DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 435 —


ne pokazuje i popriečnu svotu kojom dotična sastojina rentira! Izmedju
obojih postoji grdna razlika. Putem tog, rek bi logično-gospođarstvenog
mišljenja kojemu se od te nauke učimo, pokušao je nadšumar Srogl u
netom izdanoj knjižici, da uporabu visine kamatnjaka učini neodvisnom
od voljice računalea, pa se je riešio da kamalnjak izračuna iz formule
postavljene za računanje prihodne vriednosti tla (Bodenerwartungswerth).
Pošto je lahko samovoljnom uporabom visine šumsko-glavničkog kamatnjaka
(kojeg sada u Austriji redovito sa 3 % uporabljuju) računične posljedke
tja i smiešnimi prikazati, drži Šrogl da je puuo izpravnije, da
se kao mjerilo za vriednost unosnosti (rentabilitete) upotriebi umjesto
»šumsko-glavničkog« obični kamatnjak, kada je to obćeniti usus u gospodarstvenom
životu. Svakako je ta zasada i narodno-gospodarstveno
opravdana, jer nepostoji niti jedan razlog koj bi zato govorio, da se ja
na umjetn i nači n smijem varati o visini faktične vriednosti objekta
kojeg kupujem. U tu svrhu se je prije rado upotrebljivao (i u naučne
knjige se ušuljao) argumenat o »udobnosti* šumskog posjeda, pošto je
manjkala svaka druga temeljita obrana za uporabu »šumsko glavuičnog«,
kao uvjek manjeg kamatnjaka od običnog novčanog. K njoj se je bio
utekao i naš odličnik Pressler. Nu to mu se ne smije zamjeriti, jer se
je pri porodu svog miljenčeta morao proti nepozvanim babicam, braniti
i rukama i nogama.


Kao kupac stanovitog šumskog posjeda hoču a i moram da znam
sasma precizno, sa koliko postotaka će rentirati moja u to dobro uložena
glavnica. Sasma privatna jest moja stvar, rek bi stvar kaprice, ukusa,
osobne dispozicije da se na hip odlučim i neodlučim i ouda, makar po
računu rezultira i niže ukamaćenje moje glavnice od običnog kamatnjaka.
To je ako Srogla dobro shvaćam ultima ratio njegovog nastojanja i njegove
studije. Da se dakle predusretne mogućnosti da računalac kamatnjak
izabire ili upotriebijuje, rek bi kao po volji, ter da šnjim od 2´/2%
skače i do na S^/g već prema tomu, kako to bolje odgovara visini ili
nizini glavnice ili svrhe o kojoj bi se u stanovitom zadatku raditi imalo,
izračunav a Srogl taj kamatnjak, ter ga za razliku od novčanog i za
razliku od šumsko-glavničnog kamatnjaka, krsti: »proizvodnim kamatnjakom
«. Nazvao ga je pako zato tako: jer on odgovara popriečnom
ukamaćenju proizvodnih troškova.


Da dakle tu našu nepoznanicu, taj naš »p< pronadje, kojeg računalac
ne bi u buduće kombinativno mogao »iz tih i tih razloga« upotriebiti,
već bi njegovu ovlaštenost strogim načinom dokazao i obraniti
imao, utekao se je Srogl interesantnoj argumentaciji, kojom razlaže: kako
da se vrijednost stanovite šume izračuna za slučaj, ako se ista nalazi u
normalnom, abnormalnom, devastiranom stanju i to: pomoćju kapitalizovaue
šumske rente. Za poslieđnji slučaj navodi, da će se svaki put, kad