ponovno [listati, a sada se hvala providnosti božjoj u najljepšem zelenilu nalaze. A zahvaliti je samo onim nekoliko dana neprestano padajućim kišama i maglovitim jutrima, koje su mnogo i mnogo tisuća ove nemani ubila, da ih sliedeće godine u tolikom broju biti neće. Dakako da je veliki to udarac za ovu imov. obćinn, ako pogledamo kolike su površine zaražene bile, a to tim više, što su baš mlade sastojine u naponu svoga prirasta postradale. Jedino šume I. kot. šumarije u Trnjanih i IV. kot. šumarije u Rajevomselu, što ostadoše i prošle a i ove godine baš netaknute, dočim u II. kot. šumariji u Oerni bilo je u g. 1898. zardženo 8 657 jutara, a u g. 1899. zaraženo 12.601 jutro; u III. kot. šumariji u Vinkovcih u g. 1898. zaraženo 9 092 jutara, u g. 1899. zaraženo 10.179 jut.; u V. kot. šumariji u Otokii u g. 1898. zaraženo 3.057 jut, a u g. 1899. zaraženo 3.579 jutara. Po tom je ukupno u godini 1898. postradala površina od 20.806 jut. a u godini 1899. površina od 26.359 jutara. Sredstva kakova poduzimati proti tome bila bi velika žrtva a sa slabom nadom na uspjeh, uzev da bi valjalo na površini od 26.359 jut. to raditi, |
| ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 442 — Grradnja kr. šum. raTnateljstra u Zagrebu dobro napreduje akoprem se je tekar oko 15. srpnja gradnjom odpočelo, mi kako se ove godine u Zagrebu manje gradi nego li prijašnjih godina, pa je radnih sila i na pretek, ne ima sumnje, da će ova zgrada još ljetos pravodobno pod krov doći. PfisteroTa Impregnacija drva. I izvan naših šumarskih krugova dobro poznati g, Pfister, bivši šumarski mjernik u Zagrebu, koje je u zadnje vrieme u Bugarskoj boravio i tamo se svojim načinom impregna cije bavio impregniranjem željezničkih podvlaka za nove bugarske željez ničke pruge, popravio je donekle taj svoj način impregnacije, odstraniv neke mane iste. Ovaj popravljeni način opisao je g. Pfister u »Oesterr. Forst- u, Jagdzeitung« pa ćemo se na preinake, ove kod nas obće poznate metode, u kojem od budućih brojeva osvrnuti a isto tako i na po njemu preporučeni način presadjivanja mladih šumskih biljka pomoeju furnira. Ciene živeža od godine 1800—1898. vanredno su poskupile, a ujedno je novac mnogo od svoje vriednosti izgubio. Ciene su živeža navlastito od g. 1848. do sada vanredno poskočile. Profesor Hickmann sabrao je odnosna statistička data iz kojih proizlazi, da je za isti novac za koji se danas 1 klgr. govedine dobiva, dobilo 1875. 2 klgr., g. 1848. 3 klgr. a g. 1800. čak 7 klgr. Manje je poskupilo brašno. Vino je poskupilo od g. 1848. do sada za 2^/,^ puta. Obćenito vriedi danas 100 for. izdanih za živež toliko, koliko je vriedilo g. 1848. 35—40 for. t. j . današnjoj plaći od 1000 for. odgovarala je plaća od tada 350—400 for. godišnjih. Koliko je pako poskupilo drvo, navlastito drvo za tehničku uporabu, dobro je svakom starijem šumaru poznato. Profesor Hickmann dolazi do zaključka da ljudi danas obzirom na potrošak živeža slabije živu, a da je tomu ponajglavniji razlog prelaz iz naturalnoga gospodarstva u novčano i kreditno gospodarstvo. Konserviranje drva pomo<5ju elektriciteta. Kako čitamo u >Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung« počeli su u najnovije doba u Americi konservirati drvo pomoćju elektriciteta, te vele, da bi polag dosadanjih rezultata mogao imati ovaj način konserviranja veliku budućnost, nu dobro je viesti iz Amerike primati svagda velikom rezervom. NOTO željezo za hvatanje vrana i svraka od tvorničara Grella i dr. u Hajnau hvale u listu »Weidmannsheil« kao osobito sgodna. Ista se namještaju, kao da su u gnjezđu smještena jaja, pa dolaze ne samo svrake i vrane već i ostali tamanitelji jaja navlastito lasice i rado se hvataju u tih željezih. Preporučuju ih osobito za fazanerije kao i za sve one krajeve, gdje ima mnogo trčaka. Zemlja kao gorivo. Kako »Heilbronner Neckarzeitung« piše, učinjen je u zadnje vrieme osobiti izum, koji ako bi doista vriedio, bio bi kadar |