DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 436 — se vrieduost takove šnme izračuna diskontovanjem uglavuičene šumske rente na »u« godina, dobiti olina, koja se može približno smatrati čistom vriednosti tla. Približna formula za vriednost tla bila bi u tom slučaju: T 1 . , JB = X -:, Ovdje ie r = šumskoj renti, koja se dobije iz 0-or 1-of-´ ´ J 1 J J skrižaljke prikoda za obhodnju >M«, »y« jest »obični šumsko-glavnični kamatnjak« (sada S^o)- Ako se u formuli za računanje prihodne vriednosti tla (BodenerwartuDgswerth) predpostavi ta vriednost kao poznata tada preostaje samo jedna nepoznanica: naš »^«, koju kad jednačbu visokog stupnja Šrogl pokusnom interpolacijom riešava i posljedak te račanične operacije: >proizvodnim kamatnjakom« krsti. Taj proizvodni, kamatnjak biti će pako od osobite važnosti pri iztraživanju postotka zrelosti, jer će medjusobni njihov odnošaj pokazivati onu dobu, u kojoj je sastojina prestala da ono pruža i proizvodi što bi mogla i imala proizvoditi; pokazivati će obhodnju ili jošte bolje: pravo, najunosnije uporabno doba dotične sastojine. A kada će šumar jednom tim putem, a drugi puta uporabom prirastaog postotka (Z^o)) u prvom slučaju strogo računienim pomatranjem, VT drugom donekle i mehaničnom pripomoći (mjerenje godova) odlučivati o dobi u kojoj će se imat i njegove sastojine sječi, tada će se tomu imati pokoriti i oni, koji prečesto o sudbini tolikih jutara šumske ploštine ili stablovnih individua, onako samo »od oka i razpoložbe« odlučuju. Istom onda nastupiti će normalitet naših etata, tada će istom biti unosna potrajnost naših sastojina osjegurana i omogućena; ali tada će se i s počitaujem pred gospodarećim šumarom skidati kapa, pošto će njegov postupak mjesto hira i voljica, diktirati brojke, kojima će se i lajik pokloniti morati. Do te gospodarstvene siguruosti dići će se hrvatski šumari samo onda, ako se budu objeručke prihvatili što intenzivnijeg izučanja naših stručnih knjiga, i što budnije pratili dnevnu stručnu literaturu. Za volju te cieli, htio sam da svratim ovime pozornost sudrugova i na spomenuto djelce, pošto je isto prikladno, da se iz njeg i za praktični život puno nauče i da isto osobitošću razvijenih nazora, svakog šumara oko suhoparne inače »nauke o računanju vriednosti šuma«, živo zainteresuje. U Ivanovompolju, 28. svibnja 1899. V. Dojković, kr. eup. šum. nadzornik u. m. Promet i trgovina. Pošto nije u zadnje vrieme bilo, a niti sada ne ima nikakovih osobitih zgoda, koje bi na promet i trgovinu sa šumskimi proizvodi oso |
ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 437 — bito djelovati mogle, nije se moglo stanje iste znatno promjeniti, stoga glede trgovine s drvom i opet upućujemo na naš izcrpivi izvještaj priobćen u br. 6. našega lista od o. g. Nastupila je saisoua prodaja, a službene »Narodne Novine« donose gotovo svaki dan po koji »oglas dražbe stabala«. Ta velika ponuda a skopčana sa visokimi šumskimi taksami, kao da prouzroćuju što veću suzđržljivost domaćih i stranih drtržaca, te već pojedine prodaje čak u hrastovih šumah ostadoše bezuspješne. Tako prodaje kod imov. obćine novogradiške, koje su se uz snižene takse ponovno na prodaju iznesle. Akoprem su uzrok ovoj suzdržljivosti drvotržaca donekle u zadnje vrieme znatno porasle šumske takse — navlastito za tehničku hrastovinu — te se polag tržnih izvještaja osobito u Njemačkoj tuže tamošnji drvotržci na vanredno poskočile šumske takse i medjusobno prekomjerno nadbijanje prigodom dražba; ipak imade i drugih važnijih činjenica, kojima se ta suzđržljivost još bolje razjasniti može. Ponajprije složili su se naši glavni drvotržci sa hrastovinom, osnovavši, već u našem listu opetovano spomenuto, »družtvoza promet i izradnju drva« pa se neće u buduće kod dražba tako nadbijati kao do sada; nu i odnošaji za trgovinu sa drvom u Njemačkoj — koja je glavni konsument naše građje — u toliko su se donekle pogoršali time, što se je tamo pokazao znatan odpor proti gradnji rensko-labskoga kanala od strane agraraca i fendalaca, te je pitanje o izgradnji ovoga znamenitoga kanala na jedanput zapelo, dočim se je još prije nekoliko mjeseci skoro podpunom izvjestnošću držalo, da će se to pitanje u korist industrijalaca, koji izgradnju toga kanala živo traže, konačno riešiti. Razumljivo je s toga, da je njemački kupac još za sada suzdržljiv, prem se je i sama centralna vlada živo za izgradnju toga kanala zauzela. S ostalim zemljama u koje naše drvo ide, još je sveudilj promet živahan. Jedino sa Srbijom promet je vrlo nazadovao — a Srbija je navlastito mnogo ogrjevnog drva iz naše monarkije i Bosne uvažala — s razloga što je carina povišena, a sada vlađajuće političke prilike ove zemlje za razvoj trgovine povoljne nisu. Kakovi su dosele uspjesi dražba u naših šuma bili, ne možemo za sada izvjestiti, jer o tih uspjesih ubavjesti primili nismo, nu nadamo se, da ćemo ih primiti, pak i tom prilikom ponovno umoljavamo gg. naše članove: upravitelje imov. obćina ; županijske šumarske nadzornike ; upravitelje naših vlastelinstva, kao i ostalu gg. stručare, da se našega družtvenoga organa ovakovimi ubavjesti sjete. Spomenuti nam je ujedno da su domaći dnevnici donieli viest, da je zastupstvo imov. brodske zaključilo veleprodaju u svojih starih hrasticih u iznosu od 4 milijuna forinti. Izvoz drva iz Austro-Ugarske tečajem g. 1898. Držimo, da će naše čitatelje zanimati priobćenje podataka odnosećih se na izvoz |
ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 438 — drva iz naše monarkije, jer gledom na izvoz zauzitnlje drvo polag vried n o s t i prvo mjesto u našoj trgovačkoj bilanci. Polag izvještaja objelodanjenog u »Centralblatt fiir Walderzeugnišse« porasao je promet u g. 1898. na 354.322 vagona (po 100 metr. centi) u vriednosti od 96 mimilijuna forinti, dočim je za g. 1897. izkazano 300.023 vagona u vriednosti od 84 milijuna forinti (izuzev gotove predmete od drva, parkete i t. d.) Izvoz raste već od g. 1892. postepeno. Uvoz je daleko manji, te je g. 1898. iznosio samo 21.510 vagona u iznosu od 5,277.470 forinti. Polag sortimenta izvezeno je zadnjih dvih godina: izvezeno vagona godine 1897. 1898. Ogrievnog drva . . . 20.871 19424 Trupaca tvrdog drva . . 6.154 .7.526 Trupaca mehkog drva 128.559 162.795 Tvoriva, tvrdoga . . . 2.125 3.431 Tvoriva, mehkoga . . , 18.725 17.324 13.206 12.926 Željezničkih podvlaka 8.254 8.756 Rezane robe, tvrde . . 13.676 14.523 Rezane robe, mekane 92.489 107.409 Kako se iz ovih brojeva vidi, najviše je porasao izvoz mehkoga drva i to koli trupaca toli rezane robe, pa ako i nije toli znatan samom množinom, tim je znatniji svojom vriedno.šću. Nazadak se žalibože opaža sve znatnije u dužici, a promet sa podvlakami pokazuje samo maleni prirast. Da na prometu sa tvrdim drvom, i to upravo najvriednijim, u znatnoj množini Hrvatska i Slavonija participira, samo se po sebi razumie. Obzirom na zemlje u koje se to naše drvo većinom izvaža, pokazuje najveći prirast izvoz u Njemačku i to: izvezeno u: god. 1897. god. 1898. Njemačku 169.689 vagona 206.026 vagona Rusiju 22.361 » 30.636 Rumunjsku 42.386 » 20.891 Egipat 3.920 . 5.701 Grčku 1.412 » 2.545 Nešto je manje g. 1898. nego g. 1897. izvezeno drva u Francusku, Italiju i Nizozemsku. Promet s drvom izmedju Austr e i Ugarske u godi n^i 1898. Polag prije spomenutih novina donosimo podatke o ovom prometu na temelju priobćenja ugarske službene statistike: |