DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 438 —


drva iz naše monarkije, jer gledom na izvoz zauzitnlje drvo polag vried n
o s t i prvo mjesto u našoj trgovačkoj bilanci. Polag izvještaja objelodanjenog
u »Centralblatt fiir Walderzeugnišse« porasao je promet u


g. 1898. na 354.322 vagona (po 100 metr. centi) u vriednosti od 96 mimilijuna
forinti, dočim je za g. 1897. izkazano 300.023 vagona u vriednosti
od 84 milijuna forinti (izuzev gotove predmete od drva, parkete i t. d.)
Izvoz raste već od g. 1892. postepeno. Uvoz je daleko manji, te je g. 1898.
iznosio samo 21.510 vagona u iznosu od 5,277.470 forinti.
Polag sortimenta
izvezeno je zadnjih dvih godina:
izvezeno vagona godine 1897. 1898.
Ogrievnog drva . . . 20.871 19424
Trupaca tvrdog drva . . 6.154 .7.526
Trupaca mehkog drva 128.559 162.795
Tvoriva, tvrdoga . . . 2.125 3.431
Tvoriva, mehkoga . . , 18.725 17.324


13.206 12.926
Željezničkih podvlaka 8.254 8.756
Rezane robe, tvrde . . 13.676 14.523
Rezane robe, mekane 92.489 107.409
Kako se iz ovih brojeva vidi, najviše je porasao izvoz mehkoga
drva i to koli trupaca toli rezane robe, pa ako i nije toli znatan samom
množinom, tim je znatniji svojom vriedno.šću. Nazadak se žalibože opaža
sve znatnije u dužici, a promet sa podvlakami pokazuje samo maleni prirast.
Da na prometu sa tvrdim drvom, i to upravo najvriednijim, u znatnoj
množini Hrvatska i Slavonija participira, samo se po sebi razumie.


Obzirom na zemlje u koje se to naše drvo većinom izvaža, pokazuje
najveći prirast izvoz u Njemačku i to:
izvezeno u: god. 1897. god. 1898.
Njemačku 169.689 vagona 206.026 vagona
Rusiju 22.361 » 30.636
Rumunjsku 42.386 » 20.891
Egipat 3.920 . 5.701
Grčku 1.412 » 2.545


Nešto je manje g. 1898. nego g. 1897. izvezeno drva u Francusku,
Italiju i Nizozemsku.


Promet s drvom izmedju Austr e i Ugarske u godi
n^i 1898. Polag prije spomenutih novina donosimo podatke o ovom
prometu na temelju priobćenja ugarske službene statistike: